Mateus 12

Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Mbutuu iara pe Jesús ojo co reta rupi jemimboe reta ndive. Jesús jemimboe reta ñɨmbɨaɨ jare omboɨpɨ oipoo trigo jou.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Erei fariseo reta oecha yave, jei Jesús pe: —Mase, neremimboe reta oyapo ñogüɨnoi agüɨyeta tei oyapo mbutuu iara pe vae.
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Jayave Jesús jei chupe reta: —¿Mbaeti etei pa pemongueta David oyapogüe vae regua, jae jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta ñɨmbɨaɨ yave?
3 — ausente —
4 David oique Tumpa jo pe jare jou mbɨyape Tumpa jo pe oñeñono tee vae reta. Agüɨyeta tei co David jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta jou jocuae mbɨyape. Jaeño sacerdote reta ipuere jou —jei—.
4 — ausente —
5 Jare ¿mbaeti etei pa pemongueta mboroócuai pe quirai mbutuu iara pe sacerdote Tumpa jo pe ñogüɨnoi vae reta oyapo agüɨyeta tei quia oyapo mbutuu iara pe vae? Erei Tumpa mbaeti omboeco reta —jei—.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Erei che jae peve, che cuae pe ai vae añemboeteuca yae Tumpa jo güi —jei—.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Erei mbaeti peicuaa mbae oipota jei cuae Tumpa iñee pe oyecuatía oi vae:Jocorai oyecuatía oi. Echa peicuaa yave mona, ngaraa tei pemboeco mbaeti teco güɨnoi vae reta —jei—.
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Echa che cuimbaera ayeapo vae chepuere jae mbae icavi oyeapo vaera mbutuu iara pe vae —jei.
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Jare Jesús ojo joco güi oique judío reta itupao pe.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Jare oi joco pe metei cuimbae iporovaicho omano vae. Jare joco pe ñogüɨnoi vae reta oparandu Jesús pe: —¿Icavi pa ñambogüera vaera quia mbutuu iara pe? ¿Mbae pa jei mboroócuai cuae re? —jei reta. Echa jae reta oipota tei omboeco Jesús.
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Jayave Jesús jei chupe reta: —Metei cuimbae güɨnoi yave metei vecha, jare vecha oa yave ɨvɨcua pe mbutuu iara pe, cuimbae oipɨɨ voita güɨnoe ɨvɨcua güi.
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Erei metei cuimbae jepɨ yae metei vecha güi. Jae rambue jupi co yayapo vaera icavi vae mbutuu iara pe —jei.
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Jayave jei cuimbae pe: —Eupi ndepo. Jayave cuimbae oupi, jare ipo ocuera cavi ma. Oyovaque ma iporovaicho ipo icavi vae ndive.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Jayave fariseo reta oe judío reta itupao güi, jare oñomomiari quirai ra oyucaucata Jesús.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Erei Jesús cuae oicuaa yave, ojo joco güi. Jare jeta yae vae yogüɨraja jaɨcue, jare Jesús ombogüera opaete imbaerasɨ vae reta.
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 Jare Jesús oyócuai reta agüɨye vaera omombeu quia co jae.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Cuae oyapo, oyeapo vaera Tumpa iñee aracae omombeu vae Isaías jeigüe vae. Echa jae jei corai:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 — ausente —
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 — ausente —
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 — ausente —
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Jocorai jei.
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Jayave amogüe vae güeru Jesús oia pe metei cuimbae aña oya jese vae. Cuimbae jesa mbae jare iupa vae. Jare Jesús ombogüera. Cuimbae mbaeti ma jesa mbae. Omae ma. Mbaeti ma iupa. Iñee ma.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Jare opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta ipɨacañɨ jare jei: —¿Cuae ra co jae David Taɨ?
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Erei fariseo reta cuae oendu yave, jei reta: —Aña guasu Beelzebú imbaepuere peño omondo aña reta oya jese vae reta güi.
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Jesús oicuaa fariseo reta iñemongueta jare jei chupe reta: —Metei tenta pegua reta oyovaicho oyoupi yave, opata co jocuae tenta. Jae ramiño vi metei o pegua reta oyovaicho oyoupi yave, opata co jocuae o —jei—.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Jare Satanás omondo yave Satanás oya jese vae reta güi, imbaepuere oñemboyao ma co. Jae rambue ngaraa etei ma oi iporoocuaia —jei—.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Erei che amondo yave aña reta oya jese vae reta güi Beelzebú imbaepuere pe, ¿quia imbaepuere pe ra omondo aña reta oya jese vae reta güi perentara reta? Pepuere peparandu chupe reta jese —jei—.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Erei che amondo aña reta oya jese vae reta güi Tumpa iEspíritu imbaepuere pe. Jae rambue pepuere peicuaa ou ma co peve Tumpa iporoocuaia —jei—.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 Oime yave quia oipota oique cuimbae ipɨrata vae jo pe opɨro vaera imbaembae chugüi vae, oipocuata rani cuimbae ipɨrata vae. Jayave ramo ipuereta opɨro imbaembae chugüi —jei—.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 Oime yave quia mbaeti oipota oico cheirura vae, oyovaicho co che ndive. Jae ramiño vi oime yave quia mbaeti chemborɨ vae, oyapo co icavi mbae vae checotɨ —jei—.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Jae rambue che jae peve, opaete ɨvɨ pegua reta imbaeyoa reta jare opaete iñee icavi mbae Tumpa cotɨ vae Tumpa ipuere omboai. Erei Tumpa ngaraa etei iñɨro jei icavi mbae vae Espíritu Santo cotɨ vae pe —jei—.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 Jare oime yave quia jei icavi mbae vae che cuimbaera ayeapo vae cotɨ vae, Tumpa ipuere iñɨro chupe. Erei oime yave quia jei icavi mbae vae Espíritu Santo cotɨ vae, Tumpa ngaraa etei iñɨro chupe, añave jare ara reta outa vae pe —jei—.
