Mateus 5
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Jare Jesús jeta yae vae oecha yave, oyeupi metei ɨvɨtɨ re. Joco pe oguapɨ oi, jare jemimboe reta yogüeru jae oia pe.
1 Jesu sabuw rou’ay gagamin maiyow hinan itih, basit heher yen in koun yan mare ana bai’ufununayah hina sisibinamaim himarir.
2 Jayave Jesús omboɨpɨ omboe reta.
2 Naatu busuruf i’obaibiyih eo, Jesu Oyaw tafan ma ebi’obiyih|alt="sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Mat 5.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.2"
3 Jei chupe reta: —Toyerovia mbaeti etei oñemboete vae reta. Echa Tumpa omeeta chupe reta yogüɨreco vaera mboroocuaia ara pegua pe —jei—.
3 “Sabuw iyab ayubih ana’amorob tebaib boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro ninowah hinab.
4 Toyerovia ipɨatɨtɨ vae reta. Echa Tumpa ombopɨacatu retata —jei—.
4 Sabuw iyab hiyababan tererey God boro ni’afutih baigegewasin nitih.
5 Toyerovia oñemomichi vae reta. Echa Tumpa omeeta chupe reta ɨvɨ imbaera —jei—.
5 Sabuw iyab taiyuwih teyayara’iyih boro baigegewasin hinab, anayabin me tafaram boro ninowah hinab.
6 Toyerovia iquɨreɨ yae jupi vae oyapo vae reta. Echa Tumpa ombojupi retata —jei—.
6 Sabuw iyab gewasin sinaf isan hi’amorob sikah emamamah boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nitih hinab nasusuwih.
7 Toyerovia iru vae reta oiparareco vae reta. Echa Tumpa oiparareco retata —jei—.
7 Sabuw iyab tekakabeber boro baigegewasin hinab, anayabin God boro nakabibirih.
8 Toyerovia ipɨa iquɨa mbae vae reta. Echa oecha retata Tumpa —jei—.
8 Sabuw iyab dogoroh uhew boro baigegewasin hinab, anayabin God boro hina’itin.
9 Toyerovia iru vae reta ombopɨacatu vae reta. Echa oñembojee retata Tumpa taɨ reta pe —jei—.
9 Sabuw iyab tufuw ma gewas isan tebowabow boro baigegewasin hinab, anayabin God boro natunatumih nabuwih.
10 Toyerovia jupi vae oyapo rambue iru vae reta icavi mbae vae oyapo chupe vae reta. Echa Tumpa omeeta chupe reta yogüɨreco vaera mboroocuaia ara pegua pe —jei—.
10 Sabuw iyab gewasin tisisinaf isan hirouw tibi’a’akirih boro baigegewasin hinab, anayabin mar ana aiwob boro hinab.
11 Iru vae reta jeita icavi mbae vae peve jare oyapota icavi mbae vae peve. Oipotagüe icavi mbae vae jeita pecotɨ yapu reve, pe reta cheraɨu rambue. Erei peyerovia —jei—.
11 “Kwabi’ufununu isan sabuw boro tur kakafin hina’uwi, hinarabi hini’a’a’akiri naatu baifuwenamaim tur kakafih maiyow hina’u’uwi isan, baigegewasin boro kwanab.
12 Peyerovia yae. Echa Tumpa güɨnoi ara pe mbae icavi yae vae peveguara. Echa jae reta itenondegua reta oyapo cuae nunga icavi mbae vae Tumpa iñee aracae omombeu vae reta pe —jei—.
12 Kwaniyasisir naatu kwanakawasa, anayabin a siwar gagamin na’in auyom maramaim inu’in boro kwanab. Ef ta’imon nati na’atube marasika dinab oro’orot hirouw hi’a’a’akirih.
13 Pe reta co jae yuquɨ rami cuae ɨvɨ pe. Erei yuquɨ mbaeti ma yave jembochɨ, ¿quiraita ra jembochɨ ye? Mbaeti ma mbaera icavi. Icavi co ñamombo vaera jare ñapɨro jese vaera —jei—.
