Mateus 21
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NAA
1 Jesús baja pijajivi barëimoxoyotanajetaruca Jerusaléntomara. Barëpata baja Betfagé tomarata. Patsutojumata nubena olivonaenë, bajarapatsutoyenepanata eca Betfagétomara. Nexata Betfagé tomarata Jesús jumaitsi pijajivitonëbejejavabelia mapacueniaje:
1 Quando se aproximaram de Jerusalém e chegaram a Betfagé, ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois discípulos,
2 —Paponarebeje mapatomarayo ecaliajejavabelia. Bajarajotalia, ajena papatsiaremeliabeje, pataenutsianamebeje burro pecëtanutsinëtsi, pexënatonëyo yajava. Paisinaenamebeje bajarapaburrobeje. Payamaëyacarenamëbeje tsane.
2 dizendo-lhes:
3 “¿Detsa xuajitsia burrobeje paisinamebeje?” itsa pacajaibeje tsane itsajivi, nexata pajumaitsimëbeje tsane: “Vajatuxanenë raja namatavenona. Aeconoxae raja icatsia canaviatsiarena,” pajamëbeje tsane, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia.
3 E, se alguém disser alguma coisa, respondam: “O Senhor precisa deles.” E logo ele deixará que vocês tragam os animais.
4 Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi, tocopiapatatsi jane baja pacuenia Diosojumepaebinëmi profetanë bajayata tajëvelia yaquina Jesús pepatsijavanexa yabara Jerusalén tomarata. Jerusalén tomarata Jesús pepatsijavanexa yabara, profetanëmi bajayata peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje:
4 Ora, isto aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta:
5 jai bajayata tajëvelia profetanëmi peyaquinaelivaisita Jerusalén tomarata Jesús pepatsijavanexa yabara.
5 “Digam à filha de Sião: Eis que o seu Rei vem até você, humilde, montado em jumenta, e num jumentinho, cria de animal de carga.”
6 Nexata Jesús pijajivitonëbeje liabeje. Jumecovënëtabeje pacuenia Jesús itorobatsibeje.
6 Indo os discípulos e tendo feito como Jesus lhes havia ordenado,
7 Yamaëya carenabeje burro, pexënatonëyo yajava. Nexata bajarapaburrobeje Jesús pijajivi tsijumajeba pijacama,” pajamë tsane Jerusalén tomarapijivijavabelia, jai bajayata tajëvelia profetanëmi peyaisajumavelia penaxatabijavanë. Jesús yanajetaruca burrota.
7 trouxeram a jumenta e o jumentinho. Então puseram em cima deles as suas capas, e sobre elas Jesus montou.
8 Panamutuarena Jesús najetaruca, bajarapanamutuarena jivi ayaibitsaëtoxaneto, pijacamisajumavelia penaxatabijavanë, Jesús pevajënaeya namutua yerequejebapona. Itsamonae naemaxërananë, pebaxu yajava, ucubaba. Nexata namutua Jesús tsivajënaeitabëtsiaya jebaponatsi yaiyataeya pecopiapitsinexatsi.
8 E a maior parte da multidão estendeu as suas capas no caminho, e outros cortavam ramos de árvores, espalhando-os pelo caminho.
9 Jesús penajetarucaejavata jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús pevajënaeya namataxainaeya najetarubena. Itsabitsaëtoxaneto Jesús pecovëya cotocaevanajetarubena. Daxita bajarapamonae vavajai tsanajetarubenae. Jumaitsi tsanajetarubenae: —¡Dioso yavenonaenatsi maponëje, pepo nacuaevetsinëmi Davidpijinë pemomo! ¡Dioso yavenonaenatsi maponë najetarucaje nacua pevetsinënexa Dioso pejamatabëcueneta! Nexata vaxaitsi pexaniajamatabëcuene rajutatsi Diosojavabelia, jai tsanajetarubenae bajarapamonae.
9 E as multidões, tanto as que iam adiante dele como as que o seguiam, clamavam: “Hosana ao Filho de Davi! Bendito o que vem em nome do Senhor! Hosana nas maiores alturas!”
