Mateus 6

Guahibo NT (GUH_WBT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —¡Xania baja tsane! Pëtsa pexaniacuene paexaname saya jivi papecacuenetaenexa, “Maponë bitso pexaniajamatabëcuenenëje,” papecasivajamatabëjainexa saya paneexanaejava yabara. Bajarapacuenia itsa paexanaejitsipame, nexata paneaxa, athëbëtatsia peecaenëjavabelia, apo paxainaemë tsipae itsacuenejavayo ata, pexaniacuenejavayo, papecarajutsinexa athëbëtatsia.
1 Guardai-vos de fazer vossas boas obras diante dos homens, para serdes vistos por eles. Do contrário, não tereis recompensa junto de vosso Pai que está no céu.
2 Bajaraxuata itsa payavenoname bepejiobivi, pëtsa panavajunupaebame daxitajivijavabelia paneyavenonaejava bepejiobivi. Itsamonae xua exana, navajunupaebabiaba daxitajivi pitabarata judíovi penacaetuatabiabibonëjava, callejava ata. Bajarapamonae navajunupaebabiaba bepejiobivi peyavenonaejava, bepexaniajamatabëcuenevi saya petaenexatsi jivi. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamonae bajarapacuenia navajunupaebabiaba, bajarapacuenia penavajunupaebabiabixae, Diosojavabelia apo xainae tsane athëbëtatsia perajutsijavanexatsi.
2 Quando, pois, dás esmola, não toques a trombeta diante de ti, como fazem os hipócritas nas sinagogas e nas ruas, para serem louvados pelos homens. Em verdade eu vos digo: já receberam sua recompensa.
3 Itsa payavenoname bepejiobivi, pëtsa panavajunupaebame itsajivijavabelia ata, bitso papecayapëtaejivijavabelia ata.
3 Quando deres esmola, que tua mão esquerda não saiba o que fez a direita.
4 Muetsia payavenonare bepejiobivi. Nexata paneaxa, papecataenë muetsia paneexanaejava ata, pacarajutsiana bepejiobivi muetsia paneyavenonaematamo, jai Jesús pijajivijavabelia.
4 Assim, a tua esmola se fará em segredo; e teu Pai, que vê o escondido, recompensar-te-á.
5 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Itsa pavajëcame Diosojavabelia, pëtsa pavajëcame pacuenia itsamonae vajëcabiaba. Bajarapamonae saya jema vajëcabiaba Diosojavabelia jivi petaenexatsi Dioso bepejumecovënëtsivi. Bajarapamonae jitsipabiaba nucaeya pevajëtsinexa Diosojavabelia daxitajivi pitabarata judíovi penacaetuatabiabibonëjava, calle penaepacaxitajarabijava ata. Bajarapacuenia vajëcabiaba Diosojavabelia Dioso bepejumecovënëtsivi petaenexatsi jivi. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamonae bajarapacuenia exanabiaba, bajarapacuenia pexanaexae, Diosojavabelia apo xainae tsane athëbëtatsia perajutsijavanexatsi.
5 Quando orardes, não façais como os hipócritas, que gostam de orar de pé nas sinagogas e nas esquinas das ruas, para serem vistos pelos homens. Em verdade eu vos digo: já receberam sua recompensa.
6 Nexata paxamë Diosojavabelia itsa pavajëcame, pacaenëmë canacujitsia, pajonemeya panijaboyalia. Pabaupaxatare. Bajaraxuacujinae pavajëcare paneaxajavabelia. Nexata paneaxa pacayajava tsane bajarajota. Nexata paneaxa, papecataenë muetsia paneexanaejava ata, pacarajutsiana bajaraxua paneexanaematamo.
6 Quando orares, entra no teu quarto, fecha a porta e ora ao teu Pai em segredo; e teu Pai, que vê num lugar oculto, recompensar-te-á.
7 ’Itsa pavajëcame Diosojavabelia, pëtsa napëna pavajëcame saya piapianexa panevajëcaejava pacuenia Dioso apo peyapëtaevi vajëcabiaba. Dioso apo peyapëtaevi jamatabëcuenenavëxaniabiaya jamatabëjumai tsabiabi: “Itsa bitso apia vajavajëcaejava Diosojavabelia, nexata matapania Dioso nacajumetaena vajavajëcaejava,” jamatabëjai tsabiabi Dioso apo peyapëtaevi.
