Marcos 10
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Jayave Jesús ojo joco güi Judea pe Jordán jovaicho pe. Joco pe jeta vae oñemboatɨ ye jae oia pe. Jayave Jesús omboe reta, jecuaeño oyapo rami.
1 Jesu nati efan ihamiy harew Jordan rabon rewan rounane Judea wanawananamaim tit. Ibanak maiye sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay naatu Jesu ana yawas mar etei esisinaf na’atube ma i’obaibiyih.
2 Jayave fariseo reta yogüeru Jesús oia pe. Jae reta oipota tei oyavɨuca chupe. Jae rambue oparandu reta chupe: —¿Jupi pa cuimbae omombo vaera jembireco?
2 Pharisee afa hina Jesu biyan hitit naatu hisinaftobon hitikubibiruw isan hibatiy hi’o, “Ku’o anowar ai ofafar eo i karam orot aawan boro nakwahir?”
3 —¿Mbae pa peócuai Moisés? —jei Jesús chupe reta.
3 Jesu ibatiyih eo, “Moses ana ofafaramaim mi’itube eobaiyuni?”
4 —Moisés omaeño cuimbae re oicuatía vaera tupapire jembireco omombo vae regua —jei reta chupe—, jembireco omombo vaera.
4 Hiya’afut hi’o, “Aki Moses ibasit orot aawan kwahirin isan boro kwahikwahiren ana fef nakirum babin nitin nab auman nan.”
5 —Moisés oicuatía cuae mboroócuai pepɨatanta rambue —jei Jesús—.
5 Baise Jesu iya’afutih eo, “Moses iti ofafar kirum, anayabin kwa obai’obaiyen tur nowar isan dogor i fokar kwanekwan.
6 Erei Tumpa oyapoɨpɨ yave, oyapo cuimbae jare cuña —jei—.
6 Baise aneika mar tafaram mamatar ana veya God ‘Orot babin hairi sinafen himatar.’
7 Jae rambue cuimbae oeyata tu jare ichɨ, jare ojota oico vaera jembireco ndive —jei—.
7 ‘Ana an nati isan orot boro hinah tamah nihamiyih naatu i boro aawan hairi hinita’imon.
8 Jare mócoi vae oyeapota metei ramiño. Jae rambue mbaeti ma mócoi rami. Yogüɨreco metei ramiño —jei—.
8 Naatu rou’ab boro nan biyah ta’imon namatar.’ Imih i boro men biyah rou’ab baise biyah ta’imon.
9 Jae rambue agüɨye quia tomboyao Tumpa omoiru vae reta —jei chupe reta.
9 Isan imih orot babin hairi God bita’imonih men yait ta natarbounih.”
10 Jare o pe ñogüɨnoi yave, jemimboe reta oparandu ye Jesús pe cuae re.
10 Imaibo himatabir hin bar hititit ana veya Jesu ana bai’ufununayah hibatiy, “Iti tur anayabin i abisa?”
11 Jayave Jesús jei chupe reta: —Cuimbae omombo jembireco jare omenda iru ndive vae oñuvanga menda re jembireco omombo vae cotɨ.
11 Hai tur eowen eo, “Orot yait ta a wan nakwahir nare babin ta nabaib ana moser i takweb.
12 Jare cuña oeya ime jare omenda iru cuimbae ndive vae vi oñuvanga menda re —jei.
12 Na’atube babin yait aawan nakwahir, nare orot ta nabaib ana moser i takweb.”
13 Jare amogüe vae güeru Jesús oia pe michia reta, Jesús oñono vaera ipo jese reta. Erei jemimboe reta oñeengata güeru vae reta pe.
13 Sabuw afa kek gidigidih hibow Jesu butubunih isan hinan, ana bai’ufununayah sabuw hikwararih hiotanih.
14 Jesús cuae oecha yave, pochɨ jemimboe reta pe, jare jei chupe reta: —Pemaeño michia reta re yogüeru vaera checotɨ. Agüiye peyopia —jei—. Echa cuae nunga oyeócuai Tumpa pe iporoocuaia pe —jei—.
