Marcos 3

Guahibo NT (GUH_WBT) vs BKJ

Sair da comparação
1 Penacueraevetsimatacabita Jesús joneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia. Nexata bajarajota pebi naeca pecobetsaquenaenë.
1 E ele entrou novamente na sinagoga, e estava ali um homem que tinha uma das mãos seca.
2 Nexata Jesús naitaxutocaevetatsi fariseovi petaenexatsi pecobetsaquenaenë pejamatejemayaexanaejava penacueraevetsimatacabita. Nexata Jesús pecobetsaquenaenë itsa jamatejemayaexana penacueraevetsimatacabita, “Jesús raja naneconita Diosojavabelia. Tsipaji penacueraevetsimatacabita nacueneba,” pejainexa bajarapamonae.
2 E eles o observavam se o curaria no dia do shabat, para poder acusá-lo.
3 Nexata Jesús jumaitsi pecobetsaquenaenëjavabelia: —Nonotapunare. Nucare mapamonae pitabarataje, jai.
3 E ele disse ao homem que tinha a mão seca: Fique de pé.
4 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Penacueraevetsimatacabita ata xanepana vajaexanaenexa pexaniacuene. Xanepana vajajamatejemayaexanaenexa piavitanevi, jai Jesús fariseovijavabelia. Nexata fariseovi Jesús apo jumepitsitsi.
4 E ele disse-lhes: É lícito no dia do shabat fazer bem, ou fazer mal? Salvar a vida, ou matar? Eles, porém, se calaram.
5 Nexata Jesús anaeya naëcota bajarapamonae. Bajaraxuacujinae Jesús bejamatabëjiobireca. Tsipaji yapëtane piajamatabëcuenetajajava fariseovi. Nexata Jesús jumaitsi pecobetsaquenaenëjavabelia: —Namaxërovire, jai. Nexata pecobetsaquenaenë namaxërovita. Bajarajota cobexanepananajereca baja. Pecobetsaquenaejavami ajibi.
5 E olhando-os ao redor com ira, entristecido pela dureza de seus corações, disse ao homem: Estende a tua mão. E ele a estendeu, e sua mão foi completamente restaurada como a outra.
6 Nexata fariseovi itsa tane Jesús pecobexanepanaeyaexanaejava pecobetsaquenaenë, fariseovi anaepana. Nexata bajarapabovecua pitsapa. Pona penabarëcuaicuaijainexa nacuaevetsinë Herodes pijajivijavabelia. Bajarapamonae najumejaita Jesús pebeyaxuabinexatsi.
6 E os fariseus, saindo dali, tomaram logo conselho com os herodianos contra ele, como eles poderiam destruí-lo.
7 Jesús, pijajivi yajava, pona Galilea pucaxaneto itapayabelia. Nexata Jesús pënaponaliatsi ayaibitsaëtoxaneto Galilea nacuapijivi.
7 Mas Jesus se retirou com os seus discípulos para o mar, e seguia-o uma grande multidão da Galileia, e da Judeia,
8 Nexata Jesús pënaponaliatsi Judea nacuapijivinua, Jerusalén tomarapijivinua, Idumea nacuapijivinua, Jordánmene itsapanaverenapijivinua, imoxoyo Tiro tomaravecua pejinavanapaevinua, imoxoyo Sidón tomaravecua pejinavanapaevinua. Daxita bajarapamonae Jesús pënaponaliatsi tsipaji Jesús vënëlivaisitanetsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaponaejava.
8 e de Jerusalém, e da Idumeia, e do outro lado do Jordão, e os de Tiro e de Sidom; uma grande multidão que, ouvindo quão grandes coisas ele fazia, vinha até ele.
9 Nexata Jesús pijajivi itoroba jera petoxaniavaetarutsinexatsi menetareca. Itsa bajarapajivibitsaëtoxaneto Jesús bitso matacënënaponatsi, nexata bajarapamo ënëabereca Jesús perunaenexareca.
9 E ele falou aos seus discípulos que deveria ter um barquinho o esperando, por causa da multidão, para que não o apertasse,
10 Jesús baja ayaibitsaëto piavitanevi jamatejemayaexana. Bajaraxuata itsamonae, piavitanevi, Jesúsjavabelia natorotaponabiaba pejayatsinexatsi.
10 Pois ele havia curado muitos, de modo que eles o pressionavam para tocá-lo, todos os que tinham pragas.
11 Dovathi peyajavajinavanapaevi Jesús itsa taeyabiabatsi, bajarapamonae irata othopabiaba Jesús pitabarata. Bajarapamonae aëjai tsabiabi. —Xamë tsaena Dioso pexënatomë, jai tsabiabi dovathi peyajavajinavanapaevi.