13 “Kwa i riy na’atube sabuw etei isah. Baise riy naniyan nabi’en na’at boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye’emih, naatu sawar isan ana gewasin boro men ta nama, imih boro hinisaroun haw nare, sabuw tafan hinawas kamakamar hinaremor.
14 Pe reta co jae metei mechero ɨvɨ pegua reta pe tembipe omee vae rami. Yayapo yave tenta metei ɨvɨtɨ re, mbaeti etei ñandepuere ñañomi. Opaete vae ipuere oecha —jei—.
14 “Kwa i tafaram ana marakaw. Bar merar gagamin oyaw wan hiwowab ebatabat boro men karam hinibun wa’irimih.
15 Jae ramiño vi mechero ñamoendɨ yave, mbaeti etei ñañono yapepo oñembovapɨ oi vae igüɨ pe. Ñañono co mechero jenda pe, opaete o pe ñogüɨnoi vae reta güɨnoi vaera tembipe —jei—.
15 Na’atube orot babin men ta ramef ito’ab noukwat wanawanan tarafut inumih. Baise ana sisikofamaim boro nasikof bar wanawanan etei namarakaw kawin hinama.
16 Mechero omee ñandeve tembipe. Jae ramiño vi pe reta peico cavi iru vae reta jovaque, jae reta oicuaa vaera pe reta peyapo co icavi vae. Echa jocorai yave, omboete retata peRu ara pe oi vae —jei—.
16 Ef ta’imon nati na’atube a marakaw sabuw etei matahimaim kwanabotawiy, saise abisa gewasin kwabowabow hina’itin naatu Tamat maramaim wabin hinabora’ara’ah.
17 Güɨramoi peñemongueta che ayu co amboai vaera Moisés iporoócuai jare Tumpa iñee aracae omombeu vae reta jeigüe. Erei mbaeti jocorai. Che ayu ayapo vaera, mbaeti amboai vaera —jei—.
17 “Ayu anan men kwananot Moses ana ofafar naatu dinab oro’orot hai bai’obaiyen baihamiyen isan ao’omih. Ayu men i kouseiren isan anamih, baise sinaf yabih matar isan.
18 Añete che jae peve, ara jare ɨvɨ oasa regua ngaraa oñemboai metei cuatía michi yae vae yepe Moisés iporoócuai güi ndei opaete oyeapo mbove —jei—.
18 Anababatun a tur a’owen, mar tafaram ema’am wanawananamaim kirum kikimin maiyow hikikirum, naatu pen wanamaim abisa hikukuyowan boro men ta anakusairimih, baise etei boro anasinaf yabih hinamatar.
19 Oime yave quia metei mboroócuai michi vae mbaeti oyapo jare omombeu iru vae reta pe agüɨye vaera oyapo vae, iru vae reta jeita jae co taɨcuegua vae mboroocuaia ara pegua pe. Erei oime yave quia oyapo jare omombeu iru vae reta pe oyapo vaera vae, iru vae reta jeita jae co tenondegua vae mboroocuaia ara pegua pe —jei—.
19 Orot yait ofafar kikimin maiyow itin yabin en rouw eastu’ub naatu sabuw afa i’obaiyih nati na’atube tisisinaf, mar ana aiwobomaim ibo boro hina’itfuruw, anayabin en hinarouw hinao, baise orot yait iti ofafar ia’ait naatu sabuw afa ebi’obaiyih mar ana aiwobomaim i boro orot gagamin.
20 Echa che jae peve cuae: Jupi vae pe reta peyapo vae mbaeti yave jupi yae jupi vae mboroócuai re oporomboe vae reta jare fariseo reta oyapo vae güi, ngaraa etei peico mboroocuaia ara pegua pe —jei—.
20 A tur ao’owen o yait abosunusunub nara’at Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah inananatabirih na’at, o i nuhinafot mar ana aiwobomaim i kurur.
21 Peendu ma quirai Moisés jei ñanetenondegua reta pe corai: “Agüɨye eporoyuca. Echa oporoyuca vae oñejaaucata co”. Jocorai jei —jei—.
