Mateus 12
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NTLH
1 Judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús, pijajivi yajava, najetaruca trigo pabianëjava. Jesús pijajivi bitso piajani. Nexata trigoxu siricanajetarubena. Xuxaeyabuatapona.
1 Poucos dias depois, num sábado, Jesus estava atravessando uma plantação de trigo. Os seus discípulos estavam com fome e por isso começaram a colher espigas e a comer os grãos de trigo.
2 Nexata fariseovi tane Jesús pijajivi pesiricanajetarubenaejava trigoxu. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Taema mapamonaeje. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi vajanacaitavetsicuene nijajivi exana. Apo nacaitavetsi ata trigoxu vajaxaejava, itsiata ajena penacueraevetsimatacabixae, nijajivi apo bexanae mapacueneje, jai fariseovi Jesúsjavabelia.
2 Quando alguns fariseus viram aquilo, disseram a Jesus: — Veja! Os seus discípulos estão fazendo uma coisa que a nossa
3 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Ajena, penacueraevetsimatacabita, tajajivi bajarapacuenia exanae ata, itsiata apo pibisiacuene. Tsipaji bitso piajani. ¿Apo palebimë tsipaji Dioso pejumelivaisibaxuto paneyapëtaenexa pacuenia vajasalinainë Davidpijinë, pebarëponaevi yajava, exana pamatacabi bitso piajani?
3 Então Jesus respondeu:
4 Davidpijinë joneya Dioso pijatemploboyalia. Nexata Dioso pijatemploboënëta, mesajumata, bobena Diosonexa ofrendacuenia petojebipanbëanë. Bajarapapanbëanë apo tocopatsitsi picani Davidpijinë, pijajivi ata, pexaenexa penaneconitsiyaniva Diosojavabelia. Ësacerdotevi picani tocopatatsi pexaenexa. Davidpijinë apo sacerdotenë ata, pijajivi barëxae ata bajarapapanbëanë, itsiata apo vënananeconitsi Diosojavabelia.
4 Davi entrou na casa de Deus, e ele e os seus companheiros comeram os pães oferecidos a Deus, embora isso fosse contra a Lei. Pois somente os sacerdotes tinham o direito de comer esses pães.
5 ¿Apo palebimë tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi paneyapëtaenexa pacuenia jumaitsi sacerdotevi yabara? Sacerdotevi templobota penacuenebivi, penacueraevetsimatacabita ata apo nacueraevetabiabi. Penacueraevetsimatacabita sacerdotevi nacuenebabiabi ata templobota, itsiata apo naneconitsi Diosojavabelia.
5 Ou vocês não leram na Lei de Moisés que, nos sábados, os sacerdotes quebram a Lei, no Templo, e não são culpados?
6 Xanë cajena ayaijamatabëcuenenënë. Nexata Dioso netojitsipa jivi taneyaiyataenexa templobo matatoxenetsia.
6 Eu afirmo a vocês que o que está aqui é mais importante do que o Templo.
7 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Jitsipajë paneitaxutotsoniataenexa itsamonae ata. Apo jitsipaenë cajena saya patanetobeyabiabinexamë dajubicuene ofrendacuenia patanerajutabiabinexamë,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota. Xua yabara jumaitsi bajarapacuenia, apo pajumeyapëtaemë baja cajena. Tsipaji itsa pajumeyapëtaejitsipame xua yabara jumaitsi, nexata tajajivi ata paitaxutotsoniataejitsipame. Nexata tajajivi trigoxu pexaejava yabara apo panejumaitsimë tsipae: “Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi vajanacaitavetsicuene nijajivi exanapona,” apo panejamë tsipae. Tsipaji tajajivi apo naneconitsi Diosojavabelia. Tsipaji tajajivi bitso piajanixae, trigoxu xane.
7 Se vocês soubessem o que as
8 Nexata xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, netoxanepana cajena tatsipaebinexa xua xanepana jivi pexanaenexa penacueraevetsimatacabita ata, jai Jesús mapacueniaje fariseovijavabelia trigo pabianëjavata.
8 Pois o
9 Trigo pabianëjavata Jesús livaisi petsipaebicujinae fariseovijavabelia, Jesús baja vecuapona pabianë. Nexata Jesús joneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia.
9 Jesus saiu dali e foi para uma sinagoga .
10 Nexata bajarajota pebi naeca, pecobetsaquenaenë. Itsamonae fariseovi bajarajota jamatabëneconitatsi Jesús. Nexata Jesús naitaxutocaevetatsi xua yabara neconitsijitsiatsi. Nexata fariseovi Jesús jamatabëcueneëjëbiaya yanijobatsi mapacueniaje. —¿Vajanacueraevetsimatacabita ata tsaja xanepana piavitanevi vajajamatejemayaexanaenexa? jai fariseovi Jesúsjavabelia.