14 Baise Jesu iti i’itin ana veya men iyasisir, naatu ana bai’ufununayah isah eo, “Kek gidigidih kwaihamiyih tena isou men kwanarufutih, anayabin God ana aiwob i kek gidigidih iti na’atube i nowah.
15 Añete che jae peve, mbaeti yave peipota Tumpa peócuai vaera metei michia oipota rami, ngaraa peico Tumpa iporoocuaia pe —jei.
15 Anababatun a tur ao’owen, o yait God ana aiwobomaim runamih, inayare ana itinin kek gidigidih inamamatar boro inarun.”
16 Jayave Jesús ovoɨ michia reta, jare oñono ipo jese reta, jare oyerure Tumpa pe jese reta.
16 Imaibo Jesu kek gidigidih buwih uman tafah yara’aten naatu igegewasinih.
17 Jare Jesús joco güi ojo yave, metei cuimbae osɨi ou icotɨ. Oyeatɨca Jesús jóvai. —Oporomboe vae, nde ndepɨacavi co —jei Jesús pe—. ¿Mbae pa ayapota anoi vaera tecove opa mbae vae? —jei.
17 Jesu misir busuruf inan auman, orot ta nunuw na Jesu nanamaim tit sun yowen, ibatiy, “Bai’obaiyenayan gewas, abisa ana sinaf boro yawas wanatowan nowau’umih namatar?”
18 —¿Maera pa rere cheve: Ndepɨacavi co? —jei Jesús chupe—. Mbaeti quia ipɨacavi, jaeño Tumpa —jei—.
18 Jesu iya’afut eo, “Aisimamih ayu gewasu irouw ku’o? God akisinamo i gewasin men yait ta.
19 Nde reicuaa co mboroócuai reta: “Agüɨye eñuvanga menda re. Agüɨye eporoyuca. Agüɨye nemonda. Agüɨye ndeapu iru vae re. Agüɨye eporombotavɨ. Eaɨu nderu jare ndesɨ” —jei chupe.
19 Ofafar o iso’ob. ‘Men asabunuwen isa nama, men turanah a’aawah ufuh inan, men inabain, men inakutabitabir, men inifufuwen, hinat tamat inabosiyasiyarih.’”
20 —Oporomboe vae —jei cuimbae—, mbaeti ayavɨ metei ave cuae mboroócuai reta chemichi güive —jei chupe.
20 Orot eo, “Bai’obaiyenayan, ayu kek kikimu ana veya iti ofafar etei’imak abosiyasiyar.”
21 Jesús omae jese oaɨu reve. —Oime mbae oata reyapo vaera —jei chupe—. Ecua emee opaete mbaembae renoi vae corepoti re, jare emee corepoti paravete vae reta pe, jare reicocatuta ara pe. Jayave evoɨ eraja ndecurusu, jare eyu cherupíe —jei.
21 Jesu mutufor nuw orot itin naatu isan yabow auman iu, “Sawar ta’imonamo men isinaf. Inan a sawar etei sabuw hinatobon, kabay inab gagaganiy sabuw initih naatu o inan ayu i ni’ufnunu, saise maramaim o boro guguw wairafi inama.”
22 Erei cuae oendu yave, cuimbae ojo ipɨatɨtɨ reve. Echa jeta mbaembae güɨnoi.
22 Orot iti tur nonowar anamaramaim gubamin hurir naatu ereyababan auman in anayabin orot i guguw wairafin.
23 Jayave Jesús omae iyɨpɨ rupi, jare jei jemimboe reta pe: —Yavai yaeta co oicocatu vae reta oique vaera Tumpa iporoocuaia pe.
23 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “Guguw wairafih God ana aiwob efanamaim run isan i fokar kwanekwan.”
24 Jemimboe reta ipɨacañɨ Jesús jei vae re. Erei Jesús jei ye: —Yavai yae co, cherɨvɨ reta, oicocatu vae reta oique vaera Tumpa iporoocuaia pe. Echa jei tei ipɨa pe: Icavi yaeta co cheve. Echa jeta mbaembae anoi —jei, jei Jesús—.
