Lucas 2
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Juan ichɨ güi oa güire, romano reta juvicha guasu Augusto César jee vae oyócuai opaete vae oyepapauca vaera.
1 Nati ana veya, sabuw iyab Roman gawan babanamaim hima’am wabih bukamaim kirum isan Caesar Augustus iuwih.
2 Tenonde yave opaete vae oyepapauca Cirenio oico ɨvɨ Siria pegua reta juvicha guasura yave.
2 Sabuw baiyab isan marasika i men hiyab, baise Quirinius tafaram Syria isan bigawan ana veya imaibo hibusuruf sabuw hiyab wabih bukamaim hikirum.
3 Jare opaete vae yogüɨraja itenondegua jenta pe oyepapauca vaera.
3 Nati baiyab ana veya’amaim sabuw etei hin hai bar merar gagamihimaim hitit wabih bukamaim hikirum.
4 Jare José vi ojo Nazaret Galilea pegua güi tenta Belén Judea pegua pe. Echa jae co David iñemoña reta pegua, jare David jenta co jae Belén.
4 Joseph auman tafaram Galilee wanawanan bar merar ta wabin Nazareth imaim ma’am yen na Judea wanawanan bar merar ta wabin Bethlehem imaim tit, aiwob orot David ana tutufuw efan. Joseph na nati’imaim tit, anayabin i David uwan ta.
5 Jae rambue José ojo Belén pe oyepapauca vaera, jare güɨraja jembireco María. Jare María ipurúa ma.
5 Naatu Joseph nati’imaim in titit ana’an ta i Mary hairi tabin isan hi’omatanih hima’am, imih hairi wabih bukamaim kirumin isan hiyen hin. Nati ana veya Mary i yan auman,
6 Jare Belén pe ñogüɨnoi rambueve, ara ou ovae María imembɨ oa vaera.
6 hiyen hina Bethlehem hima’am, Mary ana toub ana veya na tit.
7 Jare María imembɨrɨpɨ cuimbae oa. Jayave María oñoma metei asoya pe jare omoñeno metei maemɨmba icaruarɨru pe. Echa mbaeti co José jare María jendara o pe.
7 Naatu toub ana kek orot ain yai, faifuw ta bai e’armetan for hai bay te’aau ana efanamaim i’inuw in, anayabin nanawan bar etei sabuw hirun hibai karam.
8 Jare jocuae pɨtu amogüe vecha reta iñangarecoa reta oñangareco ñogüɨnoi ivecha reta re tenta güi icatu pe.
8 Nati gugumin bobaituw kaifenayah afa Bethlehem sisibinamaim hima hai bobaituw hikakaifen,
9 Jare oyecuaa chupe reta metei araɨgua ñandeYa pe oyeócuai vae, jare jembipe yae jae reta ñogüɨnoia pe. Echa ñandeYa imaemboete oyecuaa chupe reta. Jare jae reta oquɨye yae.
9 basit Regah ana tounamatar isah irerereb, naatu Regah ana marakaw tafahimaim kusisiar re biyah etei marakaw hi’itin hai bir ra’at.
10 Jayave araɨgua jei chupe reta: —Agüɨye pequɨye. Mase, amombeu peve ñee icavi vae peyerovia yae vaera. Cuae ñee opaete perentaɨgua reta pegua co —jei—.
10 Baise tounamatar iuwih eo, “Men kwanabir! Ayu tur gewasin abai a tur owenamih ana, iti tur gewasin sabuw hinanonowar boro etei hiniyasisir.
11 Echa cuae pɨtu oa oporomboasa vae David jenta pe. Jae co ñandeYa Cristo —jei araɨgua chupe reta—.
11 Anayabin iti boun gugumin David ana bar meraramaim, kwa a baiyawasenayan Regah Keriso i tufuw.
12 Jare corai peicuaata: Pevaeta michia oñeoma oi metei asoya pe jare oñeno oi metei maemɨmba icaruarɨru pe —jei.
12 Naatu ana i’inan, i boro iti na’atube kwana’itin, kwananan kek boro faifuw boubunamaim hisum bobaituw hai bay te’aa ana efanamaim hi’inuw inu’in kwana’itin.”
13 Jare jupivei oyecuaa jocuae araɨgua ndive jeta yae araɨgua reta. Opaete vae omboete Tumpa. Echa jei reta:
13 Iti na’at eo marta’imon, maramaim tounamatar hai kou’ay gagamin na’in hitit, ana merar hiyi hibora’ara’ah hio,
14 —Toñemboeteuca Tumpa ara pe oi vae, jare ɨvɨ pegua reta Tumpa ipɨacavi chupe reta vae tipɨacatu —jei.