10 Nexata Jesús itsa pata Jerusalén tomarata, daxita Jerusalén tomarapijivi jamatabëcuenenabenajaca. Nexata nayanijoba. —¿Detsa meta maponë najetarucaje? najai bajarapamonae.
10 E, quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade se alvoroçou. E perguntavam: — Quem é este?
11 Nexata jivi jumaitsi: —Jesús ra manajetarucaje, Diosojumepaebinë profetanë. Galilea nacuata peecaetomara, Nazaret tomarapijinë, jai bajarapamonae.
11 E as multidões respondiam: — Este é o profeta Jesus, de Nazaré da Galileia!
12 Jesús itsa pata Jerusalén tomarata, joneya temploboyalia. Nexata templobota Jesús tane pecanajetabiabivi, pecomuacaevinua. Nexata daxitaitsi: —Jesús ra manajetarucaje, Diosojumepaebinë profetanë. Galilea nacuata peecaetomara, Nazaret tom bajarapamonae Jesús pitsapaeyaexana templobovecua. Palata pecambiababiabivi ata pijamesanëmi Jesús topënëyorobajaraba. Ucucu pecanajetabiabivi ata penabiabijavanëminua topënëyorobajaraba.
12 Jesus entrou no templo e expulsou todos os que ali vendiam e compravam. Derrubou as mesas dos cambistas e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Dioso baja cajena pejumelivaisibaxutota mapatemplobo yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Tajabo raja jivi xanëjavaberena penavajëcaebo tsane,” jai Dioso pejumaitsijava Dioso pejumelivaisibaxutota. Itsiata baitsi jane paxamë yamaxëitojorobiaya panenacobetoxotsinexa panacaetuatabiabame mapabotaje, jai Jesús templobota pecanajetabiabivijavabelia.
13 E disse-lhes:
14 Bajarajota templobota Jesús imoxoyorenatsi pitaxutotsëcënaevi, pejayujayunaevinua. Nexata Jesús bajarapamonae xanepanaeyaexana.
14 Cegos e coxos se aproximaram de Jesus, no templo, e ele os curou.
15 Templobota nubena sacerdotevi. Nubena judíovi pecujarubivinua. Bajarapamonae taenubena Jesús pitaxutoxanepanaeyaexanaejava pitaxutotsëcënaevi. Taenubenanua Jesús pexanepanaeyaexanaejava pejayujayunaevi. Jumetaenubenanua pejevaxi templobota pevavajaijavata pejumaitsijava Jesús yabara: “¡Dioso yavenonaenatsi maponëje, pepo nacuaevetsinëmi Davidpijinë pemomo!” pejaijava Jesús yabara. Bajaraxuata sacerdotevi baraanaepanatsi Jesús. Judíovi pecujarubivi ata baraanaepanatsi Jesús.
15 Mas, quando os principais sacerdotes e os escribas viram as maravilhas que Jesus fazia e as crianças que gritavam no templo: “Hosana ao Filho de Davi!”, ficaram indignados e perguntaram a Jesus:
16 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Tsipaji apo jumetaemë mapapejevaxi xamë yabara pejumaitsaponaejavaje? ¿Apo necajumeitavetsi? jai. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Jãjã. Jumetaniji picani. Itsiata apo jumeitavetsinë. ¿Paxamë tsipaji Dioso pejumelivaisibaxuto apo palebimë paneyapëtaenexa pacuenia tajëvelia jumaitsi xanë yabara bajarapapejevaxi pevavajaijavanexa? Dioso pejumaitsijava xanëjavaberena, tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:jai Dioso pejumelivaisibaxutota xanëjavaberena Dioso pejumaitsijava. Bajaraxuata mapapejevaxije jumaitsi bajarapacuenia, jai Jesús sacerdotevijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.
16 — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Nexata baja Jesús bajarapamonaevecua pona. Jerusalén tomaravecua pitsapa. Navialia Betania tomarayojavabelia. Nexata Jesús Betania tomarayota majita.
