Marcos 14
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Mócoi ara oata arete pascua jee vae iara ovae vaera. Jocuae arete pe judío reta jou mbɨyape ovu mbae vae. Jare sacerdote reta itenondegua reta jare mboroócuai re oporomboe vae reta oeca ñogüɨnoi quirai ipuere oipɨɨ vɨari Jesús, oyucauca vaera.
1 Tar Nowaten naatu Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw i veya rou’ab nahimaim bat. Naatu firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah i wa’iwa’iramaim ef hinuwet mi’itube Jesu hitab hita’asabun isan.
2 Erei jei reta: —Agüɨye yaipɨɨ arete iara pe, agüɨye vaera tenta pegua reta oyapo tecorai.
2 Naatu hio, “Men hiyuw tanabowabow wanawanan tanasinafumih, anayabin rakit boro tanaku’ub.”
3 Jare Jesús ocaru oi rambueve Betania pe Simón ipire ocuise vae jo pe, oique metei cuña. Cuña güeru ɨru-raɨ ita alabastro jee vae pegua. Cuae ɨru-raɨ tɨnɨe mbae ipiche cavi vae nardo jee vae pe. Cuae nardo jepɨ yae. Cuña oyoca ɨru-raɨ, jare opɨyere nardo Jesús iñaca re.
3 Jesu in Bethany orot Simon biyan kokom ani’anin ana bar wanawanan run, ma bay eaau basit babin ta kibub kabayamaim hikwak raiy yamurin gewasin hisuwai batabat bai narun, iti raiy i ana baiyan gagamin, kibub sikan ana gigiwaiyomaim takakir Jesu aribun yan isuwai re.
4 Jayave amogüe joco pe ñogüɨnoi vae pochɨ jare jei oyoupe: —¿Maera pa omombúcai?
4 Sabuw afa nati’imaim hima’am hi’i’itin yah so’ar naatu taiyuwih hima higam hio, “Aisim iti raiy yamurin gewasin asir ebisuwai kwanikwaniy?
5 Omee yave corepoti re, güɨnoita tei trescientos denario omee vaera paravete vae reta pe —jei reta.
5 Iti raiy i 300 denari tafanamaim auman boro hitatubun naatu kabay sabuw bai’akirayah hitibaisih!” Naatu babin hi’i’iyab higam hiu kwanikwaniy.
6 Erei Jesús jei chupe reta: —Pemaeño jese. ¿Maera pa pemambeco? Icavi vae co oyapo cheve —jei—.
6 Baise Jesu eo, “Babin kwaihamiy! Aisim kwaowa’awa’an? Sawar gewasin maiyow ayu isou sinaf.
7 Echa yogüɨrecoñotai co paravete vae reta pe reta ndive, jare peipota yave, pepuereta pemborɨ. Erei che ngaraa jecuaeño ai pe reta ndive —jei—.
7 Kwa boro mar etei bai’akirayah bairi kwanama, veya afa baibaisih isan kwanakokok boro kwanibaisih. Baise ayu boro men mar etei bairit tanama’amih.
8 Cuae cuña oyapo ipuere vae. Chembopiche cavi ma, ndei añeotɨuca mbove —jei—.
8 Babin abistan sisinaf i karam ayu isou sinaf, raiy yamurin gewasin biyau imaim isuwai re’er i ayu yanowahu biyau eyayabunai ufibo hinayai.
9 Añete che jae peve, opaete ɨvɨ rupi Tumpa iñee icavi vae jeracuaa rupi, cuae oyapo vae vi jeracuata, iru vae reta imaendúa vaera jese —jei chupe reta.
9 Anababatun a tur ao’owen, iti Tur Gewasin tafaram tutufin wanawanan hinao hinabibinan, iti babin abisa sisinaf sabuw boro isan hinao naatu hinanuh.”
10 Jayave jocuae doce jemimboe reta güi metei Judas Iscariote jee vae ojo sacerdote reta itenondegua reta ñogüɨnoia pe, omoeterenga vaera Jesús chupe reta.