24 Bai’ufununayah iti tur hinonowar hifofofor men kafaita, baise Jesu ibanak eo maiye, “Ayu natunatu, God ana aiwob run isan ana ef i fokar anababatun.
25 Yavai yae oicocatu vae oique vaera Tumpa iporoocuaia pe, maemɨmba camello jee vae yuu mi jesacua rupi oasa vaera güi —jei.
25 Sinak ana sou’umaim camel sorabon isan i hamehamen maiyow boro nasorabon, baise orot guguw wairafih God ana aiwobomaim run isan i fokar kwanekwan.”
26 Jayave jae reta ipɨacañɨ yae, jare oparandu oyoupe: —Jocorai yave, ¿quia pa ipuere oñemboasauca?
26 Iti tur hinonowar bai’ufununayah hikasiy men kafaita naatu taiyuwih hima hibabatiyih, “Yait boro yawas nab?”
27 Jesús omae jese reta jare jei: —Ɨvɨ pegua reta mbaeti ipuere oñemboasa. Erei Tumpa ipuere omboasa reta. Echa Tumpa ipuere oyapo opaete —jei chupe reta.
27 Jesu mutuforomo nuw itih naatu iya’afutih eo, “Sabuw isah iti i fokar, baise God isan i hamehamen maiyow, anayabin sawar etei God boro nasinaf hinamatar.”
28 Jayave Pedro jei Jesús pe: —Mase, ore opaete mbae roeya, royu vaera nderupíe.
28 Peter Jesu isan eo, “Kwi’itin aki sawar etei aihamiyen naatu o abi’ufnuni.”
29 —Añete che jae peve —jei Jesús—, oime yave quia oeya jo, ani tɨqueɨ reta, ani tɨvɨ reta, ani jeindɨ reta, ani tu, ani ichɨ, ani jembireco, ani imichia reta, ani iɨvɨ reta chereco pegua jare Tumpa iñee icavi vae jeco pegua vae,
29 Jesu eo, “Anababatun a tur ao’owen, yait ta ana bar, taintuwan, ruburubun, hinah, tamah, natunatun, naatu ana tafaram ihamiyen, na’atube ayu isou naatu tur gewasin isan iti sawar bihamiyen.
30 cien rupi jecoviata co chupe ɨvɨ pe oico rambueve. Jecoviata jo reta, tɨqueɨ reta, tɨvɨ reta, jeindɨ reta, ichɨ reta, imichia reta, jare iɨvɨ reta —jei—. Erei iru vae reta oyapota icavi mbae vae chupe. Erei taɨcue rupi Tumpa omeeta chupe tecove opa mbae vae —jei—.
30 Iti boun ana veya i boro ana bar, taintuwan, ruburubun, hinahinah, natunatun naatu ana me etei i boro hundred ta’ita’imon tafan anayababar anitin, bai’akir kakafin auman, yomaninamaim boro yawas wanatowan nab.
31 Erei Tumpa ombotaɨcueta oñemboete vae reta, jare omotenondeta oñemomichi vae reta —jei chupe reta.
31 Baise sabuw moumurih maiyow boun wan tibi’iyon boro hini’uf naatu sabuw iyab tibi’uf boro hini’iyon.”
32 Jesús jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta yogüɨraja tape Jerusalén cotɨ ojo vae rupi, jare Jesús tenonde ojo. Jare jaɨcue yogüɨraja vae reta ipɨacañɨ jare oquɨye. Jayave Jesús oeni ye jocuae doce jemimboe reta iru reta ipɨte güi, jare omboɨpɨ omombeu chupe reta mbae oyeapota chupe vae.
32 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit Jerusalem ana ef hibai naatu Jesu ana bai’ufununayah aunah i’iyon, ana bai’ufununayah ufun hinan hinuw hi’i’itin ana veya hai kasiy ra’at, naatu sabuw iyab hibi’ufunun hai bir ra’at. Jesu ana bai’ufununayah 12 buwih nabinamaim hin naatu busuruf hai tur eowen sawar boro mi’itube hinamamatar isan.