17 E, deixando-os, saiu da cidade e foi para Betânia, onde passou a noite.
18 Jesús pijajivi Betania tomarata pebarëmajitsicujinae, meravia pitsijavata, bajayacunua, Jesús pijajivi barëlia icatsia Jerusalén tomarabelia. Jesús nexata namutua penajetarucaejavata, piajani.
18 Cedo de manhã, ao voltar para a cidade, Jesus teve fome.
19 Jesús nexata taenuta higueranae namuto muxuneneta. Nexata Jesús imoxoyolia higueranae, pecuai itsa xaina, pexaenexa. Pecuai itsiata apo xainae higueranae. Ëpebaxu saya tsanucae. Bajaraxuata nexata Jesús jumaitsi higueranaejavabelia: —¡Xamë baja apo nacuaitsimë tsane! jai Jesús. Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, bepijia higueranae tëpanajereca yatabutopaya.
19 E, vendo uma figueira à beira do caminho, aproximou-se dela, mas não encontrou nada, a não ser folhas. Então Jesus disse à figueira: E a figueira secou imediatamente.
20 Nexata Jesús pijajivi itsa tane bajaraxua, jamatabëcuenenabenajaca. Nexata Jesús pijajivi nayanijoba. —¿Detsa pacuenia maponae bepijia tëpanajerecaje? najai.
20 Quando os discípulos viram isso, ficaram admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Itsa pajamatabëjumaitsimë tsipae Dioso yabara: “Dioso nejumecovënëtsiana xua vajëtsianajë Diosojavabelia,” itsa pajamatabëjamë tsipae, nexata paxamë ata pacacaëjëpaejitsipa paneexanaenexa pacuenia exanajë mapahigueranaejavabeliaje. Itsiata ëbajarapacuene paneexanaenexa, apo pacacaëjëpae tsipae. Pematatsënëa itsacuenejavanënua paneexanaenexa, pacacaëjëpaejitsipa. Nexata itsa pajumaitsimë tsipae mapatsutojavabelia ataje: “Natixire majotavecuaje. Pucaxanetojavabelia jopare,” itsa pajamë tsipae, pacajumecovënëtsipa. Nexata mapatsuto ataje paneitorobicuenia pacajumecovënëtsipa.
21 Ao que Jesus lhes disse:
22 Nexata daxitacuene xua pavajëtsianame Diosojavabelia, pasivajamatabëjumaitsimë tsane mapacueniaje: “Xua vajëtajë Diosojavabelia, pepacuene Dioso nejumecovënëtsiana,” pasivajamatabëjamë tsane. Nexata xua pavajëtsianame Diosojavabelia, Dioso pacajumecovënëtsiana, jai Jesús pijajivijavabelia.
22 E tudo o que pedirem em oração, crendo, vocês receberão.
23 Jesús junua temploboyalia. Nexata templobota Jesús jivi livaisi tsipaeba. Nexata templobota Jesús imoxoyorenatsi sacerdotevi, judíovi pijaancianovi yajava. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Jipatsa pejamatabëcueneta pecanajetabiabivi, pecomuacaevinua, capitsapame mapatemplobopanabovecuaje? jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.
23 Jesus entrou no templo e, quando já estava ensinando, os principais sacerdotes e os anciãos do povo se aproximaram dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz estas coisas? E quem lhe deu esta autoridade?
24 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Xanë copiaya caejumeyo pacayanijobianatsi. Itsa paxamë panejumecanaviatsianame, nexata xanë juya pacatsipaebianatsi ponë nitoroba taexanaenexa bajarapacuene.
24 Jesus respondeu:
25 ¿Jipatsa jane pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona? ¿Dioso tsaja pejamatabëcueneta? Itsa jume, ¿jivi tsaja pejamatabëcueneta? jai Jesús bajarapamonaejavabelia. Nexata ëpamonae nabarëcuaicuaijai. Najumaitsi: —¿De meta pacuenia jumecanaviatsianatsi? Vaxaitsi itsa jumai tsipaetsi: “Dioso raja pejamatabëcueneta,” itsa jai tsipaetsi, nexata Jesús nacajumai tsipae: “¿Detsa nexata xuajitsia apo pajumecovënëtsimë Juanpijinë pepaebilivaisi?” nacajai tsipae.
