Mateus 18

Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jayave jemimboe reta yogüeru jei Jesús pe: —¿Quia pa co jae tenondegua vae mboroocuaia ara pegua pe?
1 Nati ana maramaim bai’ufununayah hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “Mar ana aiwobomaim yait i orot gagamin?”
2 Jayave Jesús oeni metei michia, jare oñono jae reta ipɨte pe.
2 Jesu kek kikimin eaf na nahimaim bat.
3 —Añete che jae peve, mbaeti yave peyerova Tumpa cotɨ jare peyeapo michia reta rami, ngaraa peique mboroocuaia ara pegua pe —jei—.
3 Imaibo eo, “Anababatun a tur ao’owen, o yait ayawas men inabotabir inan iti kek gidigidih na’atube mar ana aiwobomaim boro men inarun.
4 Oime yave quia oñemomichi cuae michia rami vae, jae oicota tenondegua vaera mboroocuaia ara pegua pe —jei—.
4 Isan imih orot yait taiyuwin yare iti kek kikiminabe emamatar mar ana aiwobomaim i orot gagamin.
5 Jare oime yave quia omboresive cuae nunga michia chereco pegua vae, che co chemboresive —jei—.
5 “Naatu orot yait kek kikimin iti na’atube ayu wabu’umaim ana merar eyiy, i ayu au merar eyiy.
6 Oime michia cheré güɨrovia vae reta. Oime yave quia metei cuae nunga pe mbaeyoa oyapouca vae, icavita tei co iru vae reta oñapɨti vaera iyayu rupi metei ita tuicha vae ombaeso pɨpe vae, jae ipɨtupa vaera ɨ guasu pe —jei—.
6 Baise orot yait iti kek kikimin ayu bitutumu eoraraf in bowabow kakafin esisinaf, gewasin nati orot i boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare na’atomatom namorob.
7 Amogüe ɨvɨ pegua reta oiporara iru vae reta oyapouca chupe reta mbaeyoa rambue. Jecuaeño amogüe vae reta oyapouca mbaeyoa iru vae reta pe. Erei jocuae mbaeyoa oyapouca vae reta oiporarata vi co —jei—.
7 “Tafaram i kakafin wanawanan run, imih nati sawaramaim sabuw bonawiyih bowabow kakafin tisisinaf. Sawar kakafih nati na’atube i boro hinamatar, baise orot yait biyanamaim iti sawar temamatar i boro kakafin anababatun nab.
8 Jae rambue ndeporovaicho ani ndepɨrovaicho oyapouca mbaeyoa ndeve yave, eyasɨa emombo ndeyeugüi. Icavi co tecove opa mbae vae renoi vaera ndeporovaicho mbae reve ani ndepɨrovaicho mbae reve, tata guasu opa mbae vae pe mócoi ndepo reve ani mócoi ndepɨ reve Tumpa nemondo vaera tei güi —jei—.
8 O yait uma o a nabonawiy kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun, saise a uma duboduboh inan ma’ama wanatowan inarun. Men basit a uma hai ubaramaim o biya etei itan wairaf wan itayen ta’arahi.
9 Jae ramiño vi nderesarovaicho oyapouca mbaeyoa ndeve yave, eequi emombo ndeyeugüi. Icavi co tecove opa mbae vae renoi vaera nderesarovaicho mbae reve, tata guasu pe mócoi nderesa reve Tumpa nemondo vaera tei güi —jei—.
9 Naatu mata nuw kwanekwan kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun. Mata rounawat saise inan ma’ama wanatowan inarun, men basit mata ta’imon ana ubaramaim mata rou’abaka inan wairaf wan inayen na’arahi.
10 Agüɨye peroɨro metei cuae nunga michia. Che jae peve, ara pe araɨgua oñangareco cuae nunga michia reta re vae reta jecuaeño ñogüɨnoi cheRu ara pe oi vae jóvai —jei—.
10 “Abisa kusisinaf i inaso’ob men kek gidigidih inanuw furuwih, a tur ao’owen anayabin kek gidigidih hai tounamatar mar etei maramaim Tamai nan tebatabat.
11 Echa che cuimbaera ayeapo vae ayu amboasa vaera ocañɨ vae reta —jei—.
11 Orot Natun nan ana’an i sabuw kasikasiyih bow baiyawasih isan na.
12 Peñemongueta cuae re. Oime yave metei cuimbae cien vecha güɨnoi vae, metei vecha ocañɨ yave, cuimbae oeya jocuae noventa y nueve vecha reta ojo ɨvɨtɨ reta rupi oeca ocañɨ vae —jei—.
