Marcos 1

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Mara pacuenia taxuxuaba pexanialivaisi, Jesucristo Dioso pexënato pelivaisije.
1 Princípio do evangelho de Jesus Cristo, Filho de Deus.
2 Bajayata Diosojumepaebinëmi, profeta Isaíaspijinë, tajëvelia yaquina Dioso pejumaitsijava pexënatojavabelia. Dioso jumaitsi pexënatojavabelia mapacueniaje:
2 Como está escrito na profecia de Isaías: “Eis que envio o meu mensageiro adiante de você, o qual preparará o seu caminho.
3 jai bajayata tajëvelia Dioso pexënatojavabelia pejumaitsijava Juan jivibautisabinë jivijavabelia Dioso pejumelivaisi petsipaebanajetarucaejavanexa yabara.
3 Voz do que clama no deserto: Preparem o caminho do Senhor, endireitem as suas veredas.”
4 Bajaraxuata nexata Juan jivibautisabinë Dioso pejumelivaisipaebinë najetaruca petusato nacuajava Jesús pevajënaeya. Juan jivijavabelia jumai tsaponae mapacueniaje: —Pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae pacabautisabianatsi. Nexata Dioso pacavecuaajibiaexanaena panijaneconimi, jai tsaponae Juan jivijavabelia.
4 E foi assim que João Batista apareceu no deserto, pregando batismo de arrependimento para remissão de pecados.
5 Nexata ayaibitsaëtoxaneto Judea nacuapijivi, Jerusalén tomarapijivinua, muxunaponabiabatsi Juan petsipaebilivaisi penamuxunaevetabiabinexatsi. Nexata bajarapamonae pibisiacuene pexanaejavami, rovialia Diosojavabelia navecuapaebapona. Bajaraxuacujinae Juan bautisabapona bajarapamonae Jordán meneta.
5 E toda a região da Judeia e todos os moradores de Jerusalém iam até ele. E, confessando os seus pecados, eram batizados por ele no rio Jordão.
6 Juan naxatata camellonata pexanaejava. Naepacëta cuerobocoto. Pexaejava ëbosese, jabëra yajava.
6 A roupa de João era feita de pelos de camelo. Ele usava um cinto de couro e se alimentava de gafanhotos e mel silvestre.
7 Juan Jesús pelivaisi jivi tsipaebapona. Jumai tsaponae tajëvelia Jesús yabara: —Tacovëverena patsiana itsanë. Bajaraponë daxitacuene pexanaenexa pecaëjëpaenëtsi tsane. Xanë raja saya beveliajamatabëcuenenënë bajaraponëvecua. Nexata vecuaauranë bajaraponë bepijajivitonënë tanataenexa. Nexata auranë pijazapato ata tataxujonotsinexa.
7 E João pregava, dizendo: — Depois de mim vem aquele que é mais poderoso do que eu, do qual não sou digno de, curvando-me, desamarrar as correias das suas sandálias.
8 Xanë raja saya pacabautisabatsi merata. Ponë rajane xanëcujinae patsiana, bajaraponë pacatsijamatabëjoneyaexanaponaena Espíritu Santo, jai tsaponae Juan jivijavabelia Jesús yabara tajëvelia pevajunupaebijavata Jesús penajetarucaejavanexa.
8 Eu batizei vocês com água; ele, porém, os batizará com o Espírito Santo.
9 Jesús najetaruca Nazaret tomaraverena, Galilea nacuata peecaetomaraverena. Nexata Juan bautisaba Jesús Jordán meneta.
9 Naqueles dias, Jesus veio de Nazaré da Galileia e foi batizado por João no rio Jordão.
10 Jesús pebautisabicujinaetsi menevetsina penonotajunaejavata, tane itaboxo penapatsijava. Bajarajota Jesús tane Espíritu Santo ata perunaejavatsica pematatsënëatsica beucucuto.
10 Logo ao sair da água, Jesus viu os céus se abrindo e o Espírito descendo como pomba sobre ele.
11 Jesús jumetanenua athëbëvetsica Dioso pejumaitsijavatsi: “Xamë raja taxënatomë, bitso tacaasivanë. Bitso casivajamatabëcuenebarëyatsi,” pejaijavatsi.
11 Então veio uma voz dos céus, que dizia: — Você é o meu Filho amado; em você me agrado.
12 Jesús Juan pebautisabicujinaetsi, bepijiayo Espíritu Santo ponaeyaexanatsi petusato nacuayabelia.
12 E logo o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Bajarajotalia daxitacueneviria unupijivi jinavanapa. Nexata bajarajota Jesús ponapona, caenë, cuarenta pamatacabibeje. Bajarapamatacabianëta dovathi picani Jesús jamatabëcueneëjëbatsi pibisiacuene pexanaenexa. Bajaraxuacujinae ángelevi runaica Jesús peyavenonaenexatsi.
13 onde ficou durante quarenta dias, sendo tentado por Satanás. Estava com as feras, e os anjos o serviam.
14 Juan penaneconitsiaexanaenexatsi vajabitsaë vaetabatsi. Nexata penaneconitsivi pejebabiabibota Juan naneconitsiaponapona. Nexata abaxë Juan penaneconitsivi pejebabiabibota itsa ponapona, Jesús najetaruca Galilea nacuajavaberena. Jesús jivi tsipaebaponarena pexanialivaisi. Tsipaebaponarena daxita Dioso pijajivi pevetsijavanexa.
14 Depois de João ter sido preso, Jesus foi para a Galileia, pregando o evangelho de Deus.
15 Jesús jumai tsaponae jivijavabelia mapacueniaje: —Imoxoyo rabaja pevajënae pecopiapatsinexa Dioso papecaevetsimatacabinexa. Nexata pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Panajamatabëcuenepënëyorore Diosojavabelia. Pajumecovënëre mapapexanialivaisije papecacapanepaelivaisinexa, jai tsaponae Jesús jivijavabelia.
15 Ele dizia:
16 Jesús najetaruca Galilea pucaxaneto itapaya. Nexata Galileapuca itapata Jesús taenuta anijanëbeje nacaebananëbeje, Simónbeje Andrésbeje. Bajaraponëbeje daxitamatacabi canacujitsia dujuai yamatajucabiababeje.
16 Caminhando junto ao mar da Galileia, Jesus viu os irmãos Simão e André, que lançavam a rede ao mar, porque eram pescadores.
17 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: —Naxanitsia. Panepënaponarebeje. Nexata pacacujarubianatsibeje jivi panejucaenexabeje. Pacuenia dujuai payamatajucabiabamebeje, bajarapacuenia jivi pajucaenamebeje Dioso pijajivinexa, jai Jesús bajaraponëbejejavabelia.
17 Jesus lhes disse:
18 Nexata bajaraponëbeje dujuai peyamatajucabiabijavamibeje bajarajota puenetabuatabeje. Nexata baja naponabeje Jesús pepëta.
18 Então eles deixaram imediatamente as redes e o seguiram.
19 Nexata icatsia bebeliayo pevajënaeyabelia Jesús barëpona. Icatsia Jesús taenuta anijanëbeje Santiagobeje Juanbeje, Zebedeo pexënatobeje. Bajaraponëbeje pijajeraënëta xanebanucabeje dujuai peyamatajucaejavabeje.
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão, que