10 Imaibo Judas Iscariot Jesu ana bai’ufununayan orot ta nah 12 wanawanahimaim tit in firis ukwarih biyah tit saise ef tanuwet Jesu umahimaim tayai hitarab tamorob.
11 Cuae oicuaa reta yave, oyerovia yae, jare jei Judas pe omeeta co chupe corepoti. Jayave Judas omboɨpɨ oeca quirai ipuere omoeterenga Jesús chupe reta.
11 Naatu abistanawat eo hinonowar hiyasisir men kafaita, naatu kabay baitinin isan hi’omatan. Judas misir ef ana gewasin nuwet imaim Jesu tab titih hita’asabun isan.
12 Pascua iara pe judío reta oyuca vecha reta. Jocuae ara omboɨpɨ jou mbɨyape ovu mbae vae. Jayave Jesús jemimboe reta jei chupe: —¿Quiape pa reipota royapocavi vaera, vecha isoo pascua pegua reu vaera?
12 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw aa ana veya wantoro’ot ebubusuruf, nati’imaim Tar Nowaten ana hiyuw aa isan bobaituw sheep natunatuh wabih lamb imaim terouw tisisibor. Imih Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “O kukokok boro menamaim Tar Nowaten ana hiyuw ana bogaigiwas o isa?”
13 Jayave Jesús oyócuai mócoi jemimboe reta: —Pecua tenta pe —jei chupe reta—. Peovaitita joco pe metei cuimbae ɨ güɨraja ɨru pe vae. Pecua jaɨcue —jei—.
13 Basit Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih eo, “Kwanan bar oto’otowen kwanatitit nati’imaim orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nan bairi kwanitar,
14 Jare oique yave o pe, pere o iya pe: Oporomboe vae jei: ¿Quiape pa oime oi checuartora? Jauta vecha isoo pascua pegua joco pe cheremimboe reta ndive —jei, pere chupe, jei Jesús—.
14 naatu kwani’ufunun bairi kwanan, bar menatan erur imaim kwanarun. Nati’imaim bar matuwan kwanau, ‘Bai’obaiyenayan ebibat bar awan menatan ayu au bai’ufnunayah bairi Tar Nowaten ana hiyuw anaa?’
15 Jayave o iya oechaucata peve metei cuarto tuicha vae jo ɨvate pe, opaete mbaembae yaiporuta vae reve. Joco pe peyapocavi ñandeve —jei chupe reta.
15 Naatu bar tafantoro’ot awan ta gewasin hiyabun inu’in nabi’obaiyi imaim kwanabogaigiwas.”
16 Jare Jesús jemimboe reta yogüɨraja ovae yave tenta pe, ovae opaete Jesús jei chupe reta rami. Jare oyapocavi reta vecha isoo pascua pegua jou reta vaera.
16 Bai’ufnunayah hitit hin bar oto’otowen hitit naatu Jesu iu’uwih na’atube sawar etei’imak hitita’uren, naatu Tar Nowaten ana hiyuw hibogaigiwas.
17 Jare pɨtu ma yave, Jesús ojo jocuae doce jemimboe reta ndive.
17 Veya re birabirab Jesu ana bai’ufununayah 12 bairi hina
18 Jare mesa pe oguapɨ ocaru ñogüɨnoi rambueve, Jesús jei chupe reta: —Añete che jae peve, metei pepɨte pe oi vae chemoeterengata cherovaicho reta pe. Jae co metei ocaru oi che ndive vae —jei.
18 hima bay hi’aa wanawanan Jesu misir eo, “Anababatun a tur ao’owen kwa wanawananamaim orot ta boro babau nao anamorob, nati orot i ayu airi efan ta’imon ama a’au.”