21 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, men sabuw kwana’asbunuw, naatu orot yait sabuw ea’asbunuwih boro ofafar nafatum hinibatiy.
22 Erei che jae peve, oime yave quia pochɨ tɨvɨ pe vae, oñejaaucata co. Jare oime yave quia tɨvɨ güɨroɨro vae, judío reta itenondegua reta ojaata. Jare oime yave quia tɨvɨ pe: Nemboquere, jei vae, tata guasu jasɨ oiporarata —jei—.
22 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait taintuwan isan yan nasoso’ar boro ofafar nafatum hinibatiy, naatu orot yait taintuwan isan fudirin en narouw nao’o, i boro kaniser hinibatiy. Baise orot yait taintuwan na’oraraf anayabin en nao, nati orot i enan kakafin ana wairaf wan nayenamih.
23 Jae rambue reru yave metei mbota Tumpa peguara maemɨmba oyeyucagüe oñererocuaveea pe, jare joco pe nemaendúa yave quirai nderɨvɨ pochɨ ndeve mbae re,
23 “Isan imih gem kakafiyin tafamaim o a siwar ya’inamih ibai kuyey, naatu nati’imaim o nuhi nataseb, tai ta o isa i yan esoso’ar.
24 eeya joco pe jocuae mbota maemɨmba oyeyucagüe oñererocuaveea jóvai. Ecua rani eñemoicavi nderɨvɨ ndive. Jayave taɨcue rupi ndepuereta remee jocuae mbota Tumpa pe —jei—.
24 Basit a siwar nati gem tafanamaim inihamiy na’in, o inamatabir maiye inan tai airi kwanao gewas uma kwanabow kwanitonuw, imaibo inamatabir inan a siwar God initin.
25 Eñemoicavi ɨmambae oipota oñeapo nderé mbae re vae ndive jae ndive reo rambueve tape rupi ɨvɨraiya oia cotɨ. Echa mbaeti yave, oñeapota nderé ɨvɨraiya pe, jare ɨvɨraiya nemondota tembipɨɨrɨru iñangarecoa pe jare tembipɨɨrɨru iñangarecoa neñonota tembipɨɨrɨru pe —jei—.
25 “Ofafar ta ina’astu’ub taituwa baibatiyihimih nabuwi kwanan, airi kwanao gewas kwanitonuw, veya kikimin nama’am na’at, imaibo inan baibatiyenamaim inarun, anayabin nati’imaim tura boro nabuwi baibatiyenayan orot gagamin umanamaim naya’i, naatu baibatiyenayan orot boro nabuwi furisiman nitih hinabuwi kwanan dibur bar hinayaruyi.
26 Añete che jae ndeve, ngaraa etei ree tembipɨɨrɨru güi ndei opaete ndepía remboepɨ mbove —jei—.
26 Anababatun a tur ao’owen, nati’imaim o boro inama kabay hio na’atube inatubuni, imaibo boro hinabotait inatit.
27 Peendu ma quirai Moisés jei ñanetenondegua reta pe corai: “Agüɨye eñuvanga menda re”. Jocorai jei —jei—.
27 “Tur hio uwatanah hibi’obaibiy i hio kwanowar, turanah a’aawah ufuh men kwanan.
28 Erei che jae peve, oime yave quia omae cuña re oipota reve vae, oñuvanga ma menda re ipɨa pe —jei—.
28 Naatu boun a tur ao’owen orot yait matanawat nuw babin itin ana notamaim hairi baiwa’anamih enotanot ana notamaim hairi hiwa’anaka.
29 Jare nderesa ndeacatu oyapouca mbaeyoa ndeve yave, enoe emombo ndeyeugüi. Icavi co metei nderesa ocañɨ vaera ndegüi, tata guasu pe opaete nderete reve Tumpa nemondo vaera tei güi —jei—.
