Mateus 21

Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jare coiño ma Jerusalén güi ñogüɨnoi yave, yogüɨraja ovae tenta Betfagé iyɨpɨ pe. Jayave ɨvɨtɨ Oliva jóvai ñogüɨnoi yave, Jesús oyócuai mócoi jemimboe reta.
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hirun hinan, hina bar merar ta wabin Bethage hitit, Olive Oyawemaim, Jesu ana bai’ufununayah rou’ab wan iyunih
2 —Pecua pea tenta ñanderóvai oi vae pe —jei—. Peo pevae yave, pevaeta metei mburica mi oñeapɨti oi, jare pevaeta vi mburica mi taɨrusu vae jae ndive. Peyora reta peru —jei—.
2 eo, “Kwanan bar merar nati namaim kwanatitit boro donkey hi’utan ebatabat kwana’itin naatu donkey boubun auman sisibinamaim ebatabat. Hairi kwanarufamen kwanabow kwanan.
3 Jare oime yave quia mbae jei peve, pere chupe: ÑandeYa oipota oiporu, erei ɨmambae güeruruca yeta cuae pe —pere, jei.
3 Orot ta nati’imaim nabibatiyi ana tur kwana’owen, ‘Regah ekokok naatu boro nihamiyen kwanabow kwanan.’ Baise ana tur kwana’owen boro niyafarih hinamatabir maiye.”
4 Opaete cuae oyeapo, Tumpa iñee aracae omombeu vae jeigüe vae oyeapo vaera. Echa jae jei corai:
4 Iti sawar himamatar abisa God ana dinab orot eo kikirum ina i turobe.
5 Pemombeu Sion tayɨ pe:Jocorai jei.
5 “Jerusalem sabuw hai tur kwana’owen, a aiwob enan kwa’itin, taiyuwin yare donkey afe’en mara’at enan, ana donkey boubun tafanamaim mara’at enan.”
6 Jayave Jesús jemimboe reta yogüɨraja jare oyapo Jesús jei chupe reta oyapo vaera vae.
6 Basit Jesu ana bai’ufununayah eo baimanih na’at hin hisinaf.
7 Jare güeru mburica mi jare mburica mi taɨrusu vae Jesús oia pe. Jayave Jesús jemimboe reta oñono iyasoya maemɨmba reta icupe re jare Jesús opo mburica mi taɨrusu vae re.
7 Donkey hibai hina hai faifuw tafah hibosairen hiyabar afa rabod rourih hi’afuw ef yan hiyabar.
8 Jare jeta vae oipɨso iyasoya tape rupi mburica mi taɨrusu vae jenonde, jare iru vae reta oyasɨa ñanaroquɨ jare oñono tape rupi.
8 Sabuw rou’ay gagamin na’in hai faifuw hibosairen hiyabar afa ai raurih hi’afuw hiyabar.
9 Jare Jesús jenonde yogüɨraja vae reta jare jaɨcue yogüɨraja vae reta iñeeata reve jei: —¡Hosanna! Cuae co jae David Taɨ. Toñemboeteuca ñandeYa jee re ou vae. Tei reta Hosanna ara pe —jei reta.
9 Sabuw Jesu nanane hinan, naatu ufunane hinan fanah sib hiwow hio,
10 Jare Jesús ojo ma ovae yave Jerusalén pe, opaete Jerusalén pegua reta ipɨacañɨ reve jei: —¿Quia pa co jae?
10 Jesu na Jerusalem rur, kawasa ra’at uruw giririf retenafut, sabuw hibatebat hio, “Iti orot yait?”
11 Jare jeta vae jei: —Cuae co jae Jesús. Jae co metei Tumpa iñee omombeu vae Nazaret pegua. Nazaret Galilea pegua co —jei reta.
11 Rou’ay gagamin hiyafutih hio, “God ana dinab orot wabin Jesu, Galilee wanawananamaim tafaram Nazareth orot.”
12 Jayave Jesús oique Tumpa jo pe jare omoe joco güi opaete Tumpa jo pe omaemee vae reta jare ombaegua vae reta, jare omboyapara corepoti oipoepɨ vae reta imesa reta jare pɨcasu reta omee vae reta iguapɨa reta.
12 Naatu Jesu na Tafaror Bar run. Sabuw iyab nati hima hai sawar hitotobon rauw nunih hai urama’ama, hai gemogem bora’aten, kabay hisuwa hire, urama’ama afe’eh hima mamu imak hitotobon bow israuwen ufun hitit.
13 Jare jei chupe reta: —Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai: “Chero oñembojeeta o yerure pegua pe”. Jocorai oyecuatía oi. Erei pe reta peyapo ma imonda vae reta oñemia rami —jei.
