Gálatas 4
Eastern Bolivian Guaraní NT (GUI_SBU) vs AAI
1 Erei che jae peve cuae: Metei cuimbae omano yave, taɨ güɨnoita tu imbaembaegüe vae michia oico rambueve, oyovaque metei oyeócuai vae ndive, yepe tei opaete mbaembae imbae ma co.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Echa omboe vae reta jare oñangareco jese vae reta güɨnoi mbaepuere jese jare imbaembae re, jae oupitɨ regua iaño tu amɨri ndei omano mbove omombeu vae.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 Jae ramiño vi tenonde yave moromboe ɨvɨ pegua mbaepuere güɨnoi oreré. Echa jayave roicose jocuae michia rami.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Erei ou ma ovae yave ara, Tumpa ombou Taɨ. Jae oa cuña güi, jare mboroócuai güɨnoi mbaepuere jese,
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 jae ipuere vaera oepɨ mboroócuai güɨnoi mbaepuere jese vae reta, ore orepuere vaera royeapo Tumpa taɨ retara.
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Jare taɨ reta ma pe reta vi peico rambue, Tumpa ombou pepɨa pe Taɨ iEspíritu. Jae jei: “CheRu, cheRu”.
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Jae rambue pe reta mbaeti ma tembiócuai reta. Pe reta co jae Tumpa taɨ reta. Jare taɨ reta ma peico rambue, Tumpa güɨrocuavee vae pembae co Cristo rupi.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Añete co, tenonde yave mbaeti peicuaa Tumpa yave, peyeocuaise tumpa-raanga reta pe. Jae reta mbaeti etei tecove güɨnoi.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Erei añave peicuaa ma Tumpa, ani rambue, Tumpa pecuaa ma. Jae rambue ¿maera pa peipota perovia ye moromboe ɨvɨ pegua reta? Echa mbaeti güɨnoi mbaepuere pemborɨ vaera. ¿Maera pa peipota güɨnoi vaera mbaepuere peré?
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 Echa peñangareco pei ara reta re, yasɨ reta re, arete reta iara reta re, jare año reta re.
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Chepɨatɨtɨ yae peré. Echa añemongueta güɨramoi aparavɨquɨiño ma pepɨte pe.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 Cherɨvɨ reta, pomoñera peyapo vaera che ayapo rami. Echa che ayeapo peirura. Mbaeti etei mbae icavi mbae vae peyapo checotɨ.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Echa pe reta peicuaa co quirai chembaerasɨ jeco pegua tenonde yave amombeu peve ñee icavi vae.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Jare yepe tei chembaerasɨ, erei mbaeti chereroɨro jare mbaeti chemotareɨ. Echa pe reta chemboresive cavi. Metei araɨgua Tumpa güi ou yave mona pepɨri, pemboresiveta tei jocorai. Jare Cristo Jesús ou yave mona pepɨri, pemboresiveta tei jocorai.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 ¿Maera pa mbaeti ma penoi jocuae yerovia penoise vae? Echa chepuere amombeu peregua cuae: Pepuere yave mona, peequita tei peresa peyeugüi, pemee vaera cheve.
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Che amombeu peve añete vae. Cuae mbaeti etei oipota jei añemboyovaicho ma pe ndive.
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Jocuae pembojopa vae reta jatangatu yae peré, erei mbaeti icavi peveguara. Echa oipota pemombia oregüi, pe reta peratangatu vaera jese reta.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Erei icavi jecuaeño peratangatu vaera icavi vae re - mbaeti pepɨri ai yaveño.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 Cherɨvɨ reta, metei cuña oiporara imembɨ oata yave vae rami che aiporara ye ma ai Cristo jecove oyecuaa vaera peré.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 Aipota tei ai vaera pe reta ndive añave, jare mbaeti tei aipota chemiari vaera peve corai. Echa chepɨacañɨ yae peré.
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Pe reta peipota mboroócuai güɨnoi vaera mbaepuere peré. Pemombeu cheve, ¿mbaeti pa peicuaa mboroócuai pe oyecuatía oi vae?
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi vae omombeu quirai Abraham mócoi taɨ güɨnoi. Metei taɨ cuña oyeócuai vae imembɨ co, jare iru taɨ cuña mbaeti oyeócuai vae imembɨ co.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Jare jocuae oyeócuai vae imembɨ oñemoña cuimbae jemimbota jeco peguaño. Erei jocuae mbaeti oyeócuai vae imembɨ oñemoña Tumpa güɨrocuavee rambue.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 Jare cuae co metei jaanga. Echa cuae cuña reta oñemojaanga jocuae mócoi morogüɨrocuavee re. Metei morogüɨrocuavee co jae ɨvɨtɨ Sinaí jee vae re oñemee vae. Cuae morogüɨrocuavee pegua reta co jocuae oa oyeócuai vaera vae reta rami. Echa jocorai vi co Agar imembɨ.
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 Echa cuae Agar oñemojaanga ɨvɨtɨ Sinaí Arabia pegua re, jare oñemojaanga vi tenta Jerusalén cuae ɨvɨ pe oi vae re. Echa jocuae tenta Jerusalén jare Jerusalén pegua reta tembiócuai reta rami co.
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Erei jocuae Jerusalén ara pe oi vae mbaeti co oyeócuai vae reta rami. Echa jae ñandesɨ rami co.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Echa Tumpa iñee pe oyecuatía oi corai:Jocorai oyecuatía oi.
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Cherɨvɨ reta, Isaac oa Tumpa güɨrocuavee rambue. Jae ramiño vi ñande ñanoi tecove Tumpa güɨrocuavee vae jeco pegua.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Erei jocuae cuimbae jemimbota jeco peguaño oñemoña vae oyapo icavi mbae vae jocuae Espíritu Santo imbaepuere rupi oñemoña vae pe. Jae ramiño vi añave oyeapo ñandeve jocorai.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Erei ¿mbae pa jei Tumpa iñee pe oyecuatía oi vae? Jei corai: “Emombo cuña oyeócuai vae jare imembɨ. Echa cuña oyeócuai vae imembɨ ngaraa güɨnoi Abraham imbaembae. Jaeño cuña mbaeti oyeócuai vae imembɨ güɨnoita Abraham imbaembae”. Jocorai jei.
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Jae rambue, cherɨvɨ reta, ñande mbaeti co jocuae cuña oyeócuai vae imembɨ rami. Ñande co jae jocuae cuña mbaeti oyeócuai vae imembɨ rami.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.