29 Imih o mata asukwafune nuw kwaneyan, o in bowabow kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun, men basit mata ta’imon ana kakafinamaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
30 Jae ramiño vi ndepo ndeacatu oyapouca mbaeyoa ndeve yave, eyasɨa emombo ndeyeugüi. Icavi co metei ndepo ocañɨ vaera ndegüi, tata guasu pe opaete nderete reve Tumpa nemondo vaera tei güi —jei—.
30 Na’atube uma asukwafune eof kwaneyan, ku’afuw kwisaroun men basit uma ta’imon ana of kwanekwanemaim o biya etei tan wairaf wan tayen ta’arah.
31 Aracae Moisés jei vi corai: “Jembireco omombo vae tomee chupe tupapire omombeu vaera pɨpe omombo ma co”. Jocorai jei —jei—.
31 “Moses ana ofafaramaim eo, ‘Orot yait aawan nakwakwahir gewasin kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.’
32 Erei che jae peve, metei cuimbae ipuere omombo jembireco, cuña aguasa oyapo yave. Erei cuña mbaeti yave oyapo aguasa, cuimbae omombo yave, cuña oñuvanga co menda re omenda yave iru cuimbae ndive. Jae ramiño vi jocuae iru cuimbae cuña ndive omenda vae oñuvanga co menda re —jei—.
32 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait nibobowen aawan nakwahir nan orot ta ni’awan, hairi hinabiwa’an i men babin ana ubar, baise orot ana ubar anayabin i kok imih babin esisinaf, naatu orot yait nati babin bai bi’awan auman bowabow kakafin esisinaf.
33 Peendu ma quirai Moisés jei ñanetenondegua reta pe corai: “Agüɨye ere: ÑandeYa jee re ayapota, reporombotavɨ vaera. Echa rere yave: ÑandeYa jee re ayapota, eyapo”. Jocorai jei —jei—.
33 “Tur marasika hio uwatanah hinonowar i hio kwanowar, ‘A omatanen men kwana’astu’ub, baise sinafumih God kwao’omatan i kwanasinaf.’
34 Erei che jae peve, agüɨye ere jocorai. Agüɨye ere: Ara jee re ayapota. Echa ara Tumpa iguapɨa co.
34 Baise boun i a tur ao’owen, God wabinamaim men asir kwanao kwanifaro’omih, na’atube auyom mar isan, anayabin nati i God ana ma’ama efan.
35 Agüɨye vi ere: Ɨvɨ jee re ayapota. Echa ɨvɨ Tumpa ipɨ jendara co. Agüɨye vi ere: Jerusalén jee re ayapota. Echa Jerusalén Mburuvicha Guasu mbaepuere güɨnoi vae jenta co.
35 Me yan auman men isan kwanifaro, anayabin nati i God an ana baibiyarir efan, Jerusalem auman, anayabin nati i ata aiwob gagamin God ana tafaram.
36 Agüɨye vi ere: Cheaca jee re ayapota. Echa mbaeti ndepuere reyapo ndea ti ani ju —jei—.
36 Naatu o taiyuw auman men arib isan inao baifaro’omih, anayabin o men karam boro arib ta inab inau nikwes o nafurum.
37 Erei reipota yave rere: Ayapota, ere: Ayapota. Jae ramiño vi reipota yave rere: Ngaraa ayapo, ere: Ngaraa ayapo. Echa jeta yae cuae güi rere yave, reyapota icavi mbae vae —jei—.
37 Imih inakwahir o inarufut, anayabin abisa awamaim iya’abar i’o etitit i Demon Kakafin biyanane enan.
38 Peendu ma quirai Moisés aracae jei corai: “Oime yave quia iru vae jesa güɨrocomegua vae, iru vae reta togüɨrocomegua vi jae jesa. Jae ramiño vi oime yave quia iru vae jai omope vae, iru vae reta tomope vi jae jai”. Jocorai jei —jei—.
38 “Marasika ana tur hio kwanowar, ‘Orot yait mata nakubai, ibo matan kukubai, naatu orot yait wa nimarir, ibo wan kwimarir.’