13 Naatu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God eo hikikirum i iti na’atube eo, ‘Ayu au Tafaror Bar i yoyoban ana bar,’ baise kwa abisa kwasisinaf i kwabotabir bainowah hai watu matar.”
14 Jare yogüeru Jesús oia pe Tumpa jo pe jesa mbae vae reta jare icocho vae reta, jare Jesús ombogüera reta.
14 Sabuw matah fim naatu ah umah kakafih hina Tafaror Bar hirun Jesu etei iyawasih.
15 Jare sacerdote reta itenondegua reta jare mboroócuai re oporomboe vae reta oecha mɨacañɨ Jesús oyapo vae reta, jare oendu vi michia Tumpa jo pe ñogüɨnoi vae reta iñeeata reve jei: —¡Hosanna! Cuae co jae David Taɨ. Jae rambue jae reta pochɨ yae.
15 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu sawar gewasih sisinaf hi’itin yah so’ar. Kek auman Tafaror Bar wanawanan fanah sib Jesu hibora’ara’ah hio, “Orokaiwa David natun, ensairen.”
16 Jayave jei reta Jesús pe: —¿Reendu pa cuae reta jei vae? Jayave Jesús jei chupe reta: —Aendu co. ¿Mbaeti pa pemongueta cuae Tumpa iñee pe oyecuatía oi vae?Jocorai oyecuatía oi —jei.
16 Jesu hiu, “Iti kek teo kunonowar?” Jesu iyafutih eo, “Anonowar. Buk Atamaninamaim hikikirum kwaiyab kwa’itin, mi’itube hikirum?
17 Jayave Jesús oeya reta. Ojo Jerusalén güi Betania pe, jare joco pe oico.
17 Naatu nati’imaim ihamiyih hima i tit in Bethany bar merar imaim mar fo in.
18 Pɨareve pe neimbove yave Jesús ojo ye Jerusalén cotɨ, jare ñɨmbɨaɨ.
18 Mar auman Jesu au merar gagamin matabir inan, basit bayumih morob.
19 Jare oecha metei ɨva coiño tape güi. Jayave ojo omae jese, erei mbaeti ovae ia, jaeño joo. Jayave jei ɨva pe: —Ngaraa etei ma ndeía. Jare ɨmambae ɨva yɨpi.
19 Naatu ef rewanamaim ai fafou batabat itin, basit na ai an tit, baise men ro’on ta itin, raurinawat. Basit ai isan eo, “O i boro men iniw.” Mar ta’imonamo ai fenem.
20 Jare Jesús jemimboe reta oecha yave ɨva yɨpi vae, ipɨacañɨ jese jare jei: —Ɨmambae yae yɨpi jocuae ɨva.
20 Ana bai’ufununayah hi’itin hifofor men kafaita, naatu hio, “Ai fafou mi’itube’emih mar ta’imon fenem?”
21 Jayave Jesús jei chupe reta: —Añete che jae peve, peporogüɨrovia yave, pe reta vi pepuereta peyapo che ayapo ɨva pe vae rami. Erei peporogüɨrovia yave, pepuereta vi pere cuae ɨvɨtɨ pe: Pecua cuae güi peñemombo ɨ guasu pe, jare jocoraita oyeapo. Mbaeti yave pere pepɨa pe: Ngaraa ndipo oyeapo, oyeapota co peve —jei—.
21 Jesu iyafutih eo, “Anababatun a tur ao’owen. Men erekasiy auman kwanasinafumih, baise kwanitumatum. Karam abis iti boun ai fafou isan asisinaf boro kwanasinaf namatar. Baise men iti akisin. Karam oyaw isan kwanao, kumisir kwen riy yan kubat boro namatar.
22 Jare oime yave mbae peipota vae, peyerure Tumpa pe jese. Jare perovia yave Tumpa omeeta co peve, penoita co —jei.
22 Initumatum abisa isan kuyoyoban boro inab.”
23 Jare Jesús oique ye yave Tumpa jo pe, sacerdote reta itenondegua reta jare tenta pegua reta itenondegua reta yogüeru jae oia pe oporomboe rambueve, jare oparandu chupe: —¿Mbae nunga mbaepuere pa renoi cuae mbaembae reyapo vaera? ¿Quia pa omee ndeve mbaepuere cuae reyapo vaera? —jei reta.
23 Jesu matabir maiye Tafaror Baremaim run bat bi’obaibiyih. Basit Firis ukwarih naatu Jew hai orot ukwarih hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “O yait fair it iti sawar kusisinaf, naatu yait ibasit ina kubowabow?”