25 De onde era o batismo de João: do céu ou dos homens? E eles discutiam entre si: — Se dissermos: “Do céu”, ele nos dirá: “Então por que não acreditaram nele?”
26 “Jivi raja saya pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona,” itsa jai tsipaetsi, nexata jivi belia nacabeyejebijitsipa. Bajarapacuenia nacabeyejebijitsipa tsipaji raja Juanpijinë yabara daxitajivi sivajamatabëjumaitsi: “Juanpijinë raja pepacuene Diosojumepaebinëmi,” sivajamatabëjai, najai sacerdotevi, judíovi pijaancianovi yajava.
26 Mas, se dissermos: “Dos homens”, é de temer o povo. Porque todos consideram João um profeta.
27 Nexata saya bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Apo payapëtaenë ponë Juanpijinë itorobatsi jivi pebautisabaponaenexa, jai. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Nexata xanë ata apo pacatsipaebi tsanetsi ponë nitoroba taexanaenexa bajarapacuene, jai Jesús.
27 Então responderam a Jesus: — Não sabemos. E ele, por sua vez, lhes disse:
28 Jesús icatsia jumaitsi sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata: —Panejumecanaëjëtsianame palivaisi aeconoxae pacatsipaebijitsiatsi. Pebi xaina anijanëbeje pexënatobeje. Nexata pexënatojavabelia jumaitsi: “Taxënato, ajena netonacuenebianame tajauvabacabota,” jai pexënatojavabelia.
28 — O que vocês acham? Um homem tinha dois filhos. Chegando-se ao primeiro, disse: “Filho, vá hoje trabalhar na vinha.”
29 Nexata bajaraponë paxajavabelia jumaitsi: “¡Jume! ¡Apo jitsipaenë tanacuenebijava! jai. Itsiata xuacujinae bajaraponë icatsia najamatabëxaina. Nexata jamatabëjumaitsi: “Xanë baja rovia pibisiajamatabëcuene najamatabëxainajë. Nexata baja ponajë taxa tatonacuenebinexa,” jamatabëjai. Naropota baja penacuenebinë.
29 Ele respondeu: “Não quero ir.” Mas depois, arrependido, foi.
30 Bajaraxuacujinae pexënatobeje pexainaenë pona icatsia itsanë pexënatojavabelia. Bajaraponëjavabelia ata jumaitsi: “Taxënato, ajena netonacuenebianame tajauvabacabota,” jai pexënatojavabelia. Nexata jejai itajara pexënato. Itsiata apo ponae.
30 Dirigindo-se ao outro filho, o pai disse a mesma coisa. Ele respondeu: “Sim, senhor.” Mas não foi.
31 ¿Detsa ponë bajaraponëbejeyajuvënënë paxa jumecovënëta? jai Jesús bajarapamonaejavabelia. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Copiata ponë paxa itorobatsi, apo jejai ata, itsiata paxa tonacueneba, bajaraponë paxa jumecovënëta, jai. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajara pijinia itsane pamonae copabiana pibisiacuene pexanabiabijavami, pamonae najamatabëcuenepënëyorotsiana Diosojavabelia. Impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene petomatamoyanijobabiabivimi ata jonena Dioso pijanacuayabetsia itsa najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia. Petiriavi palata pepitsinexa pevitota pibisiacuene pexanabiabivimi ata jonena Dioso pijanacuayabetsia itsa najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia pibisiacuene pexanabiabijavamivecua. Itsiata baitsi jane paxamë apo pajonemë tsane.