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 Penoi yave ɨvɨra icavi vae, penoita vi ia icavi vae. Jae ramiño vi penoi yave ɨvɨra icavi mbae vae, penoita vi ia icavi mbae vae. Echa peecha yave ɨvɨra ia, peicuaata icavi ra ɨvɨra —jei—.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Pe reta co jae mboi pochɨ vae reta rami. Echa pe reta peyapo icavi mbae vae. Jae rambue mbaeti etei pepuere pere icavi vae. Echa oipotagüe vae imiari ipɨa pe güɨnoi vae rupi —jei—.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Quia nunga jecocavi vae güɨnoi icavi vae ipɨa pe. Jae rambue jei icavi vae. Jae ramiño vi quia nunga jecopochɨ vae güɨnoi icavi mbae vae ipɨa pe. Jae rambue jei icavi mbae vae.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Erei che jae peve, jocuae ara Tumpa oporojaa yave, jae omboecota ɨvɨ pegua reta opaete ñee ñurunguiche pegua re —jei—.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Echa Tumpa jeita icavi vae co peyapo, icavi vae pere yave. Jae ramiño vi Tumpa jeita icavi mbae vae co peyapo, icavi mbae vae pere yave —jei.
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Jayave amogüe mboroócuai re oporomboe vae reta jare fariseo reta jei Jesús pe: —Oporomboe vae, roipota reyapo vaera mbae reicuauca vaera oreve quia co nde.
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Jayave Jesús jei chupe reta: —Añave yogüɨreco vae reta icavi mbae vae oyapo vae reta co. Mbaeti oporogüɨrovia. Jae rambue oipota ayapo vaera mɨacañɨ chupe reta. Erei jaeño oyeapota mbae Tumpa iñee aracae omombeu vae Jonás pe oyeapo vae rami, jae reta oicuaa vaera quia co che —jei—.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Echa Jonás opɨta mboapɨ ara jare mboapɨ pɨtu jocuae jevae ɨ rupigua tuicha yae vae jɨe pe. Jae ramiño vi che cuimbaera ayeapo vae apɨtata mboapɨ ara jare mboapɨ pɨtu ɨvɨgüɨ pe —jei—.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 Tumpa oporojaa yave, Nínive pegua reta opuata omboeco vaera añave yogüɨreco vae reta. Echa jae reta oeya iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae, Jonás omombeu chupe reta yave Tumpa iñee. Erei chembaepuere tuicha yae co Jonás imbaepuere güi —jei—.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Tumpa oporojaa yave, jocuae mburuvicha guasu cuña ɨvɨtu yevɨ cotɨ güi ou vae opuata omboeco vaera añave yogüɨreco vae reta. Echa jae ou mombɨrɨ ete güi oyeapɨsaca vaera Salomón iyaracuaa catu vae re. Erei che chearacuaa catu yae Salomón güi —jei—.
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 Metei aña ojo ma yave oya jese vae güi, oguata ñuu rupi oeca oicoara. Erei mbaeti yave ipuere ovae oicoara,
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 jei iyeupe: Taja ye jocuae chero ayu chugüi vae pe —jei, jei—. Echa ñandepuere ñamojaanga metei o jocuae cuimbae aña ojo ma chugüi vae re. Aña ou ye ovae yave jocuae o pe oecha ipo mbae. O iya otupei ma jare oyapocavi —jei—.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Jayave ojo ye aña güeru siete aña icavi mbae yae chugüi vae reta jocuae o pe. Jayave ocho reve oique o pe, joco pe yogüɨreco vaera. Tenonde yave, metei aña oya jese yave, jocuae cuimbae oiporara. Erei taɨcue rupi ocho aña reta oya jese. Jae rambue oiporara yae. Jae ramiño vi oyeapota añave yogüɨreco vae icavi mbae vae oyapo vae reta pe —jei.
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Jare Jesús imiari rambueve joco pe ñogüɨnoi vae reta pe, Jesús ichɨ jare tɨvɨ reta yogüeru ovae jae oia pe, jare oñemboɨ ñogüɨnoi o icatu pe. Jae reta oipota imiari Jesús ndive.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Jayave metei joco pe oi vae jei Jesús pe: —¡Aipo! Ndesɨ jare nderɨvɨ reta oñemboɨ ñogüɨnoi icatu pe. Oipota imiari nde ndive —jei.
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Erei Jesús jei chupe: —¿Quia nunga pa co jae chesɨ jare cherɨvɨ reta?
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Jayave oupi ipo jemimboe reta cotɨ, jare jei: —Cuae nunga reta co jae chesɨ jare cherɨvɨ reta.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Echa opaete cheRu ara pe oi vae jemimbota oyapo vae reta co jae cherɨvɨ, jare chereindɨ, jare chesɨ —jei.
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.