Mateus 24

Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jayave Jesús oe Tumpa jo güi. Jare jemimboe reta yogüeru oechauca Jesús pe opaete o Tumpa jo pe ñogüɨnoi vae reta.
1 Jesu Tafaror Bar gagamin ihamiy tit inan auman, ana bai’ufununayah hina hiu, “Tafaror bar kwi’itin gewasin maiyow.”
2 Jare Jesús jei chupe reta: —¿Pemae pa pei opaete cuae o reta re? Añete che jae peve, ngaraa opɨta metei ave ita iru ita iárambue. Opaete oyeitɨta co —jei.
2 Jesu iyafutih eo, “Sawar iti kwa’i’itan, a tur ao’owen, kabay etei boro natafofor nare naatu kabay ta boro men ana efanamaim na’inu’in kwana’itinimih.”
3 Jare Jesús oguapɨ oi rambueve ɨvɨtɨ Oliva re, jemimboe reta yogüeru jae oia pe jare jei chupe, jae retaño jae ndive ñogüɨnoi yave: —Emombeu oreve, ¿quirai yave pa cuae oyeapota? Jare reyu yeta ma yave, ¿quiraita pa roicuaa? Jare cuae ara reta opata ma yave, ¿quiraita pa roicuaa? —jei reta.
3 Jesu yen Olive Oyaw tafan mare, ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hina biyan hitit hibatiy hio, “Kuo anowar mar i boro biy iti sawar hinamatar? Naatu o inanan ina’inanen boro abisa ana’itin anaso’ob. Naatu mar yomanin nakakabon boro mi’itube ana so’ob?”
4 Jayave Jesús jei chupe reta: —Peñeandu agüɨye vaera petavɨ.
4 Jesu iyafutih eo, “Matato niwa’an, men sabuw hinan hinifufuwimih.
5 Echa yogüeruta jeta cheree pe oñembojeeta vae reta. Jae reta jeita: Che co jae Cristo. Jare ombotavɨta jeta vae —jei—.
5 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinan hinao, ‘Ayu i Keriso’ naatu sabuw moumurih na’in boro hinifufuwih.
6 Oimeta co ñoraro reta coiño pegüi. Oimeta vi ñoraro reta mombɨrɨ pegüi. Peendu yave cuae reta regua, agüɨye peñemambeco. Cuae susere reta oyeapota co. Erei cuae susere reta mbaetita co taɨcuegua vae —jei—.
6 Baiyow ana tur boro kwananowar, naatu baiyow isan ana tur boro kwananowar, baise men kwanabir. Sawar yumatah ta ta boro hinamatar, baise nati i men mar yomanin.
7 Metei ɨvɨ pegua reta oñorarota ambué ɨvɨ pegua reta ndive, jare mburuvicha reta oñorarota iru mburuvicha reta ndive. Jare oimeta caruai reta jare ɨvɨ ocanata jeta que rupi —jei—.
7 Tafaram ta boro tafaram ta hairi hiniyow, na’atube bar merar ta boro bar merar ta ana aiwob hairi hiniyow. Baimar kakafin, iriyoy boro tafaram awan nakaratan.
8 Erei cuae susere reta tenondeguaño co vɨteri —jei—.
8 Sawar iti etei hinamatar i kek tufuwamih ebobotukwar na’atube.
9 Jayave iru vae reta pemoeterengata oiporaraucata peve vae reta pe, jare peyeyucaucata. Jare peñemotareɨucata opaete vae pe chereco pegua —jei—.
9 “Sabuw boro hinafatumi hinabuw kwanan hini’a’akir, hina’asbuni kwanamorob, ayu wabu’umaim kwabowabow isan.
10 Jare jeta vae pochɨta oyoupe jare oñomoeterengata jare oñomotareɨta —jei—.
10 Nati ana veya’amaim baitumatumayah boro hai baitumatum hinihamiy, naatu turahinah babah hinao, taiyuwih turahinah hinifa’ifa’ih,
11 Jare jeta oporombotavɨ vae reta jeita: Che co jae metei Tumpa iñee omombeu vae. Jae rambue jae reta ombotavɨta jeta vae —jei—.
11 dinab baifufuwenayah moumurih na’in boro hinatit sabuw moumurih na’in hinifufuwih.