14 “Marakaw bonamanamarin etei God auyomtoro’ot
15 Jare araɨgua reta yogüɨraja ye yave chugüi reta ara pe, vecha reta iñangarecoa reta jei oyoupe: —Yaja Belén pe yaecha vaera cuae oyeapo vae. Echa ñandeYa oicuauca ñandeve —jei reta.
15 Tounamatar himatabir maiye hin mar wanawanan hirur ufunamaim, bobaituw kaifenayah himisir hio, “It boro tanan Bethlehem tanatit, sawar abisa himatar Regah eo tanonowar i tana’itah.”
16 Jayave iñangueco yogüɨraja joco pe, jare ovae María jare José jare michia. Jocuae michia oñeno oi metei maemɨmba icaruarɨru pe.
16 Basit matah kabiy himisir hin Mary Joseph hairi hinuwihih hinan hitita’urih, naatu kek bobaituw hai bay te’aa hai efanamaim hi’inuw inu’in hi’itin.
17 Jare oecha ma yave, yogüɨraja ye omombeu iru vae reta pe araɨgua jei chupe reta jocuae michia re vae.
17 Bobaituw kaifenayah kek hi’i’itin ufunamaim, kek isan tounamatar mi’itube hio hinonowar hai tur hi’owen.
18 Jare opaete oendu vae reta ipɨacañɨ vecha reta iñangarecoa reta omombeu chupe reta vae re.
18 Sabuw iyabowat nati’imaim hima’am bobaituw kaifenayah iti kek isan hio hinonowar hifofofor men kafaita.
19 Erei María imaendúa opaete cuae re jare oñemongueta cavi jese ipɨa pe.
19 Baise Mary iti tur nonowar i dogoronamaim ya hima inotanot.
20 Jare vecha reta iñangarecoa reta yogüɨraja ye tenta güi icatu pe. Omboete reta Tumpa jare omee yasoropai chupe opaete oendu jare oecha vae re. Echa jae reta oecha ma michia araɨgua jei chupe reta rami.
20 Bobaituw kaifenayah himatabir hinan efamaim, abisa tounamatar hio hinonowar na’atube hi’i’itin isan, God ana merar hiyi hibora’ara’ah auman hin.
21 Jare michia ocho ara ma güɨnoi yave, tu jare ichɨ omocircuncidauca jare ombojee Jesús. Echa araɨgua omombeu María pe jocorai ombojee vaera ndei María ipurúa mbove.
21 Fur ta’imon sasawar ufunamaim, Kek hibai hina ana ar kanabin hi’afuw, wabin Jesu hiwab. Wabin marasika Mary yan matara’e ma’am ana veya, tounamatar na eo na’atube.
22 Jare ara ou ovae María ojo vaera ñandeYa jo pe oyetɨo vaera ñandeYa cotɨ. Echa jocorai oyecuatía oi Moisés iporoócuai pe cuña imembɨ vae oyapo vaera. Jayave tu jare ichɨ güɨraja Jesús tenta Jerusalén pe ñandeYa jo pe oñonouca tee vaera Tumpa peguara.
22 Kousouwih isan Moses ana ofafaramaim bi’obaiyih na’atube, ana veya na tit hibisawar ufunamaim, Mary Joseph hairi Jesu hibai hina Jerusalem hitit, Tafaror Bar hirun Regah ana siwaramih hitin.
23 Echa ñandeYa iporoócuai pe oyecuatía oi corai:Jocorai oyecuatía oi.
23 Anayabin Regah ana ofafaramaim eo na’atube, “Kek orot ain i kwanaya’asair Regah kwanitin.”
24 Jae rambue Jesús tu jare ichɨ oyucauca güɨrocuavee vaera ñandeYa pe mócoi güɨra tórtola jee vae ani mócoi pɨcasu taɨrusu vae. Echa jocorai jei oyapo vaera mboroócuai ñandeYa omee chupe reta vae pe.
24 Naatu Regah ana ofafaramaim eo na’atube sibor ya’inamih auman hin, mamu imak rou’ab naatu ma’ufor rou’ab hibow auman hina hitit.
25 Jare jocuae ara metei Jerusalén pegua Simeón jee vae oi Tumpa jo pe. Simeón jecuaeño oyapo jupi vae jare omboete Tumpa. Jae oaro oi omborɨta Israel pegua reta vae ou vaera. Jare jae tɨnɨe Espíritu Santo pe.
25 nati ana veya’amaim, regah ta wabin Simeon i Jerusalem ma’am, iti regah ana yawas i mutufurin naatu yoyoban wairafin. God Anunin tar gabuw ana ofafar eo na’atube ma bow God ana sabuw Israel baiyawasih isan eomatanih i ma kakaif.
26 Jare Espíritu Santo oicuauca ma Simeón pe quirai ngaraa omano ndei oecha Cristo ñandeYa ombouta vae mbove.
26 Anun Kakafiyin God ana buriburih isan irerereb eo, “O boro yawas inama’am Regah God ana Roubininenayan natufuw ina’itin imaibo inamorob.”