39 Erei che jae peve, emaeño iru vae re oyapo vaera ndeve icavi mbae vae. Oime yave quia ocua nderovaɨque re vae, erova ipuere vaera ocua ye jovaicho re.
39 Baise boun i a tur ao’owen, orot yait isa nasisinaf kakaf men wan inay, rebareb rounane nifafar inatatabir rounane’ebo nifafar.
40 Jae ramiño vi oime yave quia oñeapo nderé necamisa opɨro vaera ndegüi vae, emaeño jese opɨro vaera ndegüi ndeasoya vi —jei—.
40 Naatu orot yait niyaso’ar baibatiyimih nabuwi kwananan, a biya baibiyon baban nikiya’ub nabaib, a biya baibiyon tafan auman inikiya’ub initin.
41 Jae ramiño vi oime yave quia ndeócuai reraja vaera ivoɨta metei kilómetro, eraja mócoi kilómetro —jei—.
41 Baiyowayan orot ta nan nakwarari ana hafoy abarin veya ta’imon airi namih nao, ina’abar veya rou’ab airi kwanan.
42 Jae ramiño vi oime yave quia oyerure ndeve mbae re vae, emee chupe, jare oime yave quia mbae oiporu ndeve vae, eiporuca chupe —jei—.
42 Orot babin ta isa sawaramih nafefeyani kwitin, naatu orot babin ta a sawar bai na mar kafai imaim bowamih nao, kwitin ebai en.
43 Peendu ma quirai Moisés aracae jei corai: “Eaɨu neiru jare emotareɨ nderovaicho”. Jocorai jei —jei—.
43 “Marasika ana tur hio a’a’agir hinonowar i hio kwanowar, ‘Taituwa kwaniyabuwih naatu a kamabiy sabuw kwanimat gigigirih.’
44 Erei che jae peve, peaɨu perovaicho reta. Peyerure Tumpa pe omovendise vaera oyepopeyu peré vae reta. Peyapo icavi vae pemotareɨ vae reta pe. Peyerure Tumpa pe icavi mbae vae oyapo peve vae reta re —jei—.
44 Baise boun a tur ao’owen, a kamabiy sabuw kwaniyabuwih naatu sabuw iyab terurukoukuwi isah kwanayoyoban.
45 Jocorai peyapo yave, peicota peRu ara pe oi vae taɨ retara. Echa peRu omee cuaraɨ icavi mbae vae oyapo vae reta jare icavi vae oyapo vae reta pe, opaete vae güɨnoi vaera tembipe. Jae ramiño vi omee ama jupi vae reta jare jupi mbae vae reta pe, opaete vae güɨnoi vaera ɨ —jei—.
45 Saise kwa boro Tamat auyom maramaim natunatumih nabuwi, anayabin God sinaf sabuw gewasih kakafih etei tafahimaim veya erararan, sabuw iyab gewasin tisisinaf naatu kakafin tisisinaf etei God taun ebitih.
46 Echa peaɨu yave peraɨu vae retaño, jocuae mbaeti etei co mbae icavi vae. Jae rambue Tumpa ngaraa omee peve mbae jocuae jeco pegua. Echa mburuvicha peguara ocovara vae reta vi oyapo jocorai —jei—.
46 Sabuw kabay o’onayah tisisinaf na’atube kwanasinaf sabuw iyabowat isa tibiyabowawat isah kwanabiyabow, God boro men ana siwar gewasin ta nitimih.
47 Jae ramiño vi peicuava yave perɨvɨ retaño, jocuae mbaeti etei co mbae icavi vae. Echa mburuvicha peguara ocovara vae reta vi oyapo jocorai —jei—.
47 Naatu Eteni Sabuw taih tuwah akisih hai merar tiyiy na’atube kwanasinaf taituwa akisih hai merar kwanayiyi, ana gewasin boro men kwanabaimih.
48 Jae rambue jecuaeño peyapo icavi vae. Echa peRu ara pe oi vae jecuaeño oyapo icavi vae —jei—.
48 A yawas uhew bitan kwanama, Tamat auyom maramaim ana yawas uhew bitan ema’am na’atube.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.