Mateus 16

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Fariseovibeje saduceovibeje pata Jesúsjavaberena. Nexata bajarapamonae Jesús jamatabëcueneëjëbiaya itorobatsi picani pinijicuene pexanaejava Dioso pesaëta Jesús petsitaexanaenexa. Bajarapacuenia picani Jesús itorobatsi peyapëtaenexatsi Dioso pepacuene athëbëvetsica pitorobinëcuenetsitsica.
1 Os fariseus e saduceus vieram pôr Jesus à prova, exigindo que lhes mostrasse um sinal do céu.
2 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Pamatacabi caniviyo itaboxo tsobia, paxamë pajumaitsimë tsabiabi: “Meravia pexaniamatacabi tsane. Tsipaji itaboxo tsobia,” pajamë tsabiabi.
2 Ele respondeu: “Vocês conhecem o ditado: ‘Céu vermelho ao entardecer, bom tempo amanhã;
3 Pamatacabi bajayacunua nacuaitaboxo itacaënanuca, pajumaitsimë tsabiabi: “Ajena anacuayaijitsia daxita matacabi. Tsipaji nacuaitaboxo itacaënanuca,” pajamë tsabiabi. Payapëtaneme picani xaniavaetsia pacuenia matacabi itsijitsia. Tsipaji itarërëbo pepitsapaexae, payapëtaeyabiabame. Itsiata baitsi jane patae atamë Juan jivibautisabinëmi pexanaponaejava, xanë ata taexanaponaejava patae atamë, itsiata apo payapëtaemë Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica.
3 céu vermelho e sombrio logo cedo, mau tempo o dia todo’. Vocês sabem identificar as condições do tempo no céu, mas não sabem interpretar os sinais dos tempos!
4 Bitso pibisiajamatabëcuene xaina pamonae copaba Dioso pejumecovënëtsijavami. Bajarapamonae picani nitoroba Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava tatsitaexanaenexa taneyapëtaenexa pepacuene Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. Itsiata baitsi jane Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, apo tsitaexanaenë tsane. Pacuenia bajayata Diosojumepaebinë profeta Jonáspijinë exanatsi, bajara ëpitsicuene taneexanaejava, tsitajëtsianajë, jai Jesús petëpaecujinae icatsia Dioso piasaëyaexanaejavanexatsi yabara. Jesús baja nexata bajarapamonae vecuapona.
4 Pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o sinal do profeta Jonas”. Então Jesus os deixou e se retirou.
5 Jesús pijajivi nicabalia puca itsapanabelia. Nexata nacofënëta pemarue. Apo caponae pan.
5 Mais tarde, depois de atravessar o mar, os discípulos descobriram que tinham se esquecido de levar pães.
6 Nexata Jesús pijajivi muxujioba pejumecovënëtsiyaniva fariseovi, saduceovi ata, itsa tsipaebatsi saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: —Panejumetaema. Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura, jai Jesús pijajivijavabelia. Bajarapacuenia Jesús jumaitsi fariseovi petsipaebaponaelivaisi, saduceovi ata petsipaebaponaelivaisi, Jesús pijajivi pejumecovënëtsiyaniva.
6 Jesus os advertiu: “Fiquem atentos! Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e saduceus”.
7 Itsiata Jesús pijajivi apo jumeyapëtaetsi. Bajaraxuata Jesús pijajivi nabarëcuaicuaijai bajarapacuenia Jesús pejumaitsijume yabara. Jesús pijajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya najumaitsi: —Jesús nacajumaitsi: “Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura,” nacajai. Baja raeta pacuenia Jesús nacajumaitsi pan apo vajacaponaexae, najai Jesús pijajivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya.
7 Os discípulos começaram a discutir entre si por que não tinham trazido pão.
8 Jesús pijajivi jamatabëcueneyapëtane bajarapacuenia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pejumaitsijava levadura yabara. Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —¿Detsa xuajitsia panajumaitsimë: “Baja raeta pacuenia Jesús nacajumaitsi pan apo vajacaponaexae,” panajamë? ¡Apo payapëtaemë tsipaji tanecaëjëpaejava taexanaenexa pan itsa namatavenonatsi!
8 Ao tomar conhecimento do que falavam, Jesus disse: “Como é pequena a sua fé! Por que vocês discutem entre si sobre a falta de pão?
9 Paxamë abaxë apo panejumeyapëtaemë. ¿Apo panajamatabënapitsimë tsipaji pacuenia exanajë pamatacabi pan namatavenonatsi? Tsicobetsanajë cinco papanbëmibeje cinco mil ponëbeje pexaenexa. ¿Detsa xuabeje pavënëbame peyajuvënënacopabijavanë bemapirecuenia pexanaejavanë?