24 Jayave Jesús jei chupe reta: —Che vi taparandu peve mbae re. Pemombeu yave cheve, che vi amombeuta peve mbae nunga mbaepuere anoi cuae mbaembae ayapo vaera —jei—.
24 Jesu iyafutih eo, “Ayu auman au baibat ta’imon kwa anibatiyi kwanao ananowar, imaibo ayu boro anao kwananowar, ayu fair menamaim abai abowabow.
25 ¿Quia pa ombou Juan oporombobautiza vaera? ¿Tumpa pa ombou? ani ¿ɨvɨ pegua reta pa ombou? —jei. Jayave jae reta jei oyoupe: —Yae yave: Tumpa co ombou, jae jeita ñandeve: Jocorai yave, ¿maera pa mbaeti perovia? —jei reta oyoupe—.
25 John ana fair menane bai sabuw bapataito itih Godane bai, ai orot maiyow biyahine bai?” Hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Mi’itube tanao? Godane tanao’o i boro nao bo aisim John men kwaitumitum.
26 Erei mbaeti ñandepuere yae: Ɨvɨ pegua reta co ombou. Echa yaquɨye tenta pegua reta güi. Echa opaete vae güɨrovia Juan co jae metei Tumpa iñee omombeu vae —jei reta oyoupe.
26 Baise it orot biyanane fair bain tanao, sabuw isah tabirubir anayabin sabuw etei tebitumatum John i God ana dinab orot ta.”
27 Jayave jei reta Jesús pe: —Mbaeti roicuaa. —Che vi ngaraa amombeu peve mbae nunga mbaepuere anoi cuae mbaembae ayapo vaera —jei Jesús chupe reta—.
27 Imih sabuw Jesu isan hiya’afut hio, “Aki men aso’ob.” Naatu Jesu iuwih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar, baibasit menane abai iti sawar asisinaf.
28 ¿Quirai pa peñemongueta cuae re? Metei cuimbae güɨnoi mócoi taɨ reta. Ou jei metei taɨ pe: Cheraɨ, cuae ara ecua eparavɨquɨ checo pe.
28 “Kwa mi’itube kwanotanot? Ana veya ta orot natunatun bairi hima’am basit orot natun ain isan eo, ‘Aro ayu akokok boun inan grape ana masaw inabow.’
29 Taɨ jei chupe: Ngaraa aja aparavɨquɨ. Erei taɨcue rupi iquɨreɨ ojo. Jae rambue ojo oparavɨquɨ tu ico pe —jei—.
29 “Naatu kek tamah iya’afut eo, ‘Ayu men akokok.’ Baise ma kafai ana not botabir re in masaw bow.
30 Jare cuimbae jei iru taɨ pe: Cheraɨ, cuae ara ecua eparavɨquɨ checo pe. Taɨ jei chupe: Taja taparavɨquɨ, cheru. Erei mbaeti ojo —jei—.
30 “Naatu orot na maiye natun uf isan tit tur i ta’imonaban eo, naatu kek rufut eo, ‘Basit, Regah boro anan.’ Baise kwahir bar ma men in masaw bowamih.
31 ¿Quia nunga pa cuae mócoi vae güi oyapo tu jemimbota? —jei. Jayave jae reta jei chupe: —Jocuae tenonde voi tu oyócuai vae. Jayave Jesús jei chupe reta: —Añete che jae peve, mburuvicha peguara ocovara vae reta jare cuña aguasa rupi yogüɨreco vae reta oiqueta Tumpa iporoocuaia pe perenonde.
31 Naatu kek menatan i tamah fanan bai?”
32 Echa Juan ou oicuauca peve jupi vae, erei pe reta mbaeti perovia. Erei mburuvicha peguara ocovara vae reta jare cuña aguasa rupi yogüɨreco vae reta güɨrovia. Jare yepe tei cuae peicuaa, erei mbaeti peeya peñemongueta icavi mbae vae pepɨa pe oi vae. Jecuae peateɨ perovia Juan —jei—.
32 Anayabin John Baptist na ef gewasin bai’ufnunin isan bi’obaiyi, kwa men kwaitumitumimih, baise kabay o’onayah, naatu sagasagadiy hitumitum, sawar i kwa’itin, baise men kafa’imo a not uf kwabotabir kwaitumitumimih.”
33 Tamombeu ye peve amojaanga reve cuae: Oico metei cuimbae icora oiquese vae. Jayave oñotɨ pɨpe jeta uva. Jayave oyoo ɨvɨ, jare oyapo uva oitɨami pɨpe vaera. Oyapo vi metei chapapa, omae vaera ɨvate güi opaete co re. Jayave oiporuca ico iru vae reta pe, jae reta oñangareco vaera jese. Jayave co iya ojo mombɨrɨ ambué ɨvɨ pe —jei—.