12 Jare jeta vae oyapota icavi mbae vae. Jae rambue jeta tenonde yave oporoaɨu vae reta ngaraa ma oporoaɨu —jei—.
12 Tafa’asar boro nara’at natasasar sabuw momurih na’in hai yabow boro wan natutum.
13 Erei josa ojo ovae iyapɨ pe vae oñemboasaucata co —jei—.
13 Baise yait nabukikin nan yomanin natitit i boro yawas nab.
14 Jare cuae ñee icavi vae Tumpa iporoocuaia pegua jeracuata opaete ɨvɨ rupi opaete tenta pegua reta oicuaa vaera. Jayave cuae ara reta opata co —jei—.
14 Tur Gewasin, mar ana aiwob isan, i boro tafaram wanawanan etei hinabinan sabuw etei hinanowar, imaibo mar yomanin boro nan natit.
15 Jare peechata icavi mbae vae opaete güɨrocomegua vae oñemboɨ oi o oñeñono tee Tumpa peguara vae pe. Tumpa iñee aracae omombeu vae Daniel jei oimeta co joco pe —jei—.
15 “Biya’ohow Ana Sawar Kakafin boro efan kakafiyinamaim nabatabat kwana’itin, dinab orot Daniel eo na’atube. Baiyabayan orot iti tur nabiyab naniyan nab gewas.
16 Jayave Judea pe ñogüɨnoi vae reta totecuarai ɨvɨtɨ reta ñogüɨnoia cotɨ.
16 Sabuw iyab Judea wanawananamaim tema’ama boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen.
17 Jare ovapɨa iárambue oi vae agüɨye toique jo pe güɨraja vaera imbaembae —jei—.
17 Orot yait ana bar faifiy wan ema’am boro men nare ana sawar bar wanawanan nabowamih, veya en.
18 Jare ico pe oi vae agüɨye tojo ye jo pe, güɨraja vaera iyasoya —jei—.
18 Orot yait masaw ebowabow boro men namatabir ana biya baibiyon bar nabaimih.
19 Jare ipurúa vae reta jare omocambu vae reta oiporara yaeta jocuae ara reta pe —jei—.
19 Nati ana veya’amaim baibin iyab siasiar tema’ama naatu baibin iyab kek tibitotoman boro hini’akir yababan hinab.
20 Jare peyerure Tumpa pe agüɨye vaera petecuarai ama oquɨ yave ani mbutuu iara pe —jei—.
20 God isan kwanayoyoban, saise men rarab kokou ana veya’amaim o Sabbath ana veya’amaim namataramih.
21 Echa jocuae ara reta pe ɨvɨ pegua reta oiporara yaeta. Mbaeti jocorai oiporara reta ɨvɨ oyeapo güire, jare ngaraa ye jocorai oiporara reta —jei—.
21 Nati ana veya’amaim boro yababan kakafin men marasika anamaim o boro namamatar na’atube namataramih.
22 Jare ñandeYa mbaeti yave oipota opa vaera jocuae ara reta, mbaetita tei quia ipuere oico. Erei Tumpa oiparavogüe vae reta jeco pegua opata jocuae ara reta —jei—.
22 God nati veya narurukabum na’at sabuw boro yawas men hinab. Baise ana sabuw rurubiniyih isah enotanot, imih veya boro narukabum.
23 Güɨramoi jocuae ara reta pe quia jeita peve: Mase, co oi Cristo, ani jeita: Mase, pee oi Cristo. Jocorai jei yave, agüɨye perovia —jei—.
23 “Nati ana veya sabuw afa hinan hina’uwi, ‘Keriso’oban iti!’ o ‘Iban ni’i!’ men kwanitumatum.
24 Amogüe oporombotavɨ vae reta jeita: Che co jae Cristo, jare iru oporombotavɨ vae reta jeita: Che co jae Tumpa iñee omombeu vae. Jare jae reta oyapota mɨacañɨ reta, ombotavɨ vaera tei Tumpa oiparavogüe vae reta —jei—.
24 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab baifufuwenayah boro hinan ina’inan fokarih hinasinaf God ana rourubinen sabuw moumurih na’in boro hinabow.
25 Mase, amombeu ma peve, ndei oyeapo mbove —jei—.
25 Imih abimatuwibo sawar hinamatar.
26 Jayave iru vae reta jei yave peve: Mase, oime co ñuu pe oi, agüɨye pecua. Jare iru vae reta jei yave peve: Mase, oime co cuae o pe oi, agüɨye perovia —jei—.
26 “Sabuw a tur hinaowen hinao, ‘Iban nati arar yan ema’am,’ men imaim kwanan kwananuwih. O hinao, ‘Nati nanawan bar wanawanan wa’ir ema’am,’ men kwanitumatum.