19 Jayave jae reta ipɨatɨtɨ jare oparandu Jesús pe meteitei rupi: —¿Che pa co jae?
19 Bai’ufununayah gubamih hurir himisir ta’ita’imon Jesu hibabatiyih, “O kunotanot ayu ai en?”
20 —Pe reta co jae doce cheremimboe reta —jei Jesús chupe reta—. Metei pepɨte pe oi vae co jae. Mbɨyape omoaquɨ oi che ndive ñae pe vae co jae —jei—.
20 Jesu iyafutih eo, “Kwa na 12 wanawanamaim yait ana rafiy nab ayu airi tew yan anabubutu’ub orotoban nati.
21 Che cuimbaera ayeapo vae ajañotai amano vaera, Tumpa iñee pe oyecuatía oi cheregua rami. Erei jocuae cuimbae chemoeterengata vae oiporarata co. Icavi tei viña jocuae cuimbae mbaeti oico yave —jei.
21 Orot Natun i boro namorob Bukamaim hikikirum na’atube, baise yait Orot Natun baban eo emomorob i boro bai’akir kakafin maiyow nab, gewasin nati orot iti tafaramaim men tatufuw.”
22 Jare jae reta ocaru ñogüɨnoi rambueve, Jesús oipɨɨ mbɨyape, jare omee yasoropai Tumpa pe. Jayave opɨsae mbɨyape jare omee chupe reta. —Peu —jei chupe reta—. Cuae co jae cherete —jei.
22 Bay hi’aa wanawanan Jesu rafiy bai merar yi yoyoban sawar imasib, ana bai’ufununayah itih eo, “Kwabai kwa’aan, iti i ayu biyou.”
23 Jayave Jesús oipɨɨ vi metei vaso, jare yasoropai omee ye güire Tumpa pe, omee jemimboe reta pe. Jare opareve jou vaso güi.
23 Naatu kerowas bai God ana merar yi sawar, ana bai’ufununayah itih etei’imak hitom.
24 Jesús jei chupe reta: —Cuae co jae cherugüɨ. Cherugüɨ oyepɨyereta, Tumpa güɨrocuaveegüe oyeapo vaera, jare jeta vae oyeepɨ vaera —jei Jesús—.
24 Naatu iuwih eo “Iti i ayu au rara au Obaibasit Boubun kwa etei isa abisuwai.
25 Añete che jae peve, ngaraa ma jau uva tɨgüe, Tumpa iporoocuaia pe uva tɨgüe ipɨau vae jau regua —jei chupe reta.
25 Anababatun a tur ao’owen, Ayu iti wine boro men anatom maiye, anama’am wine boubun Tamai ana aiwobomaimibo anatom.”
26 Jare opa güire omboete reta Tumpa canta pe, oe reta yogüɨraja ɨvɨtɨ Oliva cotɨ.
26 Naatu ew hitabor sawar himisir hitit hin Olive oyawemaim hitit.
27 Jayave Jesús jei chupe reta: —Opaete pe reta chereyata cuae pɨtu. Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai: “Ayucata vecha reta iñangarecoa, jare vecha reta opata oñemoai”. Jocorai oyecuatía oi —jei chupe reta—.
27 Jesu ana bai’ufununayah hai tur eowen eo, “Kwa etei’imak boro kwanabihir ayu kwanihamiyu, anayabin Bukamaim iti na’atube hikirum.”
28 Erei aicove ye güire ayu omanogüe vae reta ipɨte güi, ajata perenonde Galilea pe —jei.
28 Baise morobone ana mimisir ufunamaim ayu boro wan anan Galilee anatit.”
29 Jayave Pedro jei Jesús pe: —Yepe tei opaete iru reta tandereya, che ngaraa roeya.
29 Peter iya’afut eo, “Au ofonah boro hinabihir, baise ayu boro men anihamiy ana bihiramih.”
30 —Añete che jae ndeve —jei Jesús chupe—, cuae pɨtu etei, ndei tacareo oñee pɨipɨi mbove, mboapɨ vese checuacuta —jei.
