1 Coríntios 1

Nuevo Testamento Guaraní Pe (GUINT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Che co jae Pablo. Tumpa cheparavo aico vaera Jesucristo jemimondora. Echa cuae co jae Tumpa jemimbota. Cherɨvɨ Sóstenes oime cuae pe oi che ndive.
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Aicuatía cuae tupapire opaete peporogüɨrovia vae Corinto pe peñemboatɨ vae reta pe. Pe reta co jae Tumpa imbae. Tumpa peparavo peñono tee vaera iyeupeguara. Corai Tumpa oyapo Cristo Jesús rupi. Jae ramiño vi Tumpa oiparavo opaete ñandeYa Jesucristo re güɨrovia vae reta. Jae reta opaete que rupi ñogüɨnoi. Jae reta iYa co jae ñandeYa Jesucristo.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 ÑandeRu Tumpa jare ñandeYa Jesucristo tomee peve ipɨacavi jare ipɨacatu.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Jecuaeño amee yasoropai Tumpa pe peré, Tumpa omee ipɨacavi peve Cristo Jesús rupi rambue.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Echa Tumpa pemovendise yae, pepuere vaera pemombeu iru vae reta pe jare peicuaa cavi vaera.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 Jare jocorai pe reta peicuauca iru vae reta pe añete vae co jocuae amombeu peve Cristo regua vae.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Jocorai mbaeti oata peve metei ave mbota Espíritu Santo omee vae. Jare jecuaeño pearo peyerovia reve ñandeYa Jesucristo ou ye vaera.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 ÑandeYa Jesucristo jecuaeño pemomɨratata jae ou ye regua, agüɨye vaera quia ipuere pemboeco mbae re jocuae ara.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Tumpa jecuaeño oyapo güɨrocuavee oyapota vae. Echa jae peparavo, peico vaera Taɨ ndive. Jae co ñandeYa Jesucristo.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Cherɨvɨ reta, che pomoñera ñandeYa Jesucristo jee re agüɨye vaera peyoaca oyoupi, jare agüɨye vaera peñemboyao oyougüi. Pomoñera peyeapo vaera metei ramiño. Toyovaque peñemongueta jare pearacuaa.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Echa Cloé jo pegua reta omombeu cheve peregua, cherɨvɨ reta, quirai peyoaca peico oyoupi.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Amogüe pe reta pere: “Che co jae Pablo pegua”. Jare amogüe pere: “Che co jae Apolos pegua”. Jare iru reta pere: “Che co jae Pedro pegua”. Jare iru reta pere: “Che co jae Cristo pegua”. Jae rambue tae peve cuae:
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Cristo mbaeti etei oñemboyao. Che mbaeti etei amano curusu re pembaeyoa reta jeco pegua. Mbaeti etei peñembobautizauca cheree re.
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Amee yasoropai Tumpa pe quirai mbovɨño pombobautiza. Jaeño ambobautiza Crispo jare Gayo.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Jae rambue mbaeti etei pepuere pere cheree re peñembobautizauca co.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 Añete yepe, ambobautiza Estéfanas jo pegua reta vi. Erei mbaeti aicuaa ambobautiza ra iru vae.
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Echa Cristo mbaeti chembou aporombobautiza vaera. Jaeño chembou amombeu vaera ñee icavi vae. Erei mbaeti aiporu ñee iyaracuaa catu vae pegua. Echa jocuae nunga ñee aiporu yave, güɨramoi ñee Cristo icurusu regua ngaraa tei mbaepuere güɨnoi.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Echa ñamombeu yave ñee Cristo icurusu regua, cañɨtei pe yogüɨrajata vae reta oñemongueta tei jae co metei mboquere. Erei cuae ñee rupi Tumpa oicuauca ñandeve imbaepuere. Echa ñande ñañemboasauca co.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai:
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 ¿Quia ra co jae iyaracuaa catu vae? ¿Quia ra co jae mboroócuai re oporomboe vae? ¿Quia ra co jae ipoqui cuae ɨvɨ pe oyoaca vaera vae? Echa Tumpa oicuauca quirai aracuaa cuae ɨvɨ pegua metei mboquere co.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Ɨvɨ pegua reta mbaeti ipuere oicuaa Tumpa jae reta iyaracuaa catu echa vae rupi. Erei Tumpa omboasa oporogüɨrovia vae reta ñee icavi vae ñamombeu vae rupi, yepe tei metei mboquere echa iru vae reta pe. Corai Tumpa iquɨreɨ, añetete iyaracuaa rambue.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Echa judío reta oipota yayapo vaera metei mɨacañɨ jae reta oecha vaera. Jare judío mbae vae reta oipota ñanemiari vaera iyaracuaa catu vae cuae ɨvɨ pegua reta imiari rami.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Erei ñande ñamombeu chupe reta quirai Cristo omano curusu re. Erei cuae ñamombeu vae metei ñemboavai judío reta pe, jare judío mbae vae reta oñemongueta tei metei mboquere co.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Erei Tumpa oiparavogüe vae reta pe Tumpa oicuauca Cristo rupi quirai tuicha yae co imbaepuere jare quirai iyaracuaa catu yae co. Tumpa oiparavogüe vae reta co jae judío reta jare judío mbae vae reta.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Oime amogüe ɨvɨ pegua iyaracuaa catu vae. Erei Tumpa iyaracuaa catu yae cuae reta güi, yepe tei jae reta oñemongueta tei metei mboquere co Tumpa Cristo rupi oyapogüe vae. Jae ramiño vi oime amogüe ɨvɨ pegua mbaepuere güɨnoi vae. Erei Tumpa imbaepuere tuicha yae cuae reta imbaepuere güi, yepe tei jae reta oñemongueta tei Tumpa Cristo rupi oyapogüe vae jocorai oyapo mbaeti mbaepuere güɨnoi rambue.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Peicuaa co, cherɨvɨ reta, quirai Tumpa peparavo, yepe tei mbaeti co jeta iyaracuaa catu vae reta pepɨte pe —jocorai jei chupe reta ɨvɨ pegua reta - jare mbaeti co jeta mbaepuere güɨnoi vae reta, jare mbaeti co jeta mburuvicha reta iñemoña reta.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 Echa Tumpa oiparavo mbaeti iyaracuaa catu cuae ɨvɨ pegua re vae reta, iyaracuaa catu vae reta oicuaa vaera iyaracuaa mbaeti co mbae Tumpa pe. Jae ramiño vi Tumpa oiparavo mbaeti mbaepuere güɨnoi cuae ɨvɨ pegua re vae reta, mbaepuere güɨnoi vae reta oicuaa vaera imbaepuere mbaeti co mbae Tumpa pe.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Jae ramiño vi Tumpa oiparavo paravete vae reta jare oñereroɨrouca vae reta. Oiparavo vi mbaembae mbaeti oñemboeteuca vae, oicuauca vaera mbaeti co mbae mbaembae oñemboeteuca vae.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Jare jocorai oyapo Tumpa, agüɨye vaera quia oñemboete jae jovaque.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Erei Tumpa etei peapo metei ramiño Cristo Jesús ndive. Echa Cristo Jesús rupi Tumpa omee ñandeve aracuaa. Jae ramiño vi Cristo Jesús rupi Tumpa ñanembojupi jare ñaneñono tee iyeupeguara jare ñanderepɨ mbaeyoa güi.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Jae rambue yayapo Tumpa iñee pe oyecuatía oi vae rami. Echa oyecuatía oi corai: “Oime yave quia oipota oporomboete vae, tomboete ñandeYa”. Jocorai oyecuatía oi.
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.