33 —Mase, yaja co Jerusalén cotɨ —jei chupe reta—. Jare che cuimbaera ayeapo vae metei vae chemoeterengata sacerdote reta itenondegua reta jare mboroócuai re oporomboe vae reta pe. Jae reta jeita amano vaera, jare chemoeterengata judío mbae vae reta pe —jei—.
33 Hai tur eowen eo, “Kwananowar, it i au Jerusalem tayey nati’imaim Orot Natun boro hinabonawiy nan firis hai ukwarih naatu Ofafar bai’obaiyenayah biyah natit. Imaim boro morobomih hinao naatu hinabonawiy nan Eteni Sabuw biyah.
34 Jae reta cheyoyaita, chenupata chicote pe, ondɨvɨta cheré, jare cheyucata. Erei mboapɨ ara rupi aicove yeta ayu omanogüe vae reta ipɨte güi —jei chupe reta.
34 Imaim hini’i’iyab, hinakwaitututur, hinarab, naatu hina’asabun namorob, baise veya tounu ufunamaim i boro nayawas na misir maiye.”
35 Cuae jaɨcue rupi Zebedeo taɨ reta Jacobo jare Juan jee vae yogüeru Jesús cotɨ jare jei chupe: —Oporomboe vae, roipota reyapo vaera oreve royerureta ndeve jese vae.
35 Zebedee natunatun rou’ab, James naatu John hairi hina Jesu biyan hitit naatu hifefeyan, “Bai’obaiyenayan aki akokok abisa isan anabifefeyani inasinaf.”
36 —¿Mbae pa peipota ayapo vaera peve? —jei Jesús chupe reta.
36 Jesu ibatiyih, “Bo abistan kwakokok boro isa anasinaf?”
37 —Emaeño oreré roguapɨ vaera ndeɨque pe, metei ndeacatu cotɨ jare iru ndeasu cotɨ, reñemboeteuca yave —jei reta chupe.
37 Hiya’afut hi’o, “O a aiwob ana bonamanamarinamaim inabi’ukwarin ana veya, aki akokok ina’uwi ta uma a’asukwafune namare ta uma a beyawane namare.”
38 —Mbaeti peicuaa mbae peyerure jese vae —jei Jesús—. ¿Pepuereta pa peiporara che aiporarata rami? ¿Pepuereta pa peñembobautizauca che añembobautizaucata rami? —jei.
38 Jesu iyafutih eo, “Kwa men kwaso’ob abistan isan kwabifefeyan? Karam biyababan ana kerowas ana tomatom boro kwanatom? Naatu morob wanawanan anarun ana momorob boro kwanarun?”
39 —Orepuereta co —jei reta. —Añete pe reta peiporarata che aiporarata rami, jare pe reta peñembobautizaucata che añembobautizaucata rami —jei Jesús—.
39 Hiya’afut hi’o, “Aki karam.” Jesu uwih eo, “Biyababan ana harew i karam boro kwanatom naatu morob wanawanan boro kwanarun.
40 Erei mbaeti chepuere jae peve peguapɨ vaera cheɨque pe, metei cheacatu cotɨ jare iru cheasu cotɨ. Echa Tumpa omocatɨro ma joco pe oguapɨta vae reta peguara —jei chupe reta.
40 Baise o ta au asukwafune mare naatu ta au beyawane mare i men karam boro ayu kwa anit. Nati i sabuw iyabowat God isah yayabuna boro nitih.”
41 Jare iru diez Jesús jemimboe reta cuae oendu, jare pochɨ reta Jacobo jare Juan pe.
41 Bai’ufununayah nah ten iti tur hinonowar yah so’ar, James, John hairi isah.
42 Jayave Jesús oeni reta. —Peicuaa cavi co cuae —jei chupe reta—. Mburuvicha ɨvɨ pegua reta oporoócuai, jare mbaepuere güɨnoi vae reta jei iru reta pe mbae oyapo vaera —jei—.