30 Jesu Peter isan eo, “Anababatun a tur ao’owen boun gugumin o mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro mar rou’ab nao’o inanowar.”
31 Erei Pedro jeiete jei: —Yepe tei tamano nde ndive, erei ngaraa rocuacu. Jare jocorai vi jei opaete Jesús jemimboe reta.
31 Peter fair raro’on rab eo, “Ayu boro men kafa’imo nati tur ana’omih, ayu o airit morobomih wabin abatun.” Naatu bai’ufununayah etei’imak tur ta’imon hio.
32 Jayave yogüɨraja ovae ɨvɨra reta ñogüɨnoia Getsemaní jee vae pe. —Peguapɨ cuae pe, che ayerure Tumpa pe rambueve —jei Jesús jemimboe reta pe.
32 Naatu hina efan wabin Gethsemane imaim hitit, Jesu ana bai’ufununayah isah eo, “Iti’imaim kwanama ayu anan anayoyoban.”
33 Jayave güɨraja Pedro, Jacobo, jare Juan, jare omboɨpɨ ipɨatɨtɨ jare oiporara yae.
33 Peter, James, naatu John buwih bairi hin. Dogoron wanawanan busuruf yababan naatu biyababan ana bit tatam.
34 —Chepɨatɨtɨ yae —jei jocuae mboapɨ jemimboe reta pe—, jare amano pota echa. Pepɨta cuae pe, jare agüɨye peque —jei.
34 Naatu ana bai’ufununayah nah tounu isah eo, “Dogorou wanawanan yababan i ra’at kwanekwan kafa’imo nimfufuru, imih iti’imaim kwamare naatu mata nanuw kwanama.”
35 Jayave Jesús ojo cutɨ mi chugüi reta, jare oyeatɨca ɨvɨ re. Oyerure Tumpa pe, Tumpa oipota yave, omboasa vaera chugüi jocuae oyeapota chupe vae.
35 Jesu in kafa’imo yumatan aubabe me yan ra’iy naatu yoyoban saife ef tama’am na’at bai’akir ana veya tanan men tab.
36 Jei Tumpa pe: —CheRu, cheRu, opaete mbae ndepuere reyapo. Emboasa chegüi cuae aiporarata vae. Erei toyeapo cheve neremimbota. Agüɨye toyeapo cheremimbota —jei.
36 Jesu yoyoban eo, “Tamai, Taimaya! Sawar etei i hamehamen karam boro inasinaf iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok baise o a kok.”
37 Jayave Jesús ou jemimboe reta ñogüɨnoia pe, jare oecha oque ñogüɨnoi. Jayave jei Pedro pe: —Simón, ¿reque pa? ¿Mbaeti pa ndepuere reque mbae rei metei ora yepe? —jei chupe.
37 Naatu Jesu matabir maiye nan ana bai’ufununayah nah tounu hi’inu’in itih Peter isan eo, “Simon o mata fot ku’inu’in? Karam boro one hour ana fofonin mata hitanuw bairit tatama?”
38 Jei vi jemimboe reta pe: —Agüɨye peque. Peyerure Tumpa pe, agüɨye vaera peyoa. Pepɨa pe peratangatu co, erei perete iyaquɨ co —jei.
38 Nah tounu isah eo, “Mata to’iwa’an kwayoyoban saise men routobon kwanab, ayub i ekokok baise biya i himorob.”
39 Jayave Jesús ojo ye oyerure Tumpa pe. Oyerure ye tenonde oyerure rami.
39 Jesu matabir maiye yoyobanamih in, tur ta’imonabanak eo yoyoban.
40 Jayave ou ye jemimboe reta ñogüɨnoia pe, jare oecha oque ye ñogüɨnoi. Echa jae reta jopeɨ yae ete ma. Jare mbaeti oicuaa mbae jei vaera Jesús pe.
40 Naatu matabir maiye nan ana bai’ufununayah biyah tit matah koun bit sawar hi’inu’in itih, naatu Peter tur o isan kasiy awan bit.