9 Ainda não entenderam? Não se lembram dos cinco pães para os cinco mil e dos cestos de sobras que recolheram?
10 ¿Apo panajamatabënapitsimënua tsipaji pacuenia tsicobetsanajë siete papanbëmibeje cuatro mil pajivibeje pexaenexa? ¿Detsa xuabeje bajarapamatacabi pavënëbame peyajuvënënacopabijavanë bemapirecuenia pexanaejavanë?
10 Nem dos sete pães para os quatro mil e dos cestos grandes de sobras que recolheram?
11 Itsa pacajumaitsitsi: “Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura,” itsa pacajaitsi, pan yabara apo pacajumaitsitsi, jai Jesús pijajivijavabelia.
11 Como não conseguem entender que não estou falando de pão? Repito: tenham cuidado com o fermento dos fariseus e saduceus”.
12 Nexata jane baja Jesús pijajivi xaniavaetsia jumeyapëtanetsi. Nexata Jesús pijajivi najumaitsi: “Xania panayajivitaema fariseovi pijalevadura. Panayajivitaema saduceovi ata pijalevadura,” nacajai tsaena Jesús, fariseovi, saduceovi ata, itsa nacatsipaeba saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua vajajumecovënëtsiyaniva, najai Jesús pijajivi.
12 Finalmente entenderam que ele não se referia ao fermento do pão, mas ao ensino dos fariseus e saduceus.
13 Jesús, pijajivi yajava, najetaruca Cesarea de Filipovënë tomaramuxunenia. Nexata Jesús pijajivijavabelia jumaitsi mapacueniaje: —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë. ¿Detsa jivi jumai tsabiabi xanë yabara? ¿De tsaeta xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia.
13 Quando Jesus chegou à região de Cesareia de Filipe, perguntou a seus discípulos: “Quem as pessoas dizem que o Filho do Homem é?”.
14 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: —Itsamonae xamë yabara jumai tsabiabi: “Juanpijinëmi raeta jivibautisabinëmi icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Diosojumepaebinëmi raeta, profeta Elíaspijinë, ponëmi bajayata ponapona, icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Diosojumepaebinëmi raeta profeta Jeremíaspijinë, ponëmi bajayata ponapona, icatsia asaë. Itsa jume, nexata meta bajayata Diosojumepaebivimi profetavimiyajuvënënë icatsia asaë,” jai tsabiabi itsamonae xamë yabara, jai Jesús pijajivi.
14 Eles responderam: “Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, ainda, que é Jeremias ou um dos profetas”.
15 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —¿Detsa nexata paxamë pajamatabëitsimë xanë yabara? ¿Detsa xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia.
15 “E vocês?”, perguntou ele. “Quem vocês dizem que eu sou?”
16 Nexata Simón Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: —Xamë cajena Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenexa. Xamë Dioso piasaëtsaponaponaenë pexënatomë, jai Pedro Jesúsjavabelia.
16 Simão Pedro respondeu: “O senhor é o Cristo, o Filho do Deus vivo!”.
17 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia: —Simón, Juan pexënatomë, xamë jamatabëcuenebarëyamë. Tsipaji itsajivi ata apo cayapëtaeyaexanae xanë taneyapëtaenexamë Cristocuenenë. Biji rajane taxa, athëbëtatsia peecaenë, cayapëtaeyaexana.
17 Jesus disse: “Que grande privilégio você teve, Simão, filho de João! Foi meu Pai no céu quem lhe revelou isso. Nenhum ser humano saberia por si só.
18 Nexata catsipaebianatsi mapacueniaje. Xamë rabaja Pedromë, beibotomë. Pacuenia ibopanaxanetojumata pexanetsibo bajayajebi ajamatabësaë tsecae, bajara pijinia itsane tajajivi tanejumecovënëtsivi Cristocuenenë. Nexata dovathi apo jamatabëcuenematatoxenetsitsi tsane.
18 Agora eu lhe digo que você é Pedro, e sobre esta pedra edificarei minha igreja, e as forças da morte não a conquistarão.
19 Pacuenia baupaevetsinë evetsiaexanatsi llavianë, bajara pijinia pacuenia caevetsiaexanaenatsi athëbënacuapijilivaisianë. Xua itavetsianame mapanacuataje, bajaraxua Dioso ata athëbënacuatatsia itaveta. Xua tocopatsianame pexanaenexa mapanacuataje, bajaraxua Dioso ata athëbënacuatatsia tocopata pexanaenexa, jai Jesús Pedrojavabelia.