7 Nas vossas orações, não multipliqueis as palavras, como fazem os pagãos que julgam que serão ouvidos à força de palavras.
8 Pëtsa bajarapacuenia paxamë pajamatabëcueneitsimë. Panevajëcaevajënaeya ata raja paneaxa, Dioso, yapëtane xua panamatavenoname.
8 Não os imiteis, porque vosso Pai sabe o que vos é necessário, antes que vós lho peçais.
9 Bajaraxuata itsa pavajëcame Diosojavabelia, pavajëre mapacueniaje:
9 Eis como deveis rezar: PAI NOSSO, que estais no céu, santificado seja o vosso nome;
10 — ausente —
10 venha a nós o vosso Reino; seja feita a vossa vontade, assim na terra como no céu.
11 — ausente —
11 O pão nosso de cada dia nos dai hoje;
12 — ausente —
12 perdoai-nos as nossas ofensas, assim como nós perdoamos aos que nos ofenderam;
13 jai Jesús pijajivijavabelia.
13 e não nos deixeis cair em tentação, mas livrai-nos do mal.
14 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: —Nexata paxamë itsamonae pibisiacuene pacaexanae ata, pajamatabëcuenecaevare. Pabarajamatabëcuenexanepanarenua. Nexata paxamë itsamonae pibisiacuene papecaexanaejava, itsa pajamatabëcuenecaevianame, itsa pabarajamatabëcuenexanepanaenamenua, nexata paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, pitabarata pibisiacuene paneexanaejava jamatabëcuenecaeviana. Pacabarajamatabëcuenexanepanaenanua.
14 Porque, se perdoardes aos homens as suas ofensas, vosso Pai celeste também vos perdoará.
15 Paxamë itsa apo pajamatabëcuenecaevimë tsane itsamonae pibisiacuene papecaexanaejava, itsa apo pabarajamatabëcuenexanepanaemënua tsane, nexata paneaxa ata apo jamatabëcuenecaevi tsane. Apo pacabarajamatabëcuenexanepanaenua tsane, pitabarata pibisiacuene paneexanaejava, jai Jesús pijajivijavabelia.
15 Mas se não perdoardes aos homens, tampouco vosso Pai vos perdoará.
16 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Itsa apo paxaemë panexaejava pamatacabibeje pavajëcame Diosojavabelia, pëtsa pajinavanapame panaitabaraquiatsinejevamë, panamatatiatsinejevamënua. Itsamonae Diosojavabelia itsa vajëcabiaba pexaejava xaenejeva, pamatacabibeje vajëcabiaba Diosojavabelia, apo naitabaraquiatabiabi, apo namatatiatabiabinua. Bajarapacuenia jinavanapabiaba pamatacabibeje vajëcabiaba Diosojavabelia tsipaji saya bajarapamonae jitsipa petaevitsi pesivajamatabëjumaitsinexatsi: “Mapamonaeje Dioso bitso pejumecovënëtsivi. Diosojavabelia bitso pevajëcaevi pexaejava xaenejeva. Nayapëtane Diosojavabelia bitso pevajëcaejava. Tsipaji naitabaraquiatsinejeva, namatatiatsinejevanua, jinavanapa,” pesivajamatabëjainexatsi petaevitsi. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajarapamonae pexaejava xaenejeva vajëcabiabi ata Diosojavabelia, itsiata bajaraxua apo tonamatamotsitsi Diosojavabelia. Tsipaji saya jivi petaenexatsi Dioso bepejumecovënëtsivi, bajarapacuenia vajëcabiaba.
16 Quando jejuardes, não tomeis um ar triste como os hipócritas, que mostram um semblante abatido para manifestar aos homens que jejuam. Em verdade eu vos digo: já receberam sua recompensa.
17 Paxamë itsa apo paxaemë panexaejava pamatacabibeje pavajëcame Diosojavabelia, itsiata panaitabaraquiare. Panamatatiarenua xaniavaetsia.
17 Quando jejuares, perfuma a tua cabeça e lava o teu rosto.
18 Bajarapacuenia paexanaename jivi peyapëtaeyaniva Diosojavabelia panevajëcaponaejava panexaejava paxaenejevamë. Caenë paneaxa, papecayajavanë, yapëtaena. Nexata bajaraponë itsamatacabi pacarajutsiana panijamatamo, jai Jesús pijajivijavabelia.