41 Jayave Jesús ojo ye mboapɨa re, jare ou ye yave, jei chupe reta: —Jecuaeño peque jare peputuu. Jaeño ma. Ora ovae ma. Che cuimbaera ayeapo vae metei vae chemoeterengata cuimbae pochɨ vae reta pe —jei—.
41 Jesu mar baitounin matabir maiye na ana bai’ufununayah biyah tit eo, “Kwa i boro’ika kwai’in kwabiyarir? Kwaiyariraka! Mata tenuw. Orot Natun i sabuw kakafih umahimaim hiyai hinab hinafatumimih.
42 Pepúa. Yaja mo. Mase, chemoeterengata vae coiño ma ou —jei chupe reta.
42 Kwamisir tan, kwa’itin, orot yanuwayan i natitaka, nabuwu’umih.”
43 Jare imiari oi rambueve, ou Judas - jae co jocuae doce vae güi metei - jeta vae ndive. Jae reta güeru quɨsepucu reta jare ɨvɨra reta. Sacerdote reta itenondegua reta, mboroócuai re oporomboe vae reta, jare tenta pegua reta itenondegua reta ombou Jesús pe cuae reta.
43 Jesu ana tur eo sawara’e, bai’ufununayah nah 12 wanawanahimaim Judas yanuwayan, firis ukwarih, Ofafar bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in kou’ay gagamin kaiy kefat auman Judas nawiyih bairi hina hitit.
44 Jare omoeterengata vae omombeu ma iru reta pe mbae oyapota vae. Jei ma chupe reta: —Jocuae aiyurupɨteta vae co jae. Peipɨɨ, jare peraja. Agüɨye totecuarai —jei.
44 Yanuwayan i kou’ay eobaimanih, “Orot menatan ayu anab ana mamamay kwa a kok orotoban nati, kwanab kwanafatum naatu kwanakaif auman kwanan.”
45 Judas ou ovae yave, ou voi Jesús oia pe. —Oporomboe vae, oporomboe vae —jei chupe. Jayave oiyurupɨte.
45 Basit hina hititit ana veya Judas mutufor in Jesu biyan tit eo, “Bai’obaiyenayan!” Naatu mamay.
46 Jayave yogüeru vae reta oipɨɨ Jesús.
46 Naatu Jesu hibai hirab hifatum.
47 Jare metei cuimbae joco pe oi vae oequi iquɨsepucu jɨru güi, jare oiporu sacerdote tenondegua jembiócuai inambi re, jare inambi oyeequi.
47 Baise orot ta nati’imaim batabat kaiy bai firis ukwarin ana akir wairafin tainin buru’um.
48 Jayave Jesús jei yogüeru vae reta pe: —¿Maera pa peru quɨsepucu reta jare ɨvɨra reta chepɨɨ vaera, imonda vae peipɨɨ yave rami?
48 Jesu awan tara’ah kou’ay isah eo, “Kwa a kaiy, a kefat kwaiteten kwanan ayu fatumu’umih ana itinin ayu i bainowan orot na’atube.
49 Ara ñavo ai pe reta ndive Tumpa jo pe. Joco pe aporomboe, jare mbaeti chepɨɨ. Erei peyapo cuae, Tumpa iñee oyecuatía oi vae oyeapo vaera —jei.
49 Mar etei Tafaror Baremaim ama abibinan men imaim kwatafatumu? Baise abisa Bukamaim hi’o hikikirum i nan niturobe.”
50 Jayave opaete jemimboe reta oeya Jesús jare otecuarai.
50 Nati’imaim ana bai’ufununayah etei’imak hihamiy hibihir.
51 Jare metei cunumi oñeoma metei tɨru pe vae ojo Jesús jaɨcue. Jare amogüe joco pe ñogüɨnoi vae oipɨɨ tei itɨru pe.
51 Orot boubun ta ana faifuw baban akisin ius Jesu bi’ufunun, hisinaftobon hitab hitafatumimih,
52 Erei jae oeya itɨru, jare nandi otecuarai.
52 baise ana faifuwawat hibai i segar bihir.