11 E os espíritos imundos, quando o viam, prostravam-se diante dele e clamavam, dizendo: Tu és o Filho de Deus.
12 Nexata Jesús jumeitaveta bajarapamonae. Jumaitsi: —“Dioso raja pexënato,” pajamë pëtsa xanë yabara itsajivijavabelia, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
12 E ele os repreendia fortemente, para que não o dessem a conhecer.
13 Jesús pijajivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënëvi, doce saya ponëbeje, itapeta apóstolevinexa. Jesús pitapetsivajënae apóstolevinexa, junaya petsutojumabetsia. Bajaravetsica Jesús junatanuca ponëbeje jamatabëitapeta apóstolevinexa. Nexata pamonae Jesús itapeta apóstolevinexa, junaya petsutojumabetsia, Jesúsjavabetsia.
13 E subiu a um monte, e chamou a si os que ele queria; e vieram a ele.
14 Nexata Jesús caetuata caebitsaëtoyo, doce ponëbeje pijajivi, pepënajinavanapaevinexatsi. Jesús itorobijitsianua bajarapamonae daxitanacuanëjava jivi petsipaebanajetarubenaenexa Dioso pitorobilivaisi.
14 E ele ordenou doze, para que estivessem com ele, e que ele pudesse enviar para pregar,
15 Jesús pijajivi jamatabëcuenecaëjëpaeyaexana Dioso pesaëta pejamatejemayaexanaponaenexa piavitanevi. Jamatabëcuenecaëjëpaeyaexananua Dioso pesaëta dovathi jivi pevecuacapitsapaponaenexa.
15 e ter poder para curar enfermidades e expulsar os demônios:
16 Jesús pijaapóstolevi, doce ponëbeje, mapevënëanëje. Copiaya ponë pevënë Simón. Bajaraponë Jesús vënëruba itsavënë, Pedro.
16 Simão, a quem pôs o sobrenome Pedro,
17 Itsanë Santiago. Itsanë Juan. Santiagobeje Juanbeje nacaebananëbeje, Zebedeo pexënatobeje. Bajaraponëbeje Jesús vënëruba Boanerges. “Boanerges,” itsa jai, bajarapamonae pijajumeta mapajumetaje pejumaitsijume: “Yamaxë pexënatobeje,” pejaijume.
17 e Tiago, filho de Zebedeu, e João, irmão de Tiago, de sobrenome Boanerges, que significa: Filhos do trovão;
18 Itsanë pevënë Andrés. Itsanë Felipe. Itsanë Bartolomé. Itsanë Mateo. Itsanë Tomás. Itsanë Santiago, Alfeo pexënato. Itsanë Tadeo. Itsanë Simón, celotenë.
18 e André, e Filipe, e Bartolomeu, e Mateus, e Tomé, e Tiago, filho de Alfeu, e Tadeu, e Simão, o cananita,
19 Itsanë Judas Iscariote. Bajaraponë bexëajavabelia Jesús canajetsijitsiatsi pijavajabitsaë pecobeyabelia pebeyaxuabinexatsi.
19 e Judas Iscariotes, que também o traiu; e eles entraram em uma casa.
20 Jesús boya joneya pijajivi yajava. Icatsia jivibitsaëtoxaneto nacaetuata. Nexata acuenebi Jesús pijajivi pebarënabanijava.
20 E a multidão vinha junto outra vez, de tal modo que eles nem podiam comer pão.
21 Itsamonae Jesús yabara jumaitsi: “Jesús raja matajemabatsi,” jai. Nexata bajarapacuenia itsamonae Jesús yabara pejumaitsijava, Jesús pijamonae vënëlivaisitanetsi. Nexata Jesús pijamonae ponarena Jesúsjavaberena pebarëponaenexatsilia picani.
21 E quando seus amigos ouviram isto, saíram para o prender; porque eles diziam: Ele está fora de si.
22 Judíovi pecujarubivi, Jerusalén tomaraverena peponaevi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara jumaitsi: —Mara ponë Jesúsje, Beelzebú yajavaponapona. Beelzebú raja daxita dovathivi pevetsinë. Bajaraxuata Jesús Beelzebú pesaëta dovathi jivivecua capitsapapona, jai judíovi pecujarubivi jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara.
22 E os escribas, que tinham descido de Jerusalém, diziam: Ele tem a Belzebu, e pelo príncipe dos demônios expulsa demônios.
23 Nexata Jesús junata bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya pejumaitsijava pecanaëjëtsinexa. Nexata bajarapamonaejavabelia Jesús jumaitsi mapacueniaje: —Beelzebú raja dovathivi jivivecua apo capitsapaponae tsipae. Tsipaji Beelzebú dovathi jivivecua itsa capitsapaponaejitsipa, nexata Beelzebú bepijavajabitsaë taejitsipa pijajivi.