18 Assim, não parecerá aos homens que jejuas, mas somente a teu Pai que está presente ao oculto; e teu Pai, que vê num lugar oculto, recompensar-te-á.
19 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Pëtsa pacaetuataponame ayaijava panexainaejavanexa mapanacuataje. Tsipaji pacatobijianaejitsipa piucubaxaevi. Pacatotasibijitsipatsinua. Pacatonacobetoxotsipanua penacobetoxotsivi.
19 Não ajunteis para vós tesouros na terra, onde a ferrugem e as traças corroem, onde os ladrões furtam e roubam.
20 Dioso jane xaniavaetsia patonacuenebavanapare. Nexata Diosojavabelia ayaijava pexaniacuene paxainaename athëbëtatsia. Nexata bajarajotatsia apo pacatobijianae tsane piucubaxaevi. Apo pacatotasibitsinua tsane. Penacobetoxotsivi ata apo pacatonacobetoxotsi tsane.
20 Ajuntai para vós tesouros no céu, onde não os consomem nem as traças nem a ferrugem, e os ladrões não furtam nem roubam.
21 Panacuatatsia pacatoxaniavaeta panexainaejavanexa, bajarapanacua panejamatabëëthëtovetsina pajamatabënajinavanapaename, jai Jesús pijajivijavabelia.
21 Porque onde está o teu tesouro, lá também está teu coração.
22 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Lámparabë bo ënëtuatuajëta itayoteca xaniavaetsia vajataenexa. Bajara pijinia itsi paneitaxuto ata. Paneitaxutoxanepanaexae xaniavaetsia panatsivajënaetaneme. Itsa paitaxutobejemë tsipae, nexata xaniavaetsia apo panatsivajënaetaemë tsipae. Pacatsitaaitaquiri saya tsipae. Bajara pijinia itsi panejamatabëcuene ata. Dioso itsa pacajamatabëcueneitayota, pajitsipaename paneexanabiabinexa pacuenia Dioso pacaitoroba. Nexata xaniavaetsia pajinavanapaename. Itsa panajamatabëxainaejitsipame bitso panexainaejava ëpaxamënexa, nexata bitso pajamatabëcueneitaquirimë tsipae, jai Jesús pijajivijavabelia.
22 O olho é a luz do corpo. Se teu olho é são, todo o teu corpo será iluminado.
23 — ausente —
23 Se teu olho estiver em mau estado, todo o teu corpo estará nas trevas. Se a luz que está em ti são trevas, quão espessas deverão ser as trevas!
24 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Itsajivi ata acuenebi caecuenia petonacuenebijava anijanëbeje pijatuxanenëbejejavabelia. Caenëjavabelia, ponë jitsipa petonacuenebinexa, tonacuenebijitsipa. Ponëjavabelia apo jitsipae petonacuenebijava, apo tonacuenebi tsipae. Bajara pijinia itsi pajivi bitso jitsipa Dioso. Pajivi bitso jitsipa Dioso, nexata itsa tonacueneba Dioso, acuenebi bitso pejitsipaejava palata, jai Jesús pijajivijavabelia.
24 Ninguém pode servir a dois senhores, porque ou odiará a um e amará o outro, ou dedicar-se-á a um e desprezará o outro. Não podeis servir a Deus e à riqueza.
25 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pëtsa pasivanajamatabëxainame ëpanexaejava, ëpaneapaejava ata, panevënajinavanapaenexa. Pëtsa pasivanajamatabëxainamenua ëpanenaxatabijavanexa ata. Apo jinavanapaetsi cajena ëvajaxaejavanexa. Apo jinavanapaetsinua ëvajanaperabëxatabinexa.
25 Portanto, eis que vos digo: não vos preocupeis por vossa vida, pelo que comereis, nem por vosso corpo, pelo que vestireis. A vida não é mais do que o alimento e o corpo não é mais que as vestes?
26 Pataema baratsuimonae pepunaevi. Apo ubi pexaejavanexa. Apo notsinua penaveretaponaejava peetsinexa bota. Itsiata Dioso, paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, rajutabiaba pexaejavanexa. ¡Paxamë rabiji bitsoyo Dioso pacaasiva baratsuimonae matatoxenetsia papecarajutsinexa daxita xua panamatavenoname! Bajaraxuata pëtsa bitso pasivanajamatabëxainame ëpanexaejavanexa.
