Mateus 18

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Jesús baja itsa najumevereta Pedrojavabelia pecuaicuaijaijava impuesto yabara, daxita Jesús pijajivi imoxoyorenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Patajatuxanenë, ¿detsa ponë paxanëyajuvënënë bitso ayaijamatabëcuenenë tsane daxitavecua Dioso pijanacuatatsia? jai.
1 Nessa ocasião, os discípulos vieram a Jesus e perguntaram: “Afinal, quem é o maior no reino dos céus?”.
2 Nexata Jesús junata pejevaxinëyo. Pijajivi tuatuajëta nuteta pejevaxinëyo.
2 Então Jesus chamou uma criança pequena e a colocou no meio deles.
3 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapapejevaxinëyoje beveliajamatabëcuenenëyo nataeya najamatabëcuenecopata Diosojavabelia Dioso pevetsinexatsi. Nexata paxamë itsa apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë tsane perujujamatabëcuenevecua beveliajamatabëcuenevi panenataenexa pacuenia mapapejevaxinëyo itsije, nexata apo pajonemë tsane Dioso pijanacuayabetsia.
3 Em seguida, disse: “Eu lhes digo a verdade: a menos que vocês se convertam e se tornem como crianças, jamais entrarão no reino dos céus.
4 Nexata ponë jitsipa Dioso pijanacuatatsia ayaijamatabëcuenenë penaexanaenexa daxitavecua, bajaraponë beveliajamatabëcuenenë natae, pacuenia mapapejevaxinëyo jamatabëcueneitsije.
4 Quem se torna humilde como esta criança é o maior no reino dos céus,
5 Pajivi copiapita tanejumecovënëtsijiviyo, mapitsijamatabëcuenejiviyoje, bajaraxua xanë taniji tanecopiapitsijava, jai Jesús pijajivijavabelia.
5 e quem recebe uma criança como esta em meu nome recebe a mim.”
6 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Pajivi pibisiacuene exanaeyaexanaejitsipa mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsiyajuvënëjiviyo, bajarapajivi Diosojavabelia bitso naneconitsipa. Nexata Dioso ayaicuenia bajarapajivi naneconitsiaexanaejitsipatsi. Nexata pajivi najamatabëxaina pibisiacuene pexanaeyaexanaenexa tanejumecovënëtsivijavabelia, abaxë pibisiacuene exanaeyaexanaenejeva, bevësicëtatsi ibotoxanetojavabelia. Nexata bajarapajivi yamaëya, ibotoxaneto yajava, bexuarecatsi pucaxaneto tuatuajëareca. Bajarapajivi bexuarecatsi bitso penaneconitsiyaniva Diosojavabelia pibisiacuene itsa exanaeyaexana tanejumecovënëtsiviyajuvënëvi.
6 “Mas, se alguém fizer cair em pecado um destes pequeninos que em mim confiam, teria sido melhor ter amarrado uma grande pedra de moinho ao pescoço e se afogado nas profundezas do mar.
7 ¡Dioso bitso naneconitsiaexanaenatsi mapanacuapijivi pibisiacuene pexanaevi! Pibisiacuene vajanacaexanaeyaexanae jamatabëcuenenexa, navita mapanacuataje. Bajarapajamatabëcuene tsitecaponaena pevajënaeyabelia. Nexata pajivi pejamatabëcueneta itsamonae pibisiacuene exanaeyaexana, bajarapajivi bitso Dioso naneconitsiaexanaenatsi.
7 “Quanto sofrimento haverá no mundo por causa das tentações para o pecado! Ainda que elas sejam inevitáveis, aquele que as provoca terá sofrimento ainda maior.
8 ’Bajaraxuata panecobeta, panetaxuta ata, pibisiacuene itsa paexaname, panacobecaucure. Panataxucaucure. Tajë panavecuaxuare. Itsiata xanepana panejonenexa cobemataxucaeya, taxumataxucaeya ata, apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji rajane apo xanepanae tsipae anijacobebeje, anijataxubeje ata yajava, panejonenexa apo pevereverecaeisotojavabelia.
8 Portanto, se sua mão ou seu pé o faz pecar, corte-o e jogue-o fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas uma das mãos ou apenas um dos pés que ser lançado no fogo eterno com as duas mãos e os dois pés.
9 Paneitaxutota panetaejava yabara ata pibisiacuene itsa paexaname, panaitaxutocajure. Itsiata xanepana panejonenexa pacaeitaxutojivimë apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji rajane apo xanepanae tsipae anijaitaxutobeje yajava panejonenexa infiernojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.
