Mateus 7
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVT
1 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Pëtsa panataneme pepacuene bepaneaneconijibivi. Nexata itsamonae pibisiacuene pexanaejava xaniavaetsia payapëtaenejevamë, pëtsa pabaracuaicuaijamë mapacueniaje: “Bajarapitsipibisiacuene pexanaevi, Dioso bitso ayaicuenia naneconitsiaexanaenatsi,” pajamë pëtsa. Tsipaji paxamë ata pijinia bajarapitsineconi itsa paxainame, Dioso bitso ayaicuenia pacananeconitsiaexanaejitsipa.
1 “Não julguem para não serem julgados,
2 Itsamonae pexanaejava xaniavaetsia payapëtaenejevamë, pëtsa pabaracuaicuaijamë mapacueniaje: “Bajarapitsicuene pexanaevi Dioso naneconitsiaexanaenatsi,” pajamë pëtsa. Tsipaji paxamë ata bajarapitsicuene itsa paexaname, itsamonae pijinia bajarapacuenia pacabaracuaicuaijai tsipae.
2 pois vocês serão julgados pelo modo como julgam os outros. O padrão de medida que adotarem será usado para medi-los.
3 Bajaraxuata paxamë pepacuene bepaneaneconijibivi nataeya pëtsa pamuxujiobame itsajivi pijaneconi yabara. Tsipaji raja apo payapëtaemë paxamë ata pijinia paneconivajëto paxainame.
3 “Por que você se preocupa com o cisco no olho de seu amigo enquanto há um tronco em seu próprio olho?
4 Nexata paxamë ata ayaineconixaneto itsa paxainame, nexata itsajivijavabelia apo bepajumaitsimë: “Papibisiacuene exaname, copare baja,” apo bepajamë.
4 Como pode dizer a seu amigo: ‘Deixe-me ajudá-lo a tirar o cisco de seu olho’, se não consegue ver o tronco em seu próprio olho?
5 Yamaxëitojorobiaya saya bepexaniajamatabëcuenevi nataeya pacuaicuaijamë tsabiabi. Itsamonae pijaneconi yabara pabaracuaicuaijamë tsabiabi. Itsiata pijinia paxamë ata paneconivajëto paxainame, apo payapëtaemë. Paxamë copiaya pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Bajara jane xuacujinae paitavetsianame itsamonae ata pibisiacuene pexanaejava pecopabinexa, jai Jesús pijajivijavabelia.
5 Hipócrita! Primeiro, livre-se do tronco em seu olho; então você verá o suficiente para tirar o cisco do olho de seu amigo.
6 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Pëtsa matavëjëa patsipaebaponame Dioso pejumelivaisi, pamonae patsipaebi atamë, apo yaiyatae bajarapalivaisi. Tsipaji saya capocaponabiaba bajarapalivaisi. Vaxaitsi itsanë pijaaviri pexaejavanexa rajutsi atatsi tsipae, saya nacaitoya tsipae. Nacasinijitsipanua. Bajara pijinia jamatabëcueneitsi pamonae apo yaiyatae Dioso pejumelivaisi, patsipaebi atamë. Pacuenia marrano ata itsa rajutsipatsi perlavënëjava, bitso penamatamotsijava, saya taxunanonobijitsipa, bajara saya jamatabëcueneitsi bajarapamonae, jai Jesús pijajivijavabelia.
6 “Não deem o que é santo aos cães, nem joguem pérolas aos porcos; pois os porcos pisotearão as pérolas, e os cães se voltarão contra vocês e os atacarão.”
7 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Pavajëtaponare Diosojavabelia bajayajebi ata pacuenia bajayajebi ata pajaitsipame panecaxitajarabinexa itsa pacatonaxuaba itsacuenejavayo. Pavajëtaponare Diosojavabelia asaëyata pacuenia asaëyata padocodocotsipame baupa papecatobaupatsinexa itsa baupa xatatanuta.
7 “Peçam, e receberão. Procurem, e encontrarão. Batam, e a porta lhes será aberta.
8 Bajarapacuenia asaëyata pavajëtaponare Diosojavabelia tsipaji pajivi vajëtabiaba, rajutabiabatsi. Pajivi ata jaitabiaba, caxitajarababiaba. Pajivi ata baupa docodocotabiaba, tobaupatabiabatsi.
8 Pois todos que pedem, recebem. Todos que procuram, encontram. E, para todos que batem, a porta é aberta.
9 ’Paxamë papebijivimë panexi panexainaevi. Panexënatonëyo itsa pacavajëta panbë, apo panacoxirajutsimë tsipae iboto.
9 “Respondam: Se seu filho lhe pedir pão, você lhe dará uma pedra?