53 Jayave güɨraja reta Jesús sacerdote tenondegua jo pe. Jare joco pe oñemboatɨ opaete sacerdote reta itenondegua reta, tenta pegua reta itenondegua reta, jare mboroócuai re oporomboe vae reta.
53 Firis Gagamin, orot ai’in, Ofafar bai’obaiyenayah, etei hiru’ay hima’am Jesu hibai hina firis ukwarih ana baremaim hirun.
54 Jare Pedro ojo vi Jesús jaɨcue. Erei mombɨrɨ ojo chugüi. Jae oique sacerdote tenondegua joca pe, jare oguapɨ sacerdote tenondegua jembiócuai reta ndive oyepee tata pe.
54 Peter ef yokaika i’ufnunih bairi hina Firis Gagamin ana bar merar hitit imaim ma’utenayah wairaf hi’asir hima rararih i na bairi hima rarih.
55 Jare sacerdote reta itenondegua reta jare opaete iru mburuvicha reta oeca quia oñeapo vaera Jesús re, oyucauca vaera. Erei mbaeti ovae reta teco jese.
55 Firis ukwarih naatu kanisel ana kou’ay sabuw tutufin etei hisinaftobon baifuwen tur hibow hitit saise imaim Jesu hita’asabun isan, baise ana kakafin men ta hitita’urimih.
56 Yepe tei jeta vae yapu reve oñeapo jese, erei jeigüe reta mbaeti oyovaque.
56 Sifrubonayah moumurih maiyow Jesu isan hifufuwen, baise hai tur hio men Jesu sisinafumaim hi’o’omih.
57 Jare amogüe opúa yapu reve oñeapo jese vae jei:
57 Naatu sabuw afa himisir Jesu isan baifuwen tur hibow hit hio.
58 —Ore roendu jei: Ambosururuta Tumpa jo cuimbae reta oyapo vae, jare mboapɨ ara pe che ayapota iru Tumpa jo cuimbae reta mbaetita oyapo vae —jei, jei reta.
58 “Aki eo anowar, ‘Sabuw umahimaim Tafaror Bar hiwowowab ayu boro anataraboun nare naatu veya tounu ufunamaim boro ana wowab maiye, men sabuw umahimaim hiwowowab na’atube.’”
59 Erei yepe tei jocorai jei reta, erei jeigüe reta mbaeti oyovaque.
59 Baise hai tur hio men ta sisinafumaim hi’o’omih.
60 Jayave sacerdote tenondegua opúa oñemboɨ yatɨ vae reta ipɨte pe, jare oparandu Jesús pe: —¿Maera pa mbaeti neñee remoe? ¿Mbae re pa cuae reta oñeapo nderé? —jei.
60 Imaibo Firis Gagamin misir sabuw nahimaim bat Jesu ibatiy, “Orot hairi sif hirurubon inowar naatu boro hai tur wan inay ai en?”
61 Erei Jesús quiriiño. Mbaeti mbae jei. Jayave sacerdote tenondegua oparandu ye chupe: —¿Nde pa co jae Cristo? ¿Nde pa co jae Tumpa Taɨ? —jei.
61 Baise Jesu men kafa’imo tur ta eomih, Firis Gagamin ibanak ibatiy maiye, “O i Roubininayan God Baigegewasinayan Natun?”
62 —Jae co che —jei Jesús chupe—. Jare che cuimbaera ayeapo vae cherechata co aguapɨ ai Tumpa mbaepuere güɨnoi vae iyɨque pe iyacatu cotɨ. Cherechata vi ayu amapɨtu reta reve —jei.
62 Jesu iya’afut eo, “Ayu i Natun, naatu kwa etei boro Orot Natun God fairin uman asukwafune namare rofom wanawanan nanan kwana’itin!”