31 Qual dos dois fez a vontade do pai? Eles responderam: — O primeiro. Então Jesus disse:
32 Juanpijinë jivibautisabinë patajopa Dioso pejumelivaisi papecatsipaebinexa panenajamatabëcuene pënëyorotsinexa pibisiacuene paneexanabiabijavavecua. Itsiata paxamë apo pajumecovënëtsimë bajarapalivaisi. Itsiata bajarapalivaisi jumecovënëta impuestomatamo gobierno pejamatabëcuene pematamoyanijobabiabivi. Petiriavi palata pepitsinexa pevitota pibisiacuene pexanabiabivimi ata jumecovënëta bajarapalivaisi. Paxamë patae atamë bajarapamonae pejumecovënëtsijava, itsiata apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë panejumecovënëtsinexa Dioso, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
32 Porque João veio até vocês no caminho da justiça, e vocês não acreditaram nele; no entanto, os publicanos e as prostitutas acreditaram. Vocês, porém, mesmo vendo isso, não se arrependeram depois para acreditar nele.
33 Icatsia Jesús jumaitsi sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata: —Xaniavaetsia panemuxunaevere mapalivaisije. Pijaira pexainaenë pijairata uba ayaibacaboxaneto uvavënëjava. Bajaraxuacujinae pijaira matatoyorotsia, ibopanaxanetonë mataropotsia pefaratsijavata, yacaranata. Bajarapayacaranatsijava athëbëabetsia apia jivitonë matatoxenetsia. Bajaraxuacujinae irata mëthë cueyeta. Nexata pecueyetsimëthëjavata exana uvacuaibarëmene pecayujucabiabijavanexa. Bajaraxuacujinae pijauvabacabo tuatuajëta exananuta piapiabotsia, penacuaitsimatacabi itsa tonaveretatsi, athëbëyo pevetabiabecaenexa pijauvabacabo. ’Nexata bajaraponë itsamonae evetsiaexana pijauvabacabo. Uvabacabo pexainaenë jumaitsi petoevetsivitsijavabelia: “Pamatacabi cuainaveretsiana, natsicobetsatsianatsi. Pamatacabi raja cuainaveretsiana, tajajivitonë itorobiarenajë xua panetotsatsianame tanetopitsinexa,” jai uvabacabo pexainaenë petoevetsivitsijavabelia. Nexata uvabacabo pexainaenë tajë nacuayabelia pona.
33 — Escutem outra parábola. Havia um homem, dono de terras, que plantou uma vinha. Pôs uma cerca em volta dela, construiu nela um lagar, edificou uma torre e arrendou a vinha a uns lavradores. Depois, ausentou-se do país.
34 Itsa baja uvabacabo pexainaenë yapëtane pecopiapatsijava uvacuai penaveretsimatacabi penotsinexa, nexata uvabacabo pexainaenë itoroba pijajivi. Itoroba petoevetsivitsijavabelia petsicobetsatsinexatsi.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono da vinha mandou os seus servos aos lavradores, para receber os frutos que cabiam a ele.
35 Nexata uvabacabo pexainaenë pijajivi uvabacabo petoevetsivitsi totaicatsi. Caenë bajarapamonaeyajuvënënë toconibabiatsi. Itsanë pepacuene tobeyaxuabatsi. Itsanë ibotonëta totseconatsi.
35 Mas os lavradores, agarrando os servos, espancaram um, mataram outro e apedrejaram ainda outro.
36 Nexata uvabacabo pexainaenë icatsia itsabitsaëto pijajivi itorobalia. Bajara icatsia pacuenia exana uvabacabo pevetsivi.
36 O dono enviou ainda outros servos em maior número; e os lavradores fizeram a mesma coisa com eles.
37 ’Nexata uvabacabo pexainaenë itoroba icatsia pexënato jane baja. Uvabacabo pexainaenë jamatabëjumaitsi: “Netoyaiyataena meta taxënato,” jamatabëjai.
37 Por último, o dono da vinha enviou-lhes o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles respeitarão.”
38 Itsiata baitsi jane uvabacabo petoevetsivitsi uvabacabo pexainaenë pexënato ata apo toyaiyataetsi. Itsa tane uvabacabo pexainaenë pexënato, bajarapamonae najumaitsi: “Mara ponëje paxa pevënamuto paxa pijauvabacabo pitsipaje. Naxanitsia. Beyaxuabatsi. Nexata raja vaxaitsi vajauvabacabo tsane,” najai uvabacabo petoevetsivitsi.
