Marcos 4

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Icatsia Jesús taxuxuaba livaisi petsipaebijava Galilea pucaxaneto itapajavata. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto nacaetuata itsajota Jesús livaisi tsipaebanuca. Nexata Jesús runareca jera ënëabereca. Ecareca jera ënëtareca. Daxita jivibitsaëtoxaneto tajetabovelia nubena.
1 Jesus começou a ensinar outra vez à beira-mar. E uma numerosa multidão se reuniu em volta dele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Nexata Jesús daxitacuene livaisianë tsipaeba jivijavabelia. Jesús jumai tsaponae bajarapamonaejavabelia mapacueniaje:
2 Assim, ensinava-lhes muitas coisas por parábolas e, durante o seu ensino, dizia:
3 —Panenamuxunaevere mapalivaisije. Peubinë pona pabiabelia peubinexa. Nexata itsa pata pabita, peubixu pexucayajabajarabicuenia ubanajetaruca.
3 — Escutem! Eis que o semeador saiu a semear.
4 Nexata pexucayajabajarabijavata itsaxu othopa pabi tuatuajëjava, penajetarucaenamutojumata. Nexata bajarajota pata baratsui. Xane bajarapaxumi juvinejeva.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Itsaxu pijinia othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Nexata icotia bitso itsa ataju, nexata bajarapaxu juvi ata, tsaquenapona. Tsipaji irabereca bitso apo atabunepepiareca.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Itsaxu pijinia othopa xanëebacabomijavata. Nexata peubixu xanëebotonë caecuenia itsa yajavajuva, bitso xanëebotonë matacënënatsi peubijavami. Nexata peubijava apo xainae pecuai.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 Itsaxu pijinia othopa pexaniairata. Nexata juva. Xaniavaetsia vitsabaponanua. Xainanua pecuai. Itsabotonë capitsapa treinta paxutobeje tsaponae. Itsabotonë capitsapa sesenta paxutobeje tsaponae. Itsabotonë capitsapa cien paxutobeje tsaponae, jai Jesús bajarapalivaisi petsipaebivijavabelia.
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto; a semente brotou, cresceu e produziu a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Nexata icatsia Jesús jumaitsi jivibitsaëtoxanetojavabelia: —Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús.
9 E Jesus acrescentou:
10 Jesús livaisi petsipaebicujinae, jivibitsaëtoxaneto baja Jesús vecuanaviabatsi. Nexata Jesús pijaepato barënacopata doce ponëbeje pijajivi, itsamonae itsiata yajava. Nexata bajarapamonae Jesús yanijobatsi. Bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Palivaisi jivijavabelia tsipaebame peubinë pelivaisicuenia, pajamatabëcuene xaina, patayapëtaenexa panetsipaebare, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze começaram a lhe fazer perguntas a respeito das parábolas.
11 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Paxamë rabaja xaniavaetsia Dioso pacayapëtaeyaexana Dioso papijajivimë papecaevetsijava. Bajarapacuene abaxë daxitajivi apo yapëtae. Baitsi ra saicaya pamonae apo tajajivi, tsipaebajë livaisianë ëcomparacióncuenia.
11 Jesus disse a eles:
12 Bajaraxuata nexata bajarapamonae tae ata Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, itsiata apo yapëtae pajamatabëcuene yabara exanajë pinijicuene taexanaejava. Nenamuxunaevetsi ata tatsipaebilivaisi, itsiata apo jumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisi. Bajarapacuenia apo jumeyapëtae penajamatabëcuenecopatsiyaniva Diosojavabelia pibisiacuene pexanaeneconimi Dioso pevecuaajibiaexanaeyanivatsi, jai Jesús.
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se e sejam perdoados.
13 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: —Itsa apo pajumeyapëtaemë pajamatabëcuene xaina palivaisi pacatsipaebatsi peubinë pelivaisicuenia, ¿detsa nexata pacuenia pajumeyapëtaename daxita palivaisianë pacatsipaebijitsiatsi comparacióncuenia? jai Jesús pijajivijavabelia.
13 Então Jesus lhes perguntou:
14 Nexata icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia pijajivi peyapëtaenexa pajamatabëcuene xaina palivaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia: —Pajivi raja peubixu uba, bajarapajivi bepepaebinë Dioso pitorobilivaisi.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Pacuenia itsi pabita peubixu, paxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae itsa tsipaebatsi Dioso pitorobilivaisi, jumetane picani. Tsijamatabëubatsi jane baja picani Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane pejumetaecujinae bajarapalivaisi, bepijia dovathi najetaruca bajarapamonaejavaberena. Nexata bajarapamonae tsijamatabëjuvinejevatsi, dovathi vecuapitatsi bajarapalivaisimi, petsijamatabëubilivaisimitsi.
15 Estes são os da beira do caminho, onde a palavra é semeada: quando a ouvem, logo Satanás vem e tira a palavra semeada neles.