19 Eu lhe darei as chaves do reino dos céus. O que você ligar na terra terá sido ligado no céu, e o que você desligar na terra terá sido desligado no céu”.
20 Nexata Jesús pijajivi jumeitaveta petsipaebiyaniva itsajivijavabelia ata: “Mara ponë Cristoje, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsica jivi pecapanepaenexa,” pejaiyaniva.
20 Então ele advertiu a seus discípulos que não dissessem a ninguém que ele era o Cristo.
21 Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje: —Ponaejitsianë Jerusalén tomarabelia. Nexata bajarajotalia nebejiobiaexanaena judíovi pijaancianovi, sacerdotevi penamatacaitorobivi ata, judíovi pecujarubivi ata. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tatëpaecujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús tajëvelia pijajivijavabelia.
21 Daquele momento em diante, Jesus começou a falar claramente a seus discípulos que era necessário que ele fosse a Jerusalém e sofresse muitas coisas terríveis nas mãos dos líderes do povo, dos principais sacerdotes e dos mestres da lei. Seria morto, mas no terceiro dia ressuscitaria.
22 Nexata Pedro junata Jesús pebarëponatabinexa pesaicaeyojavabelia. Nexata Pedro pesaicaeyojavatalia jumaitsi Jesúsjavabelia: —¡Tajatuxanenë, Dioso caitaxutotsoniataena bajarapamonae pecaexanaeyaniva daxita pacuenia tajëvelia navajunupaebame! jai Pedro Jesúsjavabelia.
22 Pedro o chamou de lado e começou a repreendê-lo por dizer tais coisas. “Jamais, Senhor!”, disse ele. “Isso nunca lhe acontecerá!”
23 Nexata Jesús Pedrovecua napënëyorotaxuaba. Taenuca pijajivi penaejavabelia. Nexata Jesús napënëyorotsia jumai tsanucae Pedrojavabelia: —¡Dovathi, nevecuanatixire! Nejamatabëcueneëjëbijitsipame. Necopare Dioso taneitorobicuenia taexanaenexa. Xamë apo jitsipaemë pacuenia Dioso jitsipa taexanaenexa. Saya jitsipame pacuenia jivi jitsipa taexanaenexa, jai Jesús.
23 Jesus se voltou para Pedro e disse: “Afaste-se de mim, Satanás! Você é uma pedra de tropeço para mim. Considera as coisas apenas do ponto de vista humano, e não da perspectiva de Deus”.
24 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Pajivi jitsipa tanepënaponaejava, bajarapajivi copatsi pejitsipaecuenia penajamatabëxainabiabijavami. Exanaponaponae taitorobicuenia. Najamatabëcueneveretsinua, bejiobiaexanaejitsia atatsi, beyaxuabijitsia atatsinua, Dioso pejumelivaisi yabara piajamatabëcuenesaë tsaponaponaenexa. Nexata jane baja xuacujinae nepënaponaena.
24 Então Jesus disse a seus discípulos: “Se alguém quer ser meu seguidor, negue a si mesmo, tome sua cruz e siga-me.
25 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava. Pajivi xanë tajamatabëcueneta copata penatojitsipaecuenia pexanaejavami, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava.
25 Se tentar se apegar à sua vida, a perderá. Mas, se abrir mão de sua vida por minha causa, a encontrará.
26 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, bajarapajivi Diosovecua naxuabiana. Nexata bajarapajivi daxitacuene xainae ata, mapanacuapijicueneje, itsiata nacuerata. Tsipaji pexainaecuene apo capanepae tsanetsi Diosojavabelia. Tsipaji acuenebi tsane itsajivi ata pematamotsinexa penaxuabiyaniva Diosovecua.
26 Que vantagem há em ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida? E o que daria o homem em troca de sua vida?
27 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, yajavapatsianicajë taxa Dioso pijapenivenivenaecotia. Yajavapatsianicajënua tajaángelevi. Nexata matamotaponaenajë caejivi canacujitsia, tanetonacuenebivi. Naneconitsiaexanaenajë pijinia pijaneconi pexainaevi.
27 Pois o Filho do Homem virá com seus anjos na glória de seu Pai e julgará cada pessoa de acordo com suas ações.
28 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita paxamë patëpaenejevamë, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tajajivi ayaibitsaëtoxaneto naexanaena. Nexata paxamëyajuvënëvi pepuatae tsane xanë tajajivi ayaibitsaëtoxaneto taevetsijava, tëpaena, jai Jesús pijajivijavabelia.
28 Eu lhes digo a verdade: alguns que estão aqui neste momento não morrerão antes de ver o Filho do Homem vindo em seu reino!”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.