38 Mas os lavradores, vendo o filho, disseram uns aos outros: “Este é o herdeiro; venham, vamos matá-lo e ficar com a herança dele para nós.”
39 Nexata icatsia uvabacabo pexainaenë pexënato ata tovaetabatsi. Caponaliatsi bajarapauvabacabo pënëyabelia. Nexata uvabacabo pexainaenë pexënato ata bajarapacuenia icatsia tobeyaxuabatsi, jai Jesús.
39 E, agarrando-o, lançaram-no fora da vinha e o mataram.
40 Nexata bajarapalivaisi yabara Jesús yanijoba sacerdotevijavabelia, judíovi pijaancianovijavabelia ata. Jesús jumaitsi: —Uvabacabo pexainaenë itsa patsiarena, ¿de tsaeta xua exanaena uvabacabo petoevetsivitsijavabelia? jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
40 Quando, pois, vier o dono da vinha, que fará àqueles lavradores?
41 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Pijauvabacabo raeta pexainaenë apo itaxutotsoniatae tsane. Nexata verebiabiana bajarapamonaemi pibisiacuene pexanaevi. Nexata icatsia itsamonae evetsiaexanaena bajarapauvabacabo. Nexata uvacuai penaveretsimatacabi bajarapamonae itsa nota, tsicobetsatsianatsi pacuenia baja tocaëjëtatsi uvabacabo pexainaenë perajutsinexatsi, jai bajarapamonae.
41 Eles responderam: — Fará perecer horrivelmente aqueles malvados e arrendará a vinha a outros lavradores que lhe entregarão os frutos no tempo certo.
42 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Payapëtaneme rabaja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi xanë yabara. Iboto pelivaisicuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi xanë yabara mapacueniaje:jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota xanë yabara. ’Bajarapacuenia tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota itsa jumaitsi, paxamë apo patanejumecovënëtsijavanexamë yabara jumaitsi. Dioso taneitapetsijava daxitajivi tacapanepaenexa yabara ata jumaitsi.
42 Então Jesus perguntou:
43 Nexata pacuenia uvabacabo pexainaenë icatsia itsamonae evetsiaexanaena, bajara pijinia pacuenia Dioso exanaena paxamëjavabelia. Xua picani Dioso pacaevetsiaexana, copiarucaena. Nexata juya itsamonae Dioso evetsiaexanaena bajaraxua, pamonae xaniavaetsia jumecovënëta Dioso pitorobicueniatsi.
43 — Portanto, eu lhes digo que o Reino de Deus será tirado de vocês e entregue a um povo que lhe produza os respectivos frutos.
44 Pamonae apo nejumecovënëtsi Dioso pexënatocuenenë, bajarapamonae bitso bejamatabëjiobi tsane apo tanejumecovënëtsixae. Pacuenia ibotojumata pefirapecaejivi, itsa tsapatecatsi, pevixae bitso yanabejiobita, bajara itsane. Pamonae naneconitsiaexanaenajë, bajarapamonae pepacuene naxuabiana daxitamatacabijavabelianexa. Pacuenia iboto pematacënëbinëtsi apo asaë, bajara itsane, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
44 Todo o que cair sobre esta pedra ficará em pedaços; e aquele sobre quem ela cair ficará reduzido a pó.
45 Sacerdotevi penamatacaitorobivi, fariseovi yajava, itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae jamatabëjumai tsenae: “Vaxaitsi yabara raeta jumaitsi,” jamatabëjai tsenae bajarapamonae.
45 Os principais sacerdotes e os fariseus, ouvindo estas parábolas, entenderam que Jesus falava a respeito deles;
46 Nexata picani bajarapamonae Jesús jamatabëvaetabatsi. Itsiata bajarapamonae jamatabëjumaitsi: “Bajaraponë jivi tanetsi Diosojumepaebinëcuene. Nexata nacaitsacueniabijitsipa vaxaitsi itsa vaetabijitsipatsi maponëje,” jamatabëjai tsenae bajarapamonae. Bajaraxuata Jesús apo vaetabitsi.
46 e, embora quisessem prendê-lo, tinham medo das multidões, porque estas o consideravam como profeta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.