12 “Orot ana bobaituw 100 hitama’am ta’imon takakasiy isan a not i mi’itube kwanotanot? Ana bobaituw 99 tihamiyen oyaw wan hitama, i tare tan ta’imon kakasiy tanuwih ai en?
13 Jare ovae chupe yave, añete che jae peve, oyerovia yae jocuae vecha re noventa y nueve vecha mbaeti ocañɨ vae reta re güi.
13 Naatu ana bobaituw tatita’ur tabaib ana maramaim, a tur ao’owen ana for ta’imon isan boro tiyasisir men kafaita, men 99 isah ebiyasisir na’atube anayabin i men hikasiy.
14 Jae ramiño vi peRu ara pe oi vae mbaeti oipota cuae michia reta güi metei ave ocañɨtei vaera —jei—.
14 Imih ef ta’imon nati na’atube Tamat maramaim men ekokok boro ana kek kikimin ta nakasiy.
15 Jare nderɨvɨ iyoa yave ndecotɨ, ecua emombeu chupe oyapo vae regua mbaeti quia ye oicuaa reve. Jare nderɨvɨ oyeapɨsaca nderé yave, reñemoicavita jae ndive —jei—.
15 “O taituwa ta wanawanamaim isa bowabow kakafin nasisinaf na’at wa’iwa’iramaim inan biyan ana kakafin matanamaim ini’obaiy. Inao fana nanonowar na’at i boro airi kwanitafen tutur.
16 Erei mbaeti yave oipota oyeapɨsaca nderé, eraja nderupíe metei ani mócoi neirura, iru vae reta oicuaa vaera mócoi ani mboapɨ vae rupi mbae pere vae —jei—.
16 Baise inao men nanonowar, orot ta’imon o rou’ab inabuwih bairi kwanan, saise o abisa’awat inao orot rou’ab boro sif hinaruboun. Buk Atamaninamaim hio na’atube.
17 Jare mbaeti yave oipota oyeapɨsaca jese reta, emombeu oporogüɨrovia vae reta pe. Erei nderɨvɨ mbaeti yave oipota oyeapɨsaca oporogüɨrovia vae reta re, emae jese metei judío mbae vae rami ani mburuvicha peguara ocovara vae rami —jei—.
17 Baise hinao men nanonowar na’at, basit ekaleisia matahimaim kwanakurereb kwanao, naatu ekaleisia hinao men nanowar na’at, basit kwanihamiy eteni orot na’atube nama o tax o’onayan na’atube nama.
18 Añete che jae peve, oime yave mbae ɨvɨ pe peñapɨtita vae, Tumpa vi oñapɨtita ara pe. Jae ramiño vi oime yave mbae ɨvɨ pe peyorata vae, Tumpa vi oyorata ara pe —jei—.
18 “Anababatun a tur ao’owen, abisa iti tafaramamaim ku’a’uh maramaim boro ana’uh. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam maramaim boro anarufam.
19 Jare che jae ye peve, mócoi vae ɨvɨ pegua omboyovaque iñemongueta jei yave: Yayerure Tumpa pe jocuae re, cheRu ara pe oi vae oyapota chupe reta oyerure chupe jese vae —jei—.
19 “Iban ao maiye, orot rou’ab iti tafaramamaim abisa isan hairi hibasit tefefeyan, Tamai maramaim boro isah nasinaf.
20 Echa mócoi ani mboapɨ vae oñemboatɨ yave cheree re, joco pe etei ipɨte pe che aita —jei.
20 Orot rou’ab o tounu ayu wabu’umaim tekuku’ay, ayu i nati wanawanahimaim bairi.”
21 Jayave Pedro ou jei Jesús pe: —CheYa, cherɨvɨ iyoa yave checotɨ jeta vese, ¿mbovɨ vese pa cheɨrota chupe? ¿Siete vese pa? —jei.
21 Imaibo Peter na Jesu biyan tit ibatiy, “Regah, ayu taiu isau mar etei bowabow kakafih nasisinaf mar boro bai’ab ana kakafih ana notawiyen? Ana kakafih ana notawiyen nayen seven nanatabir?”
22 Jayave Jesús jei Pedro pe: —Che jae ndeve, neɨro chupe setenta vese siete, mbaeti siete veseño.
22 Jesu iya’afut eo, “Men seven, baise mar etei 70 tafanamaim seven auman.
23 Echa mboroocuaia ara pegua metei mburuvicha guasu jembiócuai reta pe ipía oipota ocovara vae rami co —jei—.
23 “Anayabin aiwob maramaim ana itinin i aiwob orot ana akir wairafih hai bowabow nunutitiy na’atube.
24 Mburuvicha guasu omboɨpɨ ocovara chupe reta yave, ou oñemboɨ jae jóvai metei jembiócuai jeta yae corepoti re ipía chupe vae —jei—.