27 Tamojaanga amavera. Echa amavera oyecuaa opaete ara re cuaraɨ oea cotɨ güi cuaraɨ oiquea cotɨ pe. Jae ramiño vi che cuimbaera ayeapo vae ayecuaata opaete vae pe che ayu ye yave —jei—.
27 Veya yeninane namanamar ebowabow veya ra’iyinane uman emamarakaw, Orot Natun nanan ana marakaw boro nati na’atube.
28 Omano vae reta ñogüɨnoia pe etei oñemboatɨ chucha reta —jei—.
28 Menamaim orot babin biyan murubin inu’in mamu ikou boro etei imaim hinaru’ay.
29 Jayave opa oiporara reta jocuae ara reta pe güire, cuaraɨ oñemopɨtumimbita, jare yasɨ ngaraa oesape, jare yasɨtata reta oata ara güi, jare opaete ara re mbaepuere güɨnoi vae reta ocanata —jei—.
29 “Yababan iti hinamamatar ufunamaim
30 Jayave mbae oyecuaata ara re. Jocuae oicuaucata ɨvɨ pegua reta pe che cuimbaera ayeapo vae ayu yeta co. Jayave opaete atɨ Israel pegua reta ipɨatɨtɨta jare cherechata ayu amapɨtu reta reve. Che cuimbaera ayeapo vae anoita mbaepuere tuicha vae jare añemboeteucata opaete vae pe —jei—.
30 “Imaibo Orot Natun maramaim boro natit, tafaram wanawanan sabuw etei orot Natun ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit sakuk wanawanan nanan hina’itin hinama hinarerey.
31 Jare amondota araɨgua cheve oyeócuai vae reta mimbɨ guasu iñee reve, jae reta güeru vaera aiparavogüe vae reta opaete ɨvɨ rupi güi —jei—.
31 Ana tounamatar boro taur douduf auman hinatit tafaram tutufin wanawanan umasusun kwafe’en etei God ana sabuw rurubinih hinabow hinita’ay.
32 Ñandepuere ñamojaanga ɨva. Peñemboe jese —jei—. Joquɨ yave, peicuaa oyearo co ama oquɨ vaera —jei—.
32 “Ai fofou raurihimaim ebi’obaiyih kwanaso’ob, ai raurih boubuh tititit kwa kwaso’ob, ai hai buwayan ana veya i natit.
33 Jae ramiño vi pe reta peecha opaete cuae mbaembae oyeapo ñogüɨnoi yave, peicuaata che coiño yae ma co ai —jei—.
33 Bai’obaiyen i ta’imon, sawar iti na’atube hinamamatar kwa boro kwanaso’ob, veya i nakabom etawan awanamaim ebatabat.
34 Añete che jae peve, cuae tenta pegua reta ngaraa opa omano ndei opaete cuae mbaembae oyeapo mbove —jei—.
34 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti boun yawas kwama’am boro iti sawar namatar kwana’itinibo kwanamorob.
35 Ara jare ɨvɨ opata, erei cheñee ngaraa opa —jei—.
35 Mar tafaram i boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.
36 Erei mbaeti quia oicuaa mbae ara ani mbae ora pe yepe cuae oyeapota, jaeño cheRu. Araɨgua ara pe ñogüɨnoi vae reta mbaeti oicuaa. Che co jae Tumpa Taɨ. Erei che vi mbaeti aicuaa —jei—.
36 “Orot men yait ta Jesu ana na isan veya o sumar so’obamih. tounamatar maramaim men hiso’ob na’atube i Natun auman men so’ob, baise Tamah akisinamo so’ob.
37 Noé oico rambueve, ɨvɨ pegua reta oyapo icavi mbae vae. Jae ramiño vi che cuimbaera ayeapo vae ayu ye yave, ɨvɨ pegua reta oyapota icavi mbae vae —jei—.
37 Noah ana veya’amaim abisa mamatar na’atube Orot Natun nanan boro na’atube namatar.
38 Ndei ɨporu guasu ou mbove, ɨvɨ pegua reta ocaruñoi jare ocauñoi, jare jecuaeño cuimbae reta omenda cuñatai reta ndive jare tu reta omee tayɨ reta cuimbae reta pe omenda jae ndive vaera. Erei metei ara Noé oique jocuae buque pe —jei—.