10 Estava ali um homem que tinha uma das mãos aleijada. Então algumas pessoas que queriam acusar Jesus de desobedecer à Lei lhe perguntaram: — É contra a nossa Lei curar no sábado?
11 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: —Paxamëyajuvënëvi pijaoveja itsa tojopaejitsiparecatsi meramëthëareca, penacueraevetsimatacabita ata ponaejitsipa. Nexata jutsipaina pijaoveja. ¿Baja tsabaitsi jane?
11 Jesus respondeu:
12 ¡Biji ra jivitonë bitso namatamota oveja matatoxenetsia! Bajaraxuata itsiata nacatoxanepana vajaexanaenexa pexaniacuene vajanacueraevetsimatacabita ata, jai Jesús fariseovijavabelia.
12 Pois uma pessoa vale muito mais do que uma ovelha. Portanto, a nossa Lei permite ajudar os outros no sábado.
13 Nexata Jesús jumaitsi pecobetsaquenaenëjavabelia: —Namaxërovire, jai Jesús. Itsa bajaraponë namaxërovita, pacuenia itsanenia cobeitsi, bajara cobeitsi. Cobexanepanareca baja. Pecobetsaquenaejavami baja ajibi.
13 E disse para o homem: Ele estendeu, e ela sarou e ficou igual à outra.
14 Nexata fariseovi itsa tane Jesús pecobexanepanaeyaexanaejava pecobetsaquenaenë, fariseovi anaepana. Nexata pitsaparena judíovi penacaetuatabiabibovecua. Nexata jane baja fariseovi najumejaita Jesús pebeyaxuabinexatsi.
14 Então os fariseus que estavam ali saíram e começaram a fazer planos para matar Jesus.
15 Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia fariseovi sivanajamatabëxainatsi. Jesús picani fariseovi jamatabëbeyaxuabatsi. Nexata baja Jesús bajarapamonae vecuapona itsajavabelia. Jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús pënaponatsi. Jesús nexata jamatejemayaexana daxita piavitanevi.
15 Quando Jesus soube disso, foi embora dali, e muita gente o seguiu. Ele curou todos os que estavam doentes
16 Jesús jumeitaveta bajarapamonae petsipaebiyaniva itsamonaejavabelia Jesús Dioso pexënatocuene.
16 e mandou que não contassem nada a ninguém a respeito dele.
17 Bajarapacuenia Jesús pejamatejemayaexanaevi itsa jumeitaveta petsipaebiyaniva itsamonaejavabelia, copiapata jane baja pacuenia bajayata Diosojumepaebinëmi profeta Isaíaspijinë tajëvelia jumaitsi. Dioso pejumaitsijava Jesús yabara profeta Isaíaspijinë bajayata tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
17 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta Isaías tinha dito:
18 — ausente —
18 “Disse Deus: Aqui está o meu servo que escolhi, aquele que amo e que dá muita alegria ao meu coração. Eu porei nele o meu Espírito, e ele anunciará o meu julgamento a todos os povos.
19 — ausente —
19 Não discutirá, nem gritará, nem fará discursos nas ruas.
20 — ausente —
20 Não esmagará o galho que está quebrado, nem apagará a luz que já está fraca. Ele agirá assim até que a causa da justiça seja vitoriosa.
21 jai bajayata tajëvelia profeta Isaíaspijinë Dioso pejumaitsijava Jesús yabara. Bajarapacuenia bajayata tajëvelia jumaitsi Isaíaspijinë peyaquinaebaxutota.
21 E todos os povos vão pôr nele a sua esperança.”
22 Jesús tocapatatsi bitso pitaxutotsëcënaenë, apo penatsipaebinë. Bajaraponë dovathi yajavaponapona. Bajaraponë Jesús jamatejemayaexana. Xaniavaetsia baja nexata tane. Natsipaebanua baja.
22 Então levaram a Jesus um homem que era cego e mudo porque estava dominado por um demônio. Jesus o curou, e ele começou a ver e a falar.
23 Jivi itsa tane Jesús pejamatejemayaexanaejava bajaraponë, jamatabëcuenenabenajaca. Nexata jivi najumaitsi Jesús yabara: —¿Matsaeta ponë Davidpijinë pemomoje, Dioso pitorobinëtsicaje? najai bajarapamonae Jesús yabara.