16 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae jumetane Dioso pitorobilivaisi. Nexata picani bajarapalivaisi barëyaya jumecovënëta.
16 E estes são os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 Itsiata baitsi jane pacuenia irabereca apo atabunepepiareca paxu othopa ibopananëjumata, nexata nabijiana, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Tsipaji pepacuene pejamatabëëthëtovetsina apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi. Nexata apo ajamatabëcuenesaë tsavanapae bajayajebi pejumecovënëtsinexa bajarapalivaisi. Nexata itsa tocopiapatatsi daxita petoayapëbejecuenetsi, itsa yalivaisibatsinua Dioso pitorobilivaisi yabara, nexata pejumecovënëtsijavami bajarapalivaisi bepijia copaba. Pevajënaeyabelia apo jumecovënëtavanapae.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 Pacuenia pijinia paxu othopa xanëebacabomijavata, itsa juva, bitso matacënënatsi xanëebotonë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Jumetane picani bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi.
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 Itsiata baitsi jane bitso jamatabëcueneenatsi mapanacuapijicuene yabaraje. Tsipaji najamatabëxaina ayaijava palata pexainaenexa. Nexata pijacuata najamatabëcueneyamaxëitojoroba. Daxitacuene mapanacuapijicuene bitso jitsipa pexainaenexa. Bajaraxuata Dioso pitorobilivaisi apo tovitsabitsi pejamatabëëthëtota. Nexata pacuenia itsi pabita piacuaijibibotonë, bajara itsi bajarapamonae. Tsipaji Dioso xaniavaetsia apo tojinavanapae.
19 mas as preocupações deste mundo, a fascinação da riqueza e outras ambições aparecem e sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
20 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa pexaniairata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae itsa tsipaebatsi Dioso pitorobilivaisi, tsijamatabëjunuatsi. Nexata tsijamatabëcuenevitsabaponatsi Dioso pitorobilivaisi. Nexata pacuenia peubijava capitsapa itsabotonë treinta paxutobeje tsaponae, itsabotonë sesenta paxutobeje tsaponae, itsabotonë cien paxutobeje tsaponae, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia.
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 Jesús icatsia jumaitsi doce ponëbeje pijajivijavabelia, itsamonaejavabelia ata: —Itsajivi ata lámparabë pitanojotsicujinae apo etsi cajoniënëalia. Apo etsi cama bëxëpanalia ata. Jume baja cajena. Biji rajane athëbëyo etsia daxitaboënë pitayotecaenexa.
21 Jesus também lhes disse:
22 Bajara pijinia itsi palivaisianë tsipaebaponajë comparacióncuenia daxitajivi picani peyapëtaenexa. Najumematayatsia apo tsipaebaponaenë. Itsamonae nejumetae ata, aeconoxae abaxë apo nejumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisianë. Itsiata itsamatacabi, bexëajavabelia, daxitajivi nejumeyapëtaena pajamatabëcuene xaina palivaisianë comparacióncuenia tsipaebaponajë.
22 Porque não há nada oculto, senão para ser manifesto; e nada escondido, senão para ser revelado.
23 Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, xaniavaetsia nenamuxunaevetsi, jai Jesús pijajivijavabelia.
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Panejumecanaëjëre patacatsipaebilivaisi. Itsamonae ata itsa pacatsipaebiana, bajarapamonae ata pajumecanaëjëtsianame papecatsipaebilivaisi. Palivaisivajëto panejumecanaëjëtsianame, nexata bajarapalivaisivajëto pajumeyapëtaename. Itsiata icatsia pematatsënëa bajarapitsilivaisivajëto Dioso pacayapëtaeyaexanaena.
24 Então lhes disse:
25 Pajivi xaniavaetsia nejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, bajarapajivi icatsia itsalivaisi pematatsënëa Dioso jumeyapëtaeyaexanaenatsi. Itsiata pajivi apo jitsipae pematatsënëa pejumeyapëtaeponaenexa, bajarapajivi palivaisiyovajëto picani jumeyapëtane, nacofënëtsiana, jai Jesús.
25 Pois ao que tem, mais será dado; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Jesús icatsia jivi comparacióncuenia livaisi tsipaeba Dioso pijajivi pevetsicuene yabara. Jumaitsi mapacueniaje: —Pacuenia peubixu pejuvicujinae, Dioso pesaëta vitsaba, bajara pijinia pacuenia Dioso pijajivi ata Dioso pesaëta jinavanapa. Peubinë pabita peubixu xucayajabajarabanajetaruca.
26 Jesus disse ainda:
27 Peubinë peubicujinae vemaxëmajitabiaba meravi canacujitsia. Naëcotabiaba matacabita. Bajarapacuenia panepapona matacabianë. Nexata pijinia peubixu pabita juva. Vitsabapona. Itsiata baitsi jane peubinë apo yapëtae pacuenia peubixu pijacuata juva.