10 Itsa pacavajëta dujuainëyo, apo panacoxirajutsimë tsipae jomo.
10 Ou, se pedir um peixe, você lhe dará uma cobra?
11 Paxamë paneajamatabëcuenebejevi ata, payapëtaneme panenacoxirajutsinexa pexaniajava. Paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, bitso biji cajena pexaniajamatabëcuenenë paxamë matatoxenetsia. Bajaraponë pacarajutsiana pexaniacuene itsa pavajëtame.
11 Portanto, se vocês, que são maus, sabem dar bons presentes a seus filhos, quanto mais seu Pai, que está no céu, dará bons presentes aos que lhe pedirem!”
12 ’Xua pexaniacuene, paxamë pajitsipame itsamonae papecatoexanaenexa, copiaya paxamë bajarapapexaniacuene patoexanare bajarapamonaejavabelia. Bajarapajamatabëcuene jëpa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Diosojumepaebivimi profetavi peyaquinaelivaisianë ata jëpa bajarapajamatabëcuene, jai Jesús pijajivijavabelia.
12 “Em todas as coisas façam aos outros o que vocês desejam que eles lhes façam. Essa é a essência de tudo que ensinam a lei e os profetas.”
13 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Pajonemeya tsiquiribaupayojavalia panepatsinexa Dioso pijanacuayabelia. Tsipaji pinijibaupa, pinijinamutonua, pata infiernojavabelia. Nexata jivi ayaibitsaëtoxanetonë bajaraxuayo jonepona.
13 “Entrem pela porta estreita. A estrada que conduz à destruição é ampla, e larga é sua porta, e muitos escolhem esse caminho.
14 Pabaupa tsiquiribaupayo, tsiquirinamutoyonua, bajarapanamuto pata matacabi apo pevereverecaejava pexainaevi pijanacuayabelia. Nexata saya caejiviyobeje bajaraxuayo jonepona, jai Jesús pijajivijavabelia petsutoyenepanajavata.
14 Mas a porta para a vida é estreita, e o caminho é difícil, e são poucos os que o encontram.”
15 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Xania panayajivitaema. Pamonae saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua jivi tsipaebapona, bajarapamonae najumetsënëtsiaya pacajumai tsabiabi: “Paxanë raja Dioso patanitorobicuenia livaisi jivi patsipaebaponajë,” pacajai tsabiabi. Bajarapamonae Dioso pejumecovënëtsivi cuenecataeya najonena paxamëjavaberena. Itsiata baitsi jane pacuenia nevëthë pianaepanaevi jamatabëcueneitsi, bajara jamatabëcueneitsi. Jamatabëpacacopatsiaexana Dioso panejumecovënëtsijavami.
15 “Tomem cuidado com falsos profetas que vêm disfarçados de ovelhas, mas que, na verdade, são lobos esfomeados.
16 Vaxaitsi rabaja yapëtanetsi mapacueneje. Peubinaenë itsa nacuaita, yapëtanetsi ponaecuai xanepana vajaxaenexa. Nexata bajaraponae cuaixanetsi. Ponae pijinia pibisiacuai nacuaita, yapëtanetsi piabejecuene. Nexata bajaraponae apo cuaixaetsi. Nexata pacuenia peubinaënë itsa nacuaita, nayapëtane ponaecuai xanepana vajacuaixaenexa, bajara pijinia pacuenia paxamë payapëtaename pacuenia jamatabëcueneitsi bajarapamonae itsa pacuenetaename xua exanavanapa. Uvaru apo paucutsimë cucunanaeta. Higovënëcuaito ata apo paucutsimë jomovaënaeta.
16 Vocês os identificarão por seus frutos. É possível colher uvas de espinheiros ou figos de ervas daninhas?
17 Nexata ponae pexanianae, pexaniacuai pijinia nacuaita vajaxaenexa. Ponae pijinia pibisianae, ëpiabejecuai nacuaita.
17 Da mesma forma, a árvore boa produz frutos bons, e a árvore ruim produz frutos ruins.
18 Pexanianae pexaniacuai nacuaita. Apo nacuaitsi piabejecuai. Pibisianae pijinia apo nacuaitsi pexaniacuai.
18 A árvore boa não pode produzir frutos ruins, e a árvore ruim não pode produzir frutos bons.
19 Daxita ponaenë nacuaita pibisiacuai, apo vajaxaecuai, yapëtanetsi. Nexata daxita bajaraponaenëmi nicatatsi. Nexata tajuitatsi isotota.
19 Toda árvore que não produz bons frutos é cortada e lançada ao fogo.
20 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata payapëtaename itsa pacuenetaename xua exanavanapa pamonae saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua jivi tsipaebapona, jai Jesús pijajivijavabelia.