27 Jare jocuae ara Espíritu Santo oicuauca ma Simeón pe ojo vaera oique Tumpa jo pe. Jare Jesús tu jare ichɨ güɨraja Jesús güɨroique Tumpa jo pe oyapo vaera mboroócuai jeigüe rupi.
27 Nati ana veya’amaim Jesu hinah tamah hibai hina hirun, hai binanakwaramaim ofafar eo na’atube sinaf isan. Naatu God Anun Kakafiyin auman Simeon bonawiy na Tafaror Bar run.
28 Jayave Simeón ovoɨ Jesús jare omboete Tumpa. Jae jei:
28 Simeon kek bai irurubun hiyaf God ana merar yi eo,
29 —CheYa, jecuaeño ayeócuai ndeve. Añave ndepuere remaeño cheré amano vaera chepɨacatu reve. Echa corai nde rere cheve oyeapota co —jei—.
29 “Regah i’o na’atube a’omatanen ikaif,
30 Aecha ma oporomboasa vae nde rembou vae —jei—.
30 Taiyuwu matau’umaim a baiyawasenayan tafaramamaim ibiyafar aitin.
31 Nde reiparavo opaete vae peguara —jei Simeón—.
31 Iti baiyawasenayan i ibogaigiwas sabuw etei matahimaim kubitih boro hina’itin.
32 Jae co metei tembipe rami. Oime tembipe yave yaecha cavi mbaembae. Jae ramiño vi jae ndecuauca cavita judío mbae vae reta pe. Jare Israel pegua reta oñemboeteucata jae jeco pegua. Echa Israel pegua reta nembae reta co —jei.
32 Naatu yawas ana marakaw boro nab natit Ufun Sabuw isah nirerereb hina’itin, naatu Israel sabuw nahimaim o ayawas ana marakaw boro nama.”
33 Jare José jare Jesús ichɨ ipɨacañɨ Simeón jei Jesús re vae re.
33 Kek hinah tamah Simeon kek isan abisa eo hinonowar i hifofofor men kafaita.
34 Jare Simeón jei Tumpa tomovendise José jare María. Jayave jei María pe: —Mase, Tumpa oiparavo ma cuae nemembɨ. Jae oicuaucata Israel pegua reta pe quia co jae. Erei jeta Israel pegua reta oyeapota jovaicho retara. Jae rambue Tumpa oyapota icavi mbae vae chupe reta. Erei taɨcue rupi oyapota icavi vae chupe reta —jei—.
34 Simeon baigegewasin itih sawar, basit kek hinah Mary isan eo “Iti kek i God rubin sabuw moumurih na’in Israel wanawanan boro nagurusih naatu moumurih na’in boro niyawasih. Hai kirikirifot etei boro niwa’an hinirerereb, ina’i’inan nati isan sabuw boro ana tur hinakwahir.
35 Echa oyecuaata opaete vae ipɨa pe oi vae. Jare nde etei ndepɨatɨtɨ yaeta jese —jei Simeón María pe.
35 Naatu yababan o dogor wanawanan boro ahay na’atube nay.”
36 Jare oico vi metei cuña Ana jee vae. Jae co Fanuel tayɨ. Jocuae Fanuel co jae atɨ Aser jee vae pegua. Ana co jae Tumpa iñee omombeu vae. Itɨaro yae ma. Jaeño siete año oico ime ndive.
36 Nati’imaim dinab babine ta Asher ana bigane ma’am, wabin Anna Fanuel natun, Anna tabin kwamur etei seven ma naatu aawan morob.
37 Echa jayave ime omano chugüi. Ana güɨnoi ma ochenta y cuatro año. Jecuaeño opɨta Tumpa jo pe jare oyeócuai Tumpa pe. Echa oyecuacu tembíu güi jare oyerure Tumpa pe ara rupi jare pɨtu rupi.
37 Kwamur etei 84 i kwafur ma naatu Tafaror Bar men kafa’imo ihamiy. Fai mar i yohar, ma yoyoban God bobora’ara’ah.
38 Jae ou ovae José jare María jare Jesús ñogüɨnoia pe. Jayave jae vi omee yasoropai ñandeYa pe, jare imiari Jesús re opaete Jerusalén pegua oaro ñogüɨnoi Cristo ou oepɨ vaera vae reta pe.
38 Nati ana veya’amaim babine na run God ana merar yi. Jerusalem wanawanan sabuw iyab baiyawasenayan isan hima hikakaif hai tur eowen eo, “Roubininenayan natit.”
39 Jare José jare María oyapo ñandeYa jo pe opaete ñandeYa iporoócuai jei oyapo vaera vae. Jayave yogüɨraja ye Galilea pe jenta ae Nazaret pe.