38 Nati ana veya tuw yena’e ana veya orot babin hiyuw hibow, hiaa hitom, hitabin hibiyasisir ufut Noah ark wanawanan run;
39 Jare oyepocouca reta, ɨporu guasu ou yave. Jae rambue ɨporu guasu opa oyuca reta. Jocoraita vi oyeapo che cuimbaera ayeapo vae ayu ye yave —jei—.
39 naatu so’oba’e hima’am kwanekwan tuw yen etei e’aruwih hin himorob. Imih orot Natun nanan ana itinin i boro nati na’atube.
40 Jocuae ara mócoi cuimbae oimeta co pe ñogüɨnoi. Metei vae oyererajaucata jare iru vae opɨtata co pe —jei—.
40 Orot rou’ab boro hai masaw hinama hinabob, Orot ta boro tounamatar hinabora’ah ta boro hinihamiy nama.
41 Jae ramiño vi mócoi cuña ombaesota ñogüɨnoi metei angúa pe. Metei vae oyererajaucata jare iru vae opɨtata —jei—.
41 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hinabora’ah, babin ta boro hinihamiy nama.
42 Jae rambue jecuaeño peñemocatɨro. Echa mbaeti peicuaa mbae ara ayu yeta. Che co jae peYa —jei—.
42 “Isan imih mata to niwa’an, anayabin men kwaso’ob mar biy boro a Regah nan.
43 Aipota peicuaa vaera cuae: Metei o iya oicuaa yave mbae ora pe outa ovae imonda vae oñomi vaera imbaembae jo güi, oñemocatɨrota tei jare ngaraa tei omaeño imonda vae re güɨraja vaera imbaembae —jei—.
43 Baise tur iti ao i naniyan kwanab. Orot bar matuwan bainowan hai veya nasoso’ob, boro matan nanuw nama’am nanunih hinabihir, ana bar boro men hinakwib hinabainuwimih.
44 Jae ramiño vi pe reta peñemocatɨro. Echa che cuimbaera ayeapo vae ayu yeta avae mbaeti peñemongueta pei jese yave —jei—.
44 Imih mar etei mata to niwa’an kwanabobuna kwanama, anayabin Orot Natun boro men o veya kunotanotamaim natitamih.
45 Metei tembiócuai iyaracuaa vae oyapo iya jei chupe oyapo vaera vae. Jare iya omee chupe oico vaera iru jembiócuai reta juvichara, jare omee vaera chupe reta jembiura ara ñavo —jei—.
45 “Akir wairafin bosunusunubayan naatu not wairafin ana orot ukwarin boro nayara’ah akir wairafih afa nakaifih hai bay ana veya’amaim nitih.
46 Iya ou ye ovae yave jo pe, oecha yave jocuae jembiócuai oyapo oi iparavɨquɨ, jocuae jembiócuai oyeroviata co —jei—.
46 Naatu ana orot ukwarin namatabir nanan bowabow gewasin nabowabow na’itin boro niyasisir.
47 Añete che jae peve, iya omeeta chupe oñangareco vaera opaete imbaembae re —jei—.
47 A tur ao’owen nati akir wairafin boro nayara’ah sawar etei nakaifen.
48 Erei güɨramoi tembiócuai oyapo icavi mbae vae jare jei iyeupe ipɨa pe: CheYa ngaraa ou ye raivi.
48 Baise akir wairafin nitafasar nao, ‘Au orot ukwarin men saise matabir enanamih.’
49 Jare omboɨpɨ oinupa iru tembiócuai reta, jare ocaru jare ocau osavaɨpo vae reta ndive —jei—.
49 Naatu natatabir akir wairafih afa narauw ni’a’afiyih bay naa, harew tomayah bairi hinaa hinatom hinabikoko’aw wanawanan
50 Jayave metei ara iya ou yeta ovae jembiócuai oaro mbae reve. Jocuae ora pe etei iya oipocouta —jei—.
50 veya naatu sumar so’oba’e nama’am kwanekwan ana orot ukwarin namatabir nan natit.
51 Jayave iya oiporarauca yaeta chupe jare omondota oico vaera opaete iru oporombotavɨ vae reta ndive. Joco pe jae reta oyaeota jare jai omboquɨrɨrɨuta —jei—.
51 Naatu orot ukwarin nati ana akir wairafin boro nab narab ufun narauwatait, sabuw afa wanawanah rerekabih bairi baimakiy kakafin hinab hinama hinarerey wah takitak niwa’an.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.