63 Jayave sacerdote tenondegua omondoro jemimonde ae jare jei: —¿Maera pa yaeca ye iru vae reta oñeapo vaera jese?
63 Naatu Firis Gagamin iti tur nonowar ana faifuw bow seb naatu eo, “Aki men akokok sif rubonayah!
64 Peendu ma icavi mbae vae Tumpa cotɨ jei vae —jei—. ¿Mbae pa peñemongueta jese? —jei. Jayave opaete vae jei: —Icavi mbae yae co. Icavi co yayucauca vaera —jei reta.
64 Baigigimen tur eo kwanowar, mi’itube kwanotanot?” Etei’imak hio, “I bowabow kakafin sinaf naatu i boro namorob?”
65 Jare amogüe vae omboɨpɨ ondɨvɨ jese, jare oesaocua, jare ocua jese. Jare jei Jesús pe: —Emombeu oreve quia ra ocua oi nderé. Jare sacerdote tenondegua jembiócuai reta vi ocua jese.
65 Sabuw afa Jesu yumatan hikwaitututur naatu matan faifuwamaim hisum hirab hio, “Kuo anowar yait o rabi?” Ma’utenayah auman rebareban hifafar.
66 Jare Pedro oca pe oi rambueve, ou metei cuñatai sacerdote tenondegua pe oyeócuai vae.
66 Peter ufun bar meraraka ma’am basit Firis Gagamin ana akirwairafin babitai na sisibinamaim tit,
67 Jare oecha yave Pedro oyepee oi, omae jese. —Nde vi co jae Jesús Nazaret pegua iñeiru —jei chupe.
67 Naatu Peter ma wairaf rarar babitai bat itin kikin naatu eo, “O auman Jesu airi Nazarethane kwana.”
68 Jayave Pedro oicuacu Jesús. —Mbaeti aicuaa jocuae cuimbae —jei Pedro chupe—, jare mbaeti aicuaa mbae rere vae —jei. Jayave Pedro ojo taraquera cotɨ. Jare tacareo oñee.
68 Baise Peter youb, “Ayu men aso’ob o abitur ku’o.” Basit i bar merar ana etawan gagamin ufunane tit, naatu kokorere eo.
69 Jayave cuñatai oecha ye, jare imiari joco pe ñogüɨnoi vae reta pe: —Cuae cuimbae co jae metei Jesús iñeiru —jei.
69 Akir babitai Peter itin maiye, naatu nati’imaim sabuw hibatabat tur ta’imon hai tur eowen, “Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta!”
70 Erei Pedro oicuacu ye. Jare ndei ɨma mbove joco pe ñogüɨnoi vae reta jei ye Pedro pe: —Añete nde co jae metei Jesús iñeiru. Echa nde vi co jae metei Galilea pegua. Nde nemiari jae reta imiari rami —jei reta chupe.
70 Baise Peter ibanak youb maiye, hima kikimin sabuw bairi hibatabat Peter hiu, “Tur anababatun o i Jesu ana bai’ufununayan orot ta, anayabin o auman i Galilee orot.”
71 Jayave Pedro oyepopeyu iyee, jare jei Tumpa jee re: —Mbaeti aicuaa jocuae cuimbae pemiari jese vae.
71 Peter eobaifaro eo, “Anababatun a tur ao’owen, God baimakiy nitu ayu ana bifufuwen na’at, ayu nati orot men aso’ob!”
72 Jayave tacareo oñee pɨipɨi. Jare Pedro imaendúa Jesús jei chupegüe re: Ndei tacareo oñee pɨipɨi mbove, mboapɨ vese checuacuta. Jare cuae re oñemongueta ipɨa pe yave, omboɨpɨ oyaeo.
72 Mar ta’imonamo kokorere mar bairou’abin eo, naatu imaibo Peter nuhin taseb Jesu mi’itube eo not, “Kokorere mar rou’ab nao ana veya o boro mar tounu ayu inayoubu.” Naatu Peter busuruf rerey.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.