23 A multidão ficou admirada e perguntava: — Será que este homem é o
24 Nexata fariseovi itsa jumetane bajarapacuenia jivi pejumaitsijava, fariseovi jumaitsi jivijavabelia: —Mara ponë Jesúsje, dovathi jivivecua capitsapabiaba Beelzebú pesaëta. Beelzebú raja daxita dovathivi pitorobinë, jai fariseovi jivijavabelia jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara.
24 Alguns fariseus ouviram isso e responderam: — É
25 Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia fariseovi sivanajamatabëxainatsi. Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Nacaenacuapijivi ata itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, namataenetsia naverebiabijitsipa nacaenacuapijivi ata. Bajara pijinia itsipae nacaetomarapijivi ata. Itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa nacaetomarapijivi ata. Bajara pijinia itsipae nacaemonae ata. Itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa nacaemonae ata.
25 Mas Jesus conhecia os pensamentos deles e disse:
26 Bajara pijinia itsipae dovathi ata. Dovathi jivivecua itsa capitsapaponaejitsipa pijajivi, dovathivi, nexata bepijavajabitsaënë taejitsipatsitsi pijajivi. Itsajamatabëcuene vecuaxainaejitsipa pijajivi. Pesaë ata apo xainaponae tsipae.
26 Assim, se no reino de Satanás um grupo está combatendo contra outro, isso quer dizer que esse reino já está dividido e logo vai desaparecer.
27 Paxamë ata panijajivi dovathi jivivecua capitsapabiaba. Nexata xanë Beelzebú pesaëta dovathi jivivecua itsa capitsapabiabajë, ¿detsa nexata ponë pesaëta panijajivi ata dovathi jivivecua capitsapabiaba? Caenë rabaja Dioso pesaëta. Nexata panijajivi ata pacayapëtane bajarapacuenia jamatabëcuenenavëxaniabiaya panejumaitsijava xanë yabara.
27 Vocês dizem que eu expulso demônios porque Belzebu me dá poder para fazer isso. Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
28 Espíritu Santo raja pesaëta xanë dovathi jivivecua capitsapabiabajë. Nexata baja picani jivi beyapëtane Dioso baja petaxuxuabijava pijajivi pevetsijava paxamë tuatuajëta, jai Jesús fariseovijavabelia.
28 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
29 Fariseovi pecanaëjëtsinexa Jesús bitso piasaënëcuene dovathi matatoxenetsia, Jesús icatsia jumaitsi fariseovijavabelia mapacueniaje: —Itsajivi ata apo caëjëpaetsi pejonenexa bitso piasaënë pijaboyalia peyacajërëtsinexa xua xaina pijabota. Itsiata itsa patsipa bajaraponë matatoxenetsia bitso piasaënë, nexata cobecëtabuatsipatsi. Taxucëtabuatsipatsi yajava. Matapania bajarapacuenia yacajërëtsipatsi daxita xua xaina pijabota.
29 — Ninguém pode entrar na casa de um homem forte e roubar os seus bens, sem primeiro amarrá-lo. Somente assim essa pessoa poderá levar as coisas que ele tem em casa.
30 ’Pajivi apo neyavenonaeyacaetuatsi jivi Diosojavabelia, bajarapajivi betajavajabitsaëjivi. Tsipaji apo taneyavenonaeyacaetuatsixae, jivi nevecuanacayajata Dioso picani pejumecovënëtsiviminexa.
30 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
31 ’Bajaraxuata pacatsipaebijitsiatsi, Dioso caëjëpatsi daxitajivi pibisiacuene pexanaeneconimi pevecuaajibiaexanaenexa. Pibisiacuenia jivi Dioso baracuaicuaijai ata, bajarapaneconi ata Dioso caëjëpatsi pevecuaajibiaexanaenexa. Itsiata baitsi jane pajivi pibisiacuenia baracuaicuaijai Espíritu Santo, pacuenia paxamë pajumaitsimë, Dioso apo vecuaajibiaexanae tsane bajarapaneconi.
31 Por isso eu afirmo a vocês que as pessoas serão perdoadas por qualquer pecado ou
32 Pajivi pibisiacuenia nebaracuaicuaijai ata, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, bajarapaneconi ata itsiata Dioso vecuaajibiaexanaenatsi itsa vajëta Diosojavabelia. Itsiata baitsi jane pajivi pibisiacuenia baracuaicuaijai Espíritu Santo, bajarapaneconi Dioso apo vecuaajibiaexanae tsanetsi. Daxitamatacabijavabelianexa apo vecuaajibiaexanae tsanetsi bajarapaneconi, jai Jesús fariseovijavabelia.