39 Joseph, Mary hairi Regah ana ofafaramaim abisa eo na’atube hisisinaf ufunamaim, himatabir maiye hin hai bar merar wabin Nazareth imaim hitit, tafaram Galilee wanawananamaim.
40 Jare michia ocuacuaa jare jatangatu yae. Iyaracuaa yae. Jare Tumpa ipɨacavi oi jae ndive.
40 Naatu God ana bosiyasiyar wanawananamaim Kek ra’at yen ana fair bai fudirin rerekab naatu ana not ra’at taseseb.
41 Jare año ñavo Jesús tu jare ichɨ yogüɨraja Jerusalén pe pascua iyarete pe.
41 Kwamur ta ta wanawanahimaim Jesu hinah tamah mar etei Tar Nowaten Hiyuw isan au Jerusalem tenan.
42 Jare Jesús doce año ma güɨnoi yave, ojo jae reta jupíe arete pe, jae reta jeco rami.
42 Ana veya ta Jesu ana kwamur 12 na’atube basit hiyen hin hiyuw ta isan hai binanakwar eo na’atube.
43 Jare arete opa ma yave, Jesús tu jare ichɨ oe Jerusalén güi yogüeru ye vaera jenta pe. Erei Jesús opɨta Jerusalén pe tu jare ichɨ oicuaa mbae reve.
43 Hiyuw ufunamaim hai ubar himatabir maiye, baise kek Jesu i Jerusalem ma. Hinah tamah men kafa’imo hiso’ob.
44 Echa jae reta oñemongueta tei Jesús ojo vi iguatairu reta jupíe. Erei jave ma yave, oeca reta tei jentara reta jare iru oicuaa vae reta ñogüɨnoia rupi.
44 Hinotanot kek i nati sabuw wanawanamaim bairi hinan hirouw, imih nati veya ta’imon i nuhih fot hiremor hin, baise veya re birabirab, hibusuruf kek hinuwih, hai ofonah naatu taituwah hibabatiyih hinunuwet,
45 Erei mbaeti ovae chupe. Jayave Jesús tu jare ichɨ yogüɨraja ye Jerusalén pe oeca vaera.
45 men hitita’ur, basit himatabir maiye hin Jerusalem hitit hinuwih.
46 Jare mboapɨ ara ma oasa yave, ovae reta Jesús Tumpa jo pe. Jesús oguapɨ oi mboroócuai re oporomboe vae reta ipɨte pe. Oyeapɨsaca oi jese reta jare oparandu chupe reta mbaembae re.
46 Veya baitounin Tafaror Bar wanawanan Ofafar Bai’obaiyenayah wanawanah mare tur hi’o nowar ma bibabatiyih hitita’ur.
47 Jare opaete vae ipɨacañɨ yae. Echa Jesús oicuaa cavi opaete iporomboe jare ipuere omombeu cavi chupe reta jae reta oparandu chupe mbae re yave.
47 Sabuw etei Jesu tur buriburih eo, naatu iyafutih hinonowar isan, hifofofor men kafaita.
48 Jare Jesús tu jare ichɨ oecha yave, jae reta vi ipɨacañɨ yae. Jayave ichɨ jei Jesús pe: —Chemembɨ, ¿maera pa reyapo corai oreve? Mase, nderu jare che roeca tei opaete que rupi orepɨatɨtɨ yae reve —jei.
48 Hinah tamah kek hitita’ur ana veya hiororsa’irih Mary Natun iu, “Aro aisim iti na’atube isinaf? Tamat airi ai yababan ra’at, o anuwihi men kikimin ta.”
49 Jayave Jesús jei chupe reta: —¿Maera pa chereca opaete que rupi? Icavi co apɨta vaera cuae pe ayapo vaera cheRu iparavɨquɨ. ¿Mbaeti pa peicuaa cuae? —jei chupe reta.
49 Iyafutih eo, “Aisim ayu kwanunuwuhu? Kwa men kwaso’ob ayu i Tamai ana baremaim ama’am?”
50 Erei jae reta mbaeti oicuaa mbae oipota jei Jesús jei chupe reta vae.
50 Baise Kek abisa eo hinah tamah ana tur naniyan men hibai.
51 Jayave Jesús ou ye Nazaret pe jae reta jupíe, jare jecuaeño oyapo jae reta jeigüe. Jare Jesús ichɨ imaendúa opaete oyeapo vae re.
51 Basit Jesu misir bairi himatabir maiye hire hin Nazareth hitit, imaim hinah tamah fanah bosiyasiyar bairi hima naatu hinah iti sawar etei ana notamaim ya ma inotanot.
52 Jare Jesús jecuae ocuacuaa. Jare iyaracuaa yae. Jecuaeño omboyerovia Tumpa jare iru vae reta vi.
52 Jesu ra’at yen orot matar ana not auman ra’at yen God itin yan sisir na’atube sabuw auman.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.