20 Portanto, é possível identificar a pessoa por seus frutos.”
21 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Daxita pamonae: “Tajatuxanenë,” tanejaivi ata, itsa apo jumecovënëtsi tsane taxa Dioso, athëbëtatsia peecaenë, nexata apo jone tsane taxa Dioso pijanacuayabetsia. Itsiata pamonae exanavanapa taxa, athëbëtatsia peecaenë, pejitsipaecuenia, ëbajarapamonae jonena taxa pijanacuayabetsia.
21 “Nem todos que me chamam: ‘Senhor! Senhor!’ entrarão no reino dos céus, mas apenas aqueles que, de fato, fazem a vontade de meu Pai, que está no céu.
22 Pamatacabi copiapatsiana pijaneconi pexainaevi Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexa, bajarapamatacabi jivi ayaibitsaëtoxanetonë nejumaitsi tsane: “Patajatuxanenë, xamë baja cajena nejamatabëcueneta jivi patsipaebabiabajë Dioso pejumelivaisi. Nevënëtanua dovathi jivivecua pacapitsapaponajë. Nevënëtanua pinijicuene pataexanaejavanë, Dioso pesaëta paexanaponajë,” nejai tsane jivi ayaibitsaëtoxanetonë.
22 No dia do juízo, muitos me dirão: ‘Senhor! Senhor! Não profetizamos em teu nome, não expulsamos demônios em teu nome e não realizamos muitos milagres em teu nome?’.
23 Itsiata baitsi jane xanë jumaitsinë tsane bajarapamonaejavabelia: “Apo pacayapëtaetsi cajena paxamë. Panevecuaponare pibisiacuene paneexanabiabivi,” janë tsane bajarapamonaejavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.
23 Eu, porém, responderei: ‘Nunca os conheci. Afastem-se de mim, vocês que desobedecem à lei!’.”
24 Jesús icatsia jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Pajivi nejumecovënëtsiana patacatsipaebilivaisi, nexata itsa exanaena taitorobicuenia, apo nacueratsi tsane. Bajarapajivi piatajairata pijabo bepexanetsinë tsane. Tsipaji ponë pijabo exanaejitsia, peyapëtaexae itsajota pijabo exanetsijitsia pebubutsijavanexa, nexata baja bajarajota apo exanetsi pijabo. Nexata pijabo exaneta bitso piatajairata. Nexata bajaraponë bo pexanaejava apo nacueratsi.
24 “Quem ouve minhas palavras e as pratica é tão sábio como a pessoa que constrói sua casa sobre uma rocha firme.
25 Bo peveretetsicujinae ayaiemaxaneto jopa. Menianë avajubua tsaponae. Ira bubuta. Ayaijovibo bitso bubujai pijabojavaberena. Itsiata pijabo apo toxuabitsitsia. Tsipaji pijabo exaneta piatajairata.
25 Quando vierem as chuvas e as inundações, e os ventos castigarem a casa, ela não cairá, pois foi construída sobre rocha firme.
26 Pajivi nejumetae ata patacatsipaebilivaisi, apo nejumecovënëtsi tsane, nexata itsa apo exanae tsane taitorobicuenia, bajarapajivi nacueratsiana. Pacuenia tajetabota bo pexanetsinë nacuerata bo pexanaejava, bajara itsi tsane. Ponë tajetabota pijabo exaneta, yapëtae ata emarapae pecopiapatsijavanexa, bajaraponë nacuerata bo pexanaejava.
26 Mas quem ouve meu ensino e não o pratica é tão tolo como a pessoa que constrói sua casa sobre a areia.
27 Tsipaji bo peveretetsicujinae ayaiemaxaneto jopa. Menianë avajubua tsaponae. Ira bubuta. Ayaijovibo bitso bubujai pijabojavaberena. Pijabo nexata toxuabayatsi. Pepacuene baja nexata bomi abeje, jai Jesús mapacueniaje pijajivijavabelia.
27 Quando vierem as chuvas e as inundações e os ventos castigarem a casa, ela cairá com grande estrondo.”
28 Itsa baja Jesús najumevereta petsutoyenepanajavata bajarapalivaisi petsipaebijava, pejumetaevitsi bitso jamatabëcuenenabenajaca.
28 Quando Jesus acabou de dizer essas coisas, a multidão ficou maravilhada com seu ensino,
29 Jesús pejumetaevitsi bitso jamatabëcuenenabenajaca tsipaji Jesús livaisi tsipaeba pinijijamatabëcuene pexainaenëcuenia. Apo tsipaebi pacuenia judíovi pecujarubivi tsipaebabiaba.
29 pois ele ensinava com verdadeira autoridade, diferentemente dos mestres da lei.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.