33 Jesu eo maiye, “Oroubon tabo kwananowar. Orot me matuwan ana veya ta masaw bo grape tanum, fur ear ituwafut naatu Wine bunubunuw ana hub bai naatu ana masaw sabuw bowayah uwih hima’uh hima i tafaram afa bai nanawanamih in.
34 Jare uva yagüɨye ma yave, co iya ombou amogüe jembiócuai reta co iporúa reta pe, jae reta omboyao vaera tei uva reta, iya güɨnoi vaera imbaera —jei—.
34 Naatu grape hiyamur bairuhin ana veya kakabom, basit orot ana akir wairafih iyafarih hina bowayah biyah ibo au nowahine ai ro’oh bairut isan.
35 Erei co iporúa reta oipɨɨ co iya jembiócuai reta, jare oinupa metei vae, jare oyuca iru vae, jare oyapi ita pe iru vae —jei—.
35 “Baise bowayah himisir orot ana akir wairafih hibow, ta hibai hirab, ta hi’asabun morob, naatu ta kabayamaim hirab.
36 Jayave co iya ombou ye amogüe jembiócuai reta. Erei co iporúa reta jecuae jocorai oyapo ye chupe reta —jei—.
36 Orot ana akir wairafih afa’abo iyafarih hina, moumurihika men marasika biyafarih na’atube’emih, baise bowayah himisir akir wairafih hibow, wan hinan isah hisisinaf na’atube hisinaf hibow hirouw.
37 Jayave taɨcue rupi co iya ombou taɨ. Jei tei iyeupe: Güɨramoi omboeteta cheraɨ —jei, jei—.
37 Uftoro’ot i natun iyun na bowayah isah, not eo, ‘Sabuw boro natu hinakakafiy.’
38 Erei co iporúa reta oecha yave co iya taɨ, jei reta oyoupe: Cuae co jae iyara vae. Yaja yayuca, jare ñande yaicota co iya retara —jei reta, jei—.
38 “Baise bowayah orot natun nan hi’itin hio, ‘Iti orot masaw matuwan natun enan kwanatabai tarab emorob, saise iti sawar etei boro it ata sawaramih tanabow.’
39 Jayave jae reta oipɨɨ co iya taɨ oyuca omombo co güi —jei—.
39 Hina kek hibai fur ufunane hirouw re hitit hibai hi’asabun morob.”
40 Jae rambue co iya ou ye yave, ¿mbae ra oyapota jocuae co iporúa reta pe? —jei.
40 Naatu Jesu ibatiyih eo, “Masaw matuwan namatabir nanan iti sabuw bowayah isah boro mi’itube nasinaf?”
41 Jayave jae reta jei Jesús pe: —Opata oyuca jocuae cuimbae icavi mbae vae reta, jare oiporucata ico ambué vae reta pe. Jae reta omeeta co iya pe imbaera uva yagüɨye ma yave —jei reta.
41 Hiya’afut hio, “Nati orot bowayah etei boro narauw hinamorob, naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif, saise ai ro’oh hinabiyamur bowayah boro hinirut ibo au nowan hinitin.”
42 Jayave Jesús jei chupe reta: —¿Mbaeti pa pemongueta cuae Tumpa iñee pe oyecuatía oi vae?Jocorai oyecuatía oi —jei—.
42 Imaibo Jesu iuwih eo, “Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwa’itin.
43 Jae rambue che jae peve, pe reta ngaraa peico Tumpa iporoocuaia pe. Tumpa omeeta iru tenta pegua reta pe yogüɨreco vaera joco pe. Jae reta oyapota jupi vae —jei.
43 “Isan imih a tur ao’owen. Mar ana aiwob kwa biyamaim tema’am boro nabosairen sabuw iyab ub gewasih hitanum teyey boro i nitih.
44 — ausente —
44 “Orot yait iti agim afe’en nare narabirab i boro natarsisib, baise agim nare orot babin narabirab boro mutufor nifofob.”
45 Jare sacerdote reta itenondegua reta jare fariseo reta cuae oendu yave, oicuaa Jesús omojaanga reve jei vae oicuauca quirai jae reta teco güɨnoi.
45 Firis hai ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah Jesu ana oroubon eo hinowar hitatam.
46 Jare jae reta oipota tei oipɨɨ Jesús. Erei mbaeti ipuere. Echa oquɨye jeta vae güi. Echa jocuae jeta vae güɨrovia Jesús co jae metei Tumpa iñee omombeu vae.
46 Imih bain fatuminamih himisir, baise sabuw rou’ay hina hima’ama isah hibir. Anayabin sabuw etei Jesu hi’i’itin i God ana dinab orot ta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.