32 Se alguém disser alguma coisa contra o
33 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Pexaniavirianaenë itsa ubatsi, nacuaita pijinia pexaniacuai. Ponae pijinia pibisianae, nacuaita pibisiacuai. Caevirianae canacujitsia yapëtanetsi itsa nacuaita.
33 — Vocês só poderão ter frutas boas se tiverem uma árvore boa. Mas, se tiverem uma árvore que não presta, vocês terão frutas que não prestam. Porque é pela qualidade das frutas que sabemos se uma árvore é boa ou não presta.
34 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata dovathi papijajivimë, panayapëtaneme paneajamatabëcuenebejejava. Nexata apo pacacaëjëpae panecuaicuaijainexa pexaniacuene yabara. Pajamatabëcuene bëpënëa panejamatabëëthëtota panajamatabëxainame, panecuibovojotuatsina pitsapa panecuaicuaijainexa.
34 Ninhada de cobras venenosas! Como é que vocês podem dizer coisas boas se são maus? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Itsamonae pijinia majamatabëcueneitsije. Pacuenia vajaubinae, pexanianae, pexaniacuai pijinia nacuaita, bajara pijinia jamatabëcueneitsi itsamonae. Ponë pexaniajamatabëcuenenë, pexaniacuene yabara cuaicuaijai. Tsipaji pexaniajamatabëcuene xaina pejamatabëëthëtota. Ponë pijinia pibisiajamatabëcuenenë pibisiacuene yabara cuaicuaijai. Tsipaji pibisiajamatabëcuene najamatabëxaina pejamatabëëthëtota.
35 A pessoa boa tira o bem do seu depósito de coisas boas, e a pessoa má tira o mal do seu depósito de coisas más.
36 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, caejivi canacujitsia, naneconitsiaexanaponaena caejumeyo canacujitsia pibisiacuenia pecuaicuaijaijava yabara.
36 — Eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, cada pessoa vai prestar contas de toda palavra inútil que falou.
37 Pibisiacuenia panecuaicuaijaijava yabara Dioso pacananeconitsiaexanaena. Pexanialivaisi itsa pacuaicuaijamë tsabiabi tsane, nexata paneconijibimë tsane Diosojavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia.
37 Porque as suas palavras vão servir para julgar se você é inocente ou culpado.
38 Fariseovi, judíovi pecujarubivi ata, jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, pajitsipajë patataenexa Dioso pesaëta pinijicuene nexanaejava, patacayapëtaenexa pepacuene Dioso athëbëvetsica pecaitorobinëcuenetsica, jai bajarapamonae.
38 Então alguns mestres da Lei e alguns fariseus disseram a Jesus: — Mestre, queremos ver o senhor fazer um milagre.
39 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Bitso pibisiacuene paneexanaevi, Dioso panejumecovënëtsijavami panecopabivi. Paneitorobame picani Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava patacatsitaexanaenexa pataneyapëtaenexamë Dioso pepacuene athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. Itsiata baitsi jane Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava apo pacatsitaexanae tsanetsi. Bajayata pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta Jonáspijinë exanatsi, bajara ëpitsicuene taneexanaejava pacatsitajëtsianatsi.
39 Jesus respondeu:
40 Bajayata Jonáspijinë boca ayainë dujuainë pënëta acueyabi pamatacabibeje, acueyabi pameravibeje yajava. Bajara pijinia pacuenia xanë ata, Daxitajivi Pematapijinënë, bocaenajë mëthëta acueyabi pamatacabibeje, acueyabi pameravibeje yajava.
40 Porque assim como Jonas ficou três dias e três noites dentro de um grande peixe, assim também o
41 Bajayata Nínive tomarapijivimi itsa jumetane Dioso pitorobilivaisi, Jonáspijinë petsipaebilivaisi, copaba pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia. Copiapatsiana rabaja Dioso papecananeconitsia exanaematacabinexa daxita panijaneconi panexainaevi. Panijaneconi panexainaevi pacanubiana Dioso pitabarata. Nexata bajarapamatacabi Nínive tomarapijivimi nonobapunaena Diosojavabelia papecaneconitsinexa Dioso apo panejumecovënëtsivi. Xanë majotaje ponaponajë, bitso ayaijamatabëcuenenënë Jonáspijinëmi matatoxenetsia. Nexata pacatsipaebi atatsi Dioso pejumelivaisi, itsiata apo panejumecovënëtsimë. Apo panajamatabëcuene pënëyorotsimënua pibisiacuene paneexanaejavavecua. Bajaraxuata ayaineconi paxainame Diosojavabelia.