9 E, se seu olho o faz pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor entrar na vida eterna com apenas um dos olhos que ser lançado no inferno de fogo com os dois olhos.
10 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Itsamonae mapanacuata bijiaya taeyabiaba mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsijivixi. Saya beveliajamatabëcuenevi taeyabiaba. Pëtsa bajarapacuenia paxamë ata bijiaya pataneme tanejumecovënëtsivi. Bijiaya pëtsa pataneme mapitsipejevaxinëyo ataje, tanejumecovënëtsijiviyo. Tsipaji bajarapamonae ángelevi yajavajinavanapa peyavenonabiabinexatsi. Bajarapaángelevi taxa Dioso, athëbëtatsia peecaenë, pitabarata jinavanapa.
10 “Tomem cuidado para não desprezar nenhum destes pequeninos. Pois eu lhes digo que, no céu, os anjos deles estão sempre na presença de meu Pai celestial.
11 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, patajopajë tacapanepaenexa daxita Diosovecua naxuabiaya pejinavanapaevimi, jai Jesús pijajivijavabelia.
11 E o Filho do Homem veio para salvar os que estão perdidos.”
12 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: —Pacanaëjëre mapacueneje. Pebi xainaejitsipa cien ponëbeje oveja. Nexata itsa toyajuvënënaxuabijitsipatsi caenë, oveja pexainaenë puenetsipa noventa y nueve ponëbeje oveja. Bajaraxuacujinae jaitsipa petonaxuabinëtsi.
12 “Se um homem tiver cem ovelhas e uma delas se perder, o que vocês acham que ele fará? Não deixará as outras noventa e nove nos montes e sairá à procura da perdida?
13 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajaraponë itsa caxitajarabijitsipa pijaoveja, petonaxuabinëmitsi, bitso barëyataejitsipa. Nexata noventa y nueve ponëbeje, apo petonaxuabivitsi, pesivajamatabëcuenebarëyajava, matatoxenetsia bitso sivajamatabëcuenebarëya tsipae petonaxuabinëmitsi.
13 E, se a encontrar, eu lhes digo a verdade: ele se alegrará por causa dela mais que pelas noventa e nove que não se perderam.
14 Bajara pijinia pacuenia paneaxa ata, athëbëtatsia peecaenë, apo jitsipae pevecuanaxuabinexatsi caejivi ata mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsivi, jai Jesús pijajivibelia.
14 Da mesma forma, não é da vontade de meu Pai, no céu, que nenhum destes pequeninos se perca.”
15 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Itsanë Dioso pejumecovënëtsinë pibisiacuene papecatoexanaejava, itsa pavënëlivaisitaename, xaniavaetsia payanijobianame caenëjavata. Nexata xaniavaetsia itsa panabarëcuaicuaijamëbeje, panabarajamatabëcuene xanepanaenamebeje.
15 “Se um irmão pecar contra você, fale com ele em particular e chame-lhe a atenção para o erro. Se ele o ouvir, você terá recuperado seu irmão.
16 Xaniavaetsia itsa apo pacabarëcuaicuaijai tsane, nexata Dioso pejumecovënëtsinë pajunatsianame caenë, anijanëbeje ata, paneyajavaponaenexa pibisiacuene papecatoexanaenëjavabelia pemuxujiobinexatsi. Nexata bajaraponëbeje pacajumetaena xaniavaetsia panebarëcuaicuaijaijava pibisiacuene papecatoexanaenëjavabelia. Bajarapacuenia itsa paexanaename, nexata pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi, paexanaename.
16 Mas, se ele não o ouvir, leve consigo um ou dois outros e fale com ele novamente, para que tudo que você disser seja confirmado por duas ou três testemunhas.
17 Ponë pibisiacuene pacatoexana, itsa apo namuxunaevetsi tsane paneyajavaponaenëbeje ata pemuxujiobijava, nexata daxita Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsijavata, payanijobianame papibisiacuene pacatoexana. Nexata ponë pibisiacuene pacatoexanaena, daxita Dioso pejumecovënëtsivi muxujiobianatsi. Bajaraponë itsa apo namuxunaevetsi tsane, muxujiobi atatsi Dioso pejumecovënëtsivi, nexata bajaraponë pataename Dioso apo pejumecovënëtsinëcuenia. Panavecuaitavetsianame pepatsiyaniva panenacaetuatsijavata, jai Jesús pijajivijavabelia.
17 Se ainda assim ele se recusar a ouvir, apresente o caso à igreja. Então, se ele não aceitar nem mesmo a decisão da igreja, trate-o como gentio ou como cobrador de impostos.