24 Nuteteyan ana bowabow busuruf ana veya aiwob orot kabay million na’atube orot ta bai ma bowabow hibai hina hirun.
25 Jocuae jembiócuai mbaeti etei ipuere omboepɨ. Jae rambue mburuvicha guasu oyócuai oñemee vaera corepoti re jembiócuai jare jembiócuai jembireco jare imichia reta jare opaete imbaembae, jembiócuai ipuere vaera omboepɨ chupe —jei—.
25 Naatu nati akir wairafin aiwob orot ana kabay wan yin isan aurin men karam. Imih aiwob orot iuwih orot aawan, natunatun naatu ana sawar etei hitabow hitan sabuw afa hitatobon hai akir wairafihimih hitabow, saise nati kabayamaim aiwob orot ana kabay wan tab isan eo.
26 Jayave jembiócuai oyeatɨca mburuvicha guasu jóvai, jare jei chupe: Agüɨye ndepochɨ cheve. Ndepɨaguasu checotɨ yave, amboepɨta ndeve opaete —jei, jei—.
26 “Baise akir wairafin aiwob orot nanamaim sun yowen fefeyan eo, ‘Regah a kokok yate nanub naatu ayu boro ana sinaftobon a sawar etei wah anayow anit.’
27 Jayave mburuvicha guasu oiparareco jocuae jembiócuai jare oyora. Iñɨro chupe ipía re —jei—.
27 Aiwob orot ana akir wairafin itin yan baban naatu ana kabay wan yin isan auman ibagun naatu iu tit ana ubar in.
28 Erei jocuae tembiócuai oe mburuvicha guasu oia güi jare ovae iru tembiócuai mbovɨ yae corepoti re ipía chupe vae. Jayave oiyayupɨɨ jare jei chupe: Emboepɨ cheve ndepía.
28 “Baise nati akir wairafin tit in naatu ana kabay bai’abamo bowayan turan biyanamaim bai ma’am biyan tit, eof sikan bai eo, ‘Au kabay o biya inu’in boun wan inay initu.’
29 Jayave jocuae iru tembiócuai oyeatɨca jae jóvai, jare oyerure chupe: Agüɨye ndepochɨ cheve. Ndepɨaguasu checotɨ yave, amboepɨta ndeve opaete —jei, jei—.
29 “Bow turan orot nanamaim sun yowen ifefeyan eo, ‘Yate nanub mar kafai ayu boro a kabay wan anay anit.’
30 Erei mbaeti oipota ipɨaguasu icotɨ. Omombo tembipɨɨrɨru pe opaete ipía omboepɨ regua —jei—.
30 “Baise orot men kok boro turan fanan tanowar, imih bai furisiman itih hibai hin dibur bar hiya’ariy. Naatu orot turan iu, ‘Iti’imaim inama au kabay wan inay initu imaibo inatit.’
31 Jare iru tembiócuai reta oicuaa yave oyeapo vae, ipɨatɨtɨ yae, jare yogüɨraja omombeu mburuvicha guasu pe opaete oyeapo vae regua —jei—.
31 Akir wairafih afa iti sawar matar hi’itin men hiyasisir, imih hin abisa’awat himamatar isan aiwob orot ana tur hiowen.
32 Jayave mburuvicha guasu oeni jocuae jembiócuai, jare jei chupe: Nde co jae metei cherembiócuai icavi mbae vae. Che cheɨro ndeve opaete ndepía re, nde reyerure cheve jese rambue —jei, jei—.
32 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafin eaf na iu eo, ‘O i anababatun orot kakaf. Ayu au kabay gagamin maiyow o biyamaim ma’am i asafam, anayabin ayu ifefeyanu.
33 ¿Maera pa mbaeti reiparareco jocuae iru cherembiócuai, che roparareco rami? —jei, jei—.
33 Gewasin bow tura itakabibir o akakabibiri na’atube.’
34 Jayave mburuvicha guasu pochɨ yae jembiócuai pe, jare oyócuai iru vae reta oiporarauca vaera chupe opaete ipía omboepɨ regua —jei—.
34 Aiwob orot yan so’ar tatabir ana dibur kaifenayah iuwih hifatum dibur hiya’ariy naatu iu, ‘Iti’imaim inama’am au kabay wan inay initu imaibo inatit.’”
35 Jae ramiño vi cheRu ara pe oi vae oyapota jocorai peve, mbaeti yave peɨro opaete pepɨa reve perɨvɨ iyoa pecotɨ vae pe —jei.
35 “Ef ta’imon ayu Tamai maramaim kwa ta’ita’imon isa boro iti na’atube nasinaf, o yait taituwa ana kakafin men dogor tutufin etei inanotanotawiy na’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.