41 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês, pois eles se arrependeram dos seus pecados quando ouviram a pregação de Jonas. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
42 Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena pijaneconi pexainaevi, bajayata peponaponaevami, Saba nacuapijivi pevetsivami, nonotapunaena Diosojavabelia papecaconitsinexa Dioso apo panejumecovënëtsivi. Bajarapova pacaneconitsiana. Tsipaji bajayata bajarapovami tajë nacuatabuverena ata muxunarena pejumetaenexa Salomónpijinë, bitso daxitalivaisi peyapëtaenëmi, petsipaebilivaisi. Xanë majotaje ponaponajë, bitso ayaijamatabëcuenenënë Salomónpijinëmi matatoxenetsia. Nexata pacatsipaebi atatsi Dioso pejumelivaisi, itsiata apo panejumecovënëtsimë. Apo panenamuxunaevetsimënua. Bajaraxuata Dioso pacananeconitsiaexanaena, jai Jesús tajëvelia fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.
42 No Dia do Juízo a Rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
43 Jesús jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata: —Dovathi itsa vejamatabëpitsapa jivitonë, nexata dovathi jinaruta petseviiranëjava. Jaitapona itsanëjavabelia petsijamatabëjonenexa penacueraevetsinexa bajaraponëjavata. Itsa apo caxitajarabi ponëjavabelia tsijamatabëjonejitsia, nexata dovathi jamatabëjumaitsi:
43 Jesus continuou:
44 “Naviatsianajë meta icatsia tajabomijavabelia, paboverena pitsapajë,” jamatabëjai dovathi, ponëjavaverena pitsapa icatsia petsijamatabëjonenexatsi. Dovathi baja caevëa itsa naviarena, caxitajaraba peyajavaponaponaenëmitsi. Nexata peyajavaponaponaenëmitsi pejamatabëëthëto, dovathi tane bepënësajinecaebo, bepënëxaniavaetetsibo, bepiracajuetetsibo.
44 Então diz: “Vou voltar para a minha casa, de onde saí.” Aí volta e encontra a casa vazia, limpa e arrumada.
45 Nexata dovathi icatsia sivapona peyajavapatsinexarena itsadovathivi, siete ponëbeje. Bajarapadovathivi bitso piacujirubejevi copiaya padovathi matatoxenetsia. Daxita bajarapadovathivi pebi tsijamatabëjunuatsi peyajavaponaponaenexa. Belia jane baja pebi dovathivi bitso bejiobiaexanatsi. Copiaya abaxë caenë itsa tsijamatabëecatsi pacuenia bejiobiaexanabiabatsi, matatoxenetsia bejiobiaexanatsi. Bajara pijinia pacuenia tocopiapatsianatsi pamonae aeconoxae jinavanapa, piacujirubejevi, jai Jesús fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata.
45 Depois sai, vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes. E isso também acontecerá com esta gente má de hoje.
46 Jesús abaxë jivi livaisi itsa tsipaeba bo ënëtuatuajëalia, pata Jesús pejuyapijivi, pena yajava. Nexata bojumavelia nubena bajarapamonae. Jamatabëbarëcuaicuaijaitsi picani Jesús.
46 Quando Jesus ainda estava falando ao povo, a mãe e os irmãos dele chegaram. Ficaram do lado de fora e pediram para falar com ele.
47 Nexata itsajivi Jesús tsipaebatsi. —Patajatuxanenë, ena raja, nejuyapijivi yajava, nuca bojumaverena. Bajarapamonae pina jitsipa pecabarëcuaicuaijaijava, jaitsi Jesús.
47 Então alguém disse a Jesus: — Escute! A sua mãe e os seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor.
48 Nexata Jesús jumaitsi petsipaebijivitsijavabelia: —¿Detsa pitsijamatabëcuenevi taena, tajuyapijivinua? jai Jesús.
48 Jesus perguntou:
49 Nexata Jesús pecobeta itaropita pijajivi. Jumaitsi petsipaebijivitsijavabelia: —Mara jane pamonae taenajivije, tajuyapijivinua.
49 Então apontou para os seus discípulos e disse:
50 Tsipaji raja pajivi exana taxa, athëbëtatsia peecaenë, pitorobicueniatsi, bajarapajivi cajena tajuyapijinë, tajuyapijiva, taenanua, jai Jesús petsipaebijivitsijavabelia.
50 Pois quem faz a vontade do meu Pai, que está no céu, é meu irmão, minha irmã e minha mãe.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.