26 Olhai as aves do céu: não semeiam nem ceifam, nem recolhem nos celeiros e vosso Pai celeste as alimenta. Não valeis vós muito mais que elas?
27 ¿Detsa jane ponë paxamëyajuvënënë caëjëpatsi pijacujiruta medio metrocuenia matavëjëa penavitsabiaexanaenexa? Ajibi. Bitso jamatabëbëjai ata tsipae pevitsabinexa, itsiata apo navitsabiaexanae tsipae pijacujiruta.
27 Qual de vós, por mais que se esforce, pode acrescentar um só côvado à duração de sua vida?
28 ’Bajaraxuata pëtsa bitso pasivanajamatabëxainame ëpanenaxatabijavanexa. Pacanaëjëre pacuenia vitsabapona pematono vayafojava. Bajarapamatono apo natsijumanacuenebi. Penaxatatsijavanexa ata apo natsijumaexanae.
28 E por que vos inquietais com as vestes? Considerai como crescem os lírios do campo; não trabalham nem fiam.
29 Bajayata nacuaevetsinëmi Salomónpijinë, bitso pexainaenëmi. Naitabëtsiaya naxatababiaba bitso pexaniaviriajavanë. Itsiata baitsi jane Salomónpijinë penaitabëtsijava matatoxenetsia bitso aitabë mapamatonotoxije.
29 Entretanto, eu vos digo que o próprio Salomão no auge de sua glória não se vestiu como um deles.
30 Paxamë bevelia panejumecovënëtsivi Dioso, asaëya bepajumecovënëtame Dioso papecaevetsijava. Ajena pitsijavata vayafota tanetsi pexaniaponamatonotoxi. Bajaraxuacujinae, caematacabibejecujinae, tajuatsi baja bajarapaponamatonotoximi. Pacuenia Dioso aitabëyaexana ponamatonotoxi, bajara pijinia pacuenia paxamë ata Dioso pacaxatabiana piaitabëjava itsa pajumecovënëtame Dioso.
30 Se Deus veste assim a erva dos campos, que hoje cresce e amanhã será lançada ao fogo, quanto mais a vós, homens de pouca fé?
31 Bajaraxuata pëtsa jamatabëbëjaiya pajamatabëjumaitsimë: “¿De tsaeta xua xaenatsi? ¿De tsaeta xua matavëjëa apaenatsi? ¿De tsaeta xua naxatabianatsi?” pajamatabëjamë pëtsa.
31 Não vos aflijais, nem digais: Que comeremos? Que beberemos? Com que nos vestiremos?
32 Pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, bajarapacuenia bitso sivanajamatabëxainabiaba ëpexaejavanexa, ëpenaxabijavanexa ata. Itsiata baitsi jane paneaxa paxainame, athëbëtatsia peecaenë. Bajaraponë yapëtane daxita xua panamatavenoname.
32 São os pagãos que se preocupam com tudo isso. Ora, vosso Pai celeste sabe que necessitais de tudo isso.
33 Bajaraxuata, daxita xua panamatavenoname, matatoxenetsia, Dioso pijacuene bitso pasivanajamatabëxainabiabianame panetoexanavanapaenexa pacuenia Dioso pacaitoroba. Nexata Dioso pacarajutsiana daxita xua panamatavenoname.
33 Buscai em primeiro lugar o Reino de Deus e a sua justiça e todas estas coisas vos serão dadas em acréscimo.
34 Itsa baja pajamatabëcuenebëjamë ajena pitsijavata itsacuenejavayo yabara, pëtsa caecuenia payajavajamatabëcuenebëjamë xua yabara meravia pitsijavata pacatocopiapatsijitsia. Tsipaji xua caematacabi canacujitsia nacatocopiapatabiaba vajajamatabëcuenebëjainexa, ayaijava baja tsabiabi. Bajaraxuata ajena pitsijavata apo besivajamatabëcuenebëjaitsi xua meravia pitsijavata nacatocopiapatsijitsia, jai Jesús pijajivijavabelia.
34 Não vos preocupeis, pois, com o dia de amanhã: o dia de amanhã terá as suas preocupações próprias. A cada dia basta o seu cuidado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.