18 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Xua jivi paitavetsianame pexanaeyaniva mapanacuataje, bajaraxua Dioso athëbënacuatatsia ata itaveta. Xua jivi patocopatsianame pexanaenexa mapanacuataje, bajaraxua Dioso ata athëbënacuatatsia tocopata pexanaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia.
18 “Eu lhes digo a verdade: o que vocês ligarem na terra terá sido ligado no céu, e o que desligarem na terra terá sido desligado no céu.
19 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Pacatsipaebijitsiatsinua mapacueniaje. Mapanacuata paanijanëmëbeje itsa panajamatabëcuenejëpamebeje xua pavajëtsijitsiamëbeje Diosojavabelia, nexata taxa, athëbëtatsia peecaenë, pacajumecovënëtsianabeje xua pavajëtamebeje.
19 “Também lhes digo que, se dois de vocês concordarem aqui na terra a respeito de qualquer coisa que pedirem, meu Pai, no céu, os atenderá.
20 Tsipaji itsajota anijajivibeje, acueyabi ata, nacaetuata, tanejumecovënëtsivi, bajarajota xanë bajarapamonae yajavaecaenajë, jai Jesús pijajivijavabelia.
20 Pois, onde dois ou três se reúnem em meu nome, eu estou no meio deles”.
21 Nexata Pedro imoxoyolia Jesús. Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tajatuxanenë, panetsipaebame rabaja. Panejumaitsimë mapacueniaje: “Itsajivi Dioso pejumecovënëtsijivi pibisiacuene itsa pacaexanaena, pajamatabëcaevianame. Barajamatabëcuenexanepanaeya pataename. Itsa pavënëlivaisitaename pibisiacuene papecatoexanaejava, xaniavaetsia payanijobianame caenëjavata. Nexata xaniavaetsia itsa panabarëcuaicuaijamëbeje, panabarajamatabëcuene xanepanaenamebeje,” panejamë. ¿Detsa xuabeje pibisiacuene nexanae ata, pibisiacuene netoexanae atanua, jamatabëcaevianajë barajamatabëcuenexanepanaeya tataenexa bajarapajivi? ¿Siete tsaja xuabeje ata? jai Pedro Jesúsjavabelia.
21 Então Pedro se aproximou de Jesus e perguntou: “Senhor, quantas vezes devo perdoar alguém que peca contra mim? Sete vezes?”.
22 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia: —Siete xuabejenexa yabara apo jumaitsinë. Biji rajane siete pasetentabeje pibisiacuene pacaexanae ata, pibisiacuene pacatoexanae atanua, pajamatabëcaevare barajamatabëcuenexanepanaeya panetaenexa, baitsi cuatrocientos noventa xuabeje ata, jai Jesús Pedrojavabelia.
22 Jesus respondeu: “Não sete vezes, mas setenta vezes sete.
23 Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia pijajivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje: —Dioso pijanacuatatsia pijajivijavabelia exanaena pacuenia nacuaevetsinë pijajivijavabelia baexana. Nacuaevetsinë jitsipa piamoneyabivitsi pematamotsinexatsi xua amoneyabatsi.
23 “Portanto, o reino dos céus pode ser comparado a um senhor que decidiu pôr em dia as contas com os servos que lhe deviam.
24 Nexata itoroba pijajivi petotsipaebaponaenexatsi daxita pamonae amoneyabatsi. Nexata pijajivi tobarëparenatsi ponë bitso ayaijava amoneyabatsi, baitsi millones de pesos piamoneyabinëtsi.
24 No decorrer do processo, trouxeram diante dele um servo que lhe devia sessenta milhões de moedas.
25 Nexata bajaraponë apo xainae pematamotsijavanexatsi. Nexata nacuaevetsinë itoroba pijajivi. Jumaitsi: “Mara ponë bitso ayaijava niamoneyabaje. Nexata pacanajetaxuabianame dajubicuenia itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebaponaenexa daxitamatacabijavabelianexa. Daxita pexi, pijava ata, pecobecovë ata yajava, pacanajetaxuabianame. Bajarapacuenia pitsianajë tsiquirijavayo ata taneamoneyabijavamatamo,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia.
25 Uma vez que o homem não tinha como pagar, o senhor ordenou que ele, sua esposa, seus filhos e todos os seus bens fossem vendidos para quitar a dívida.
26 Nexata ponë amoneyaba, nacuaevetsinë pitabarata pematabacabëta nucajunua. Pinijicuenia vajëta nacuaevetsinëjavabelia. Jumaitsi: “Nejamatabëcueneevere abaxë. Camatamotsianatsi rabaja daxita xua camoneyabatsi,” jai.