23 E, chamando-os a si, disse-lhes por parábolas: Como pode Satanás expulsar Satanás?
24 Pacanaëjëre mapacueneje. Nacaenacuapijivi ata itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, namataenetsia naverebiabijitsipa nacaenacuapijivi ata.
24 E, se um reino se dividir contra si mesmo, tal reino não pode subsistir.
25 Bajara pijinia nacaemonae ata itsipae. Itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, namataenetsia naverebiabijitsipa nacaemonae ata.
25 E, se uma casa se dividir contra si mesma, tal casa não pode subsistir.
26 Bajara pijinia itsipae dovathi ata. Dovathi jivivecua itsa capitsapaponaejitsipa pijajivi dovathivi, nexata bepijavajabitsaënë taejitsipatsi pijajivi. Nexata apo sivaajamatabëcuenesaë tsipae pexanaponaejavanexa. Nacopiarucaeyaexanaejitsipa dovathi, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia.
26 E, se Satanás se levantar contra si mesmo, e for dividido, não pode subsistir; antes, tem um fim.
27 Bajarapamonae pecanaëjëtsinexa Jesús bitso piasaënëcuene dovathi matatoxenetsia, Jesús icatsia jumaitsi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje: —Itsajivi ata apo caëjëpaetsi pejonenexa bitso piasaënë pijaboyalia peyacajërëtsinexa xua xaina pijabota. Itsiata itsa patsipa bajaraponë matatoxenetsia bitso piasaënë, nexata cobecëtabuatsipatsi. Taxucëtabuatsipatsi yajava. Matapania bajarapacuenia yacajërëtsipatsi daxita xua xaina pijabota. Bajara pijinia pacuenia xanë ata bitso tasaënë dovathi matatoxenetsia. Bajaraxuata necaëjëpa jivivecua tacapitsapaenexa dovathivi.
27 Nenhum homem pode entrar na casa de um homem forte e saquear os seus bens, exceto se primeiro amarrar o homem forte; e então lhe saqueará a casa.
28 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebatsi. Dioso cajena caëjëpatsi daxitajivi pibisiacuene pexanaeneconi pevecuaajibiaexanaenexa. Pibisiacuenia jivi Dioso baracuaicuaijai ata, bajarapaneconi ata Dioso caëjëpatsi pevecuaajibiaexanaenexa.
28 Na verdade eu vos digo: Todos os pecados serão perdoados aos filhos dos homens, e as blasfêmias com que tiverem blasfemado;
29 Itsiata baitsi jane pajivi pibisiacuenia baracuaicuaijai Espíritu Santo, bajarapajivi Dioso apo vecuaajibiaexanae tsane bajarapaneconi. Bajarapajivi naneconitsiana daxita matacabijavabelianexa, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
29 mas aquele que blasfemar contra o Espírito Santo, nunca terá perdão, mas está em perigo de condenação eterna;
30 Bajarapacuenia Jesús jumaitsi tsipaji Jesús Espíritu Santo yajavaponaponae atatsi, judíovi pecujarubivi jumaitsi Jesús yabara: “Jesús raja Beelzebú yajavaponapona,” jai. Nexata bajaraxuata bajarapamonae naneconita Espíritu Santojavabelia.
30 porque eles diziam: Ele tem um espírito imundo.
31 Jesús pejuyapijivi, pena yajava, pata Jesúsjavaberena. Itsiata bajarapamonae boyalia apo jonelia Jesús penucaeboyalia. Nexata bajarapamonae junatsiaexana Jesús pejumetaeyenaevitsijavabelia.
31 Vindo, então, seus irmãos e sua mãe e, em pé do lado de fora, mandaram chamá-lo.
32 Nexata pamonae Jesús petsipaebilivaisi matatoyorotsia jumetaeyenatsi, Jesúsjavabelia jumaitsi: —Patajatuxanenë, ena raja, nejuyapijivi yajava, nuca patapënëverena. Cajaita raja xamë, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.
32 E a multidão estava assentada ao seu redor, e disseram-lhe: Eis que tua mãe e teus irmãos estão lá fora e te procuram.
33 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —¿Detsa pitsijamatabëcuenevi taena, tajuyapijivinua? jai Jesús.
33 E ele lhes respondeu, dizendo: Quem é minha mãe, ou meus irmãos?
34 Bajaraxuacujinae Jesús naëcota pematatoyorotsiaenaevitsi. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Mara jota pamonae xanëjavata penaevije, bajarapamonae jane taenajivi, tajuyapijivinua.
34 E ele olhando em redor para os que estavam assentados junto dele, disse: Eis aqui minha mãe e meus irmãos!
35 Tsipaji raja pamonae exana pacuenia Dioso itorobatsi, bajarapamonae jane baja tajuyapijivi, taenajivinua, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
35 Porque aquele que fizer a vontade de Deus, este é meu irmão, e minha irmã e mãe.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.