27 Ele dorme e acorda, de noite e de dia, e a semente germina e cresce, sem que ele saiba como.
28 Ira raja pejamatabëcueneta naxaniaba peubijava. Copiata pepaboto vitsabaya. Xuacujinae namatonota. Xuacujinae cuainavereta.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro aparece a planta, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 Itsa baja yaniona peubijava, penotsivi pona penotsinexa. Tsipaji baja penotsimatacabinexa tocopiapatatsi, jai Jesús jivijavabelia.
29 E, quando o fruto já está maduro, logo manda cortar com a foice, porque chegou a colheita.
30 Jesús icatsia jumaitsi doce ponëbeje pijajivijavabelia, itsamonaejavabelia ata: —¿De meta xua pelivaisi jëpa Dioso pijajivi bepijia ayaibitsaëtoxaneto penaexanaejavanexa? Jivi meta peyapëtaenexa ayaibitsaëtoxaneto bepijia Dioso pijajivi penaexanaejavanexa, mostazaxutoyo meta pelivaisicuenia tsipaebianajë. Jumaitsinë meta tsane: “Pacuenia mostazaxutoyo pejuvicujinae, bepijia vitsaba mostazanae, bajara pijinia itsane Dioso pijajivi ata. Bepijia Dioso pijajivi ayaibitsaëtoxaneto naexanaena. Mostazaxu raja bitso tsiquirixutoxi daxita peubixuvecua.
30 Disse mais:
31 — ausente —
31 Ele é como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 Itsiata baitsi jane mostazanae itsa juva, bepijia vitsaba. Caevaita pinijinae naexana itsapeubinaenë matatoxenetsia. Nexata baratsui ata pematapenanë exana mostazanaemaxërananëjavata. Bajara pijinia itsane jivi ata. Bepijia ayaibitsaëto Dioso pijajivi naexanaena,” janë meta tsane mapacueniaje, jai Jesús pijajivijavabelia, itsamonaejavabelia ata.
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças; cria ramos tão grandes, que as aves do céu podem se aninhar à sua sombra.
33 Dioso pitorobilivaisi Jesús tsipaebabiaba jivijavabelia. Dioso pitorobilivaisi Jesús jivi tsipaebabiaba ëcomparacióncuenia. Pacuenia baja jivi caëjëpatsi pejumeyapëtaenexa, bajarapacuenia Jesús tsipaebabiaba.
33 E com muitas parábolas semelhantes Jesus lhes expunha a palavra, conforme podiam compreendê-la.
34 Jesús ëcomparacióncuenia livaisi tsipaebabiaba bajarapamonaejavabelia. Itsiata saicaya Jesús ëpijajivijavabelia xaniavaetsia yapëtaeyaexanabiaba pajamatabëcuene xaina daxita bajarapalivaisianë.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 Dioso pitorobilivaisi Jesús tsipaeba jivijavabelia. Bajarapamatacabi Jesús petsipaebicujinae itsa baja caniviyotsia, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Nicabaliatsi mapapucaxaneto itsapanabeliaje, jai Jesús.
35 Naquele dia, sendo já tarde, Jesus disse aos discípulos:
36 Nexata baja Jesús, pijajivi yajava, vecuapona jivi. Pajerata Jesús ecareca, pijajivi yajava pona. Itsiata itsamonae pënaponatsi itsajeranëta.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 Nexata pinijijoviboxaneto jemata najetaruca. Nexata malataca jera ënëaberena mera epabajarabapona. Nexata baja jera ënëaberena mera vënëcapona.
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava se enchendo de água.
38 Jesús itsiata majitanuca jamatejema jeratabufejavavetsina. Namatabëxëyaëtanuca penamatabëxëyaëtabiabijavata. Nexata Jesús pijajivi yaitavabatsi. Jesús pijajivi jumaitsi: —¡Patajatuxanenë, vaxaitsimi rabaja yaothopaenatsi! ¿Apo jamatabëcuenebëjamë tsaja? jai Jesús pijajivi.
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro. Os discípulos o acordaram e lhe disseram: — Mestre, o senhor não se importa que pereçamos?
39 Nexata Jesús pemajitanucaenëmi naëcotapuna. Pinijijumeta itavetaxuaba jovibo. Jesús jumaitsi pucajavabelia, jovibojavabelia ata: —¡Vainae ecare baja! jai. Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata jovibo baja ajibi tsaxuabi. Daxitapuca baja nexata vainae ecaxuaba.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: O vento se aquietou, e tudo ficou bem calmo.
40 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —¿Detsa xuajitsia bitso pajunavame? ¿Tsipaji apo payapëtaemë Dioso papecaevetsijava? jai Jesús.
40 Então Jesus lhes perguntou:
41 Nexata Jesús pijajivi najunaviaca bajarapacuene petaexae. Ëpamonae najumaitsi: —¿De meta tsipaji maponëje? ¡Itaveta jovibo, malataca ata! ¡Jumecovënëtatsi baja rovia maponëje! ¡Nexata baja jovibo, malataca yajava, ajibi tsaxuabi! najai Jesús pijajivi.
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: — Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.