26 “O homem se curvou diante do senhor e suplicou: ‘Por favor, tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo’.
27 Nexata nacuaevetsinë itaxutotsoniatane piamoneyabinëtsi. Nexata nacuaevetsinë jumaitsi piamoneyabinëtsijavabelia: “Daxita rabaja taneamoneyabijavamë, iquinajë. Nexata baja apo nematamotsimë tsane,” jai nacuaevetsinë piamoneyabinëtsijavabelia. Bajaraxuacujinae copata baja penaviatsinexa.
27 O senhor teve compaixão dele, soltou-o e perdoou-lhe a dívida.
28 Nexata bajaraponë penaviatsinexa, ajena pitsapalia nacuaevetsinë pijabovecua, caxitajarabaxuaba itsanë penajuanacuenebabiabinëbeje nacuaevetsinë pijajava. Bajaraponë nexata jamatabëjumaitsi: “Maponë tsiquirijavayovajëto niamoneyabi ataje, yanijobianajë tanematamotsinexa,” jamatabëjai. Nexata cuibocamisavaetaba. Cuibocuetsaca asaëyata. Jumaitsi bajaraponëjavabelia: “Nematamore taneamoneyabijavamë,” jai.
28 “No entanto, quando o servo saiu da presença do senhor, foi procurar outro servo que trabalhava com ele e que lhe devia cem moedas de prata. Agarrou-o pelo pescoço e exigiu que ele pagasse de imediato.
29 Nexata piamoneyabinëtsi bajaraponë pitabarata pematabacabëta nucajunua. Pinijicuenia vajëta. Jumaitsi: “Nejamatabëcueneevere abaxë. Camatamotsianatsi raja itsiata daxita xua camoneyabatsi,” jai.
29 “O servo se curvou diante dele e suplicou: ‘Tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo’.
30 Itsiata baitsi jane bajaraponë piamoneyabinëtsi apo itaxutotsoniatae. Barëpona baja penaneconitsivi pejebabiabibojavabelia penaneconitsiaexanaenexa. Bajarapacuenia pematamotsinexatsi daxita piamoneyabijavatsi.
30 O credor, porém, não estava disposto a esperar. Mandou que o homem fosse lançado na prisão até que tivesse pago toda a dívida.
31 Nexata nacuaevetsinë pijajivi itsa tane bajarapacuenia pexanaejava penajua nacuenebabiabinëbejejavabelia, bajarapamonae bitso najamatabëxaina. Nexata nacuaevetsinë pijajivi ponalia petsipaebinexa bajaraxua pijatuxanenëjavabelia.
31 “Quando outros servos, companheiros dele, viram isso, ficaram muito tristes. Foram ao senhor e lhe contaram tudo que havia acontecido.
32 Nexata nacuaevetsinë pijajivi itsa tsipaebatsi, itoroba icatsia pijajivi petojunatsinexatsi bajaraponë. Nexata itsa tocapatatsi, nacuaevetsinë jumaitsi bajaraponëjavabelia: “Niajamatabëcuenebejenë baja rovia. Catoiquinatsi rabaja picani taneamoneyabijavamë. Tsipaji pinijicuenia nevajëtame.
32 Então o senhor chamou o homem cuja dívida ele havia perdoado e disse: ‘Servo mau! Eu perdoei sua imensa dívida porque você me implorou.
33 Pacuenia caitaxutotsoniatanetsi, bajara pijinia pacuenia itaxutotsoniataejitsipame pecaamoneyabinë,” jai nacuaevetsinë.
33 Acaso não devia ter misericórdia de seu companheiro, como tive misericórdia de você?’.
34 Nexata nacuaevetsinë bitso baraanaepana millones de pesos piamoneyabinëtsijavabelia. Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Bajaraponë pacaponaeremelia penaneconitsivi pejebabiabibojavabelia penaneconitsiaexanaenexatsi. Bajarajota naneconitsiaponaponaena ëpematamoveretsijavabelianexa daxita taneamoneyabijava,” jai nacuaevetsinë, jai Jesús pijajivijavabelia.
34 E, irado, o senhor mandou o homem à prisão para ser torturado até que lhe pagasse toda a dívida.
35 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: —Bajara pijinia pacuenia paxamë ata taxa, athëbëtatsia peecaenë, pacaexanaena, itsa apo pajamatabëcaevimë tsane panebarajamatabëcuene xanepanaenexa pamonae pacaitsacueniaba, jai Jesús pijajivijavabelia.
35 “Assim também meu Pai celestial fará com vocês caso se recusem a perdoar de coração a seus irmãos”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.