42 Basit Jesu etei’imak eafayuwih hina biyan hitit naatu uwih eo, “Eteni Sabuw wanawanahimaim orot hirurubin akisinamo ana fair ema’am boro sabuw nakaifih, naatu i akisinamo ana fairamaim boro nabonawiyih.
43 Erei pe reta agüɨye peyapo jocorai —jei—. Oime yave metei pepɨte pe oi vae oipota mbaepuere güɨnoi vae, toyeócuai iru reta pe.
43 Baise kwa wanawananamaim iti na’atube i men ema’ama, o yait kukokok iti kou’ay wanawanan orot gagam mataramih, o i boro turanah isah ini’akir inabow.
44 Jare oime yave metei pepɨte pe oi vae oipota tenondeguara oico vae, toyeócuai iru reta pe —jei—.
44 naatu o yait kukokok iti kou’ay wanawanan wan bai’iyonamih, o i boro bai’akirayan inamatar.
45 Echa che cuimbaera ayeapo vae ayu ayeócuai vaera iru vae reta pe. Mbaeti ayu iru vae reta oyeócuai cheve vaera. Ayu amano vaera, jeta vae aepɨ vaera —jei chupe reta.
45 Anayabin Orot Natun i men sabuw isan bowamih na; baise sabuw isah nabow ana yawas isah ni’inuw, saise sabuw moumurih natubunih.”
46 Jayave yogüɨraja ovae tenta Jericó pe. Jare Jesús ojo ye Jericó güi jemimboe reta jare jeta vae ndive. Jare Timeo taɨ Bartimeo jee vae - jae co jesa mbae vae - oguapɨ oyerure oi tape jembeɨ pe.
46 Hina tafaram Jericho hitit, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan baihamiyinamih sabuw rou’ay gagamin maiyow hiru’ay, naatu orot matan fim fefeyanayan wabin Bartimais, Timias natun ef sisibinamaim ma’am.
47 Jare oicuaa yave Jesús Nazaret pegua oasa co ojo, iñeeata reve jei: —Cheparareco, Jesús. Nde co jae David Taɨ —jei.
47 Jesu Nasaret mowan na inan hi’o nowar. Basit eaf, “Jesu David uwan kwiwanbabanu!”
48 Jeta joco pe ñogüɨnoi vae reta oñeengata chupe. Oipota tei omoquirii. Erei jae iñeeata yae reve jei: —David Taɨ, cheparareco.
48 Sabuw moumurin maiyow orot matan fim hi’u awan fotamih. Baise men karam fanan aumetawat iwow eaf, “David uwan kwiwanbabanu!”
49 Jayave Jesús opɨta. —Peeni —jei. Jayave oeni reta jesa mbae vae. —Eñemoatangatu —jei reta chupe—. Epúa. Nereni ma —jei reta.
49 Jesu an kutan naatu eo, “Kwa’af kwa’u ena.” Basit orot matan fim isan hi’af, “Yate inbainub! Kumisir, isa eafa’af.”
50 Jayave jesa mbae vae omombo iyasoya, jare opúa voi ojo Jesús cotɨ.
50 Orot duku iwa’an misir ana faifuw tafan bosair yare remor na Jesu biyan tit.
51 Jesús oparandu chupe: —¿Mbae pa reipota ayapo vaera ndeve? —Tamae ye, oporomboe vae —jei jesa mbae vae.
51 Jesu ibatiy, “Abistan kukokok o isa ana sinaf?” Matan fim iya’afut eo, “Bai’obaibiyenayan ayu akokok matu nigewasin ananuw maiye.”
52 Jayave Jesús jei chupe: —Ndepuere reo. Recuera ma, rerovia cheré rambue —jei. Jupiveiño ipuere omae, jare ojo Jesús jaɨcue tape rupi.
52 Jesu iu eo, “Kwen o abaitumatumamaim iyawasi.” Mar ta’imon matan igewasin nuw naatu busuruf Jesu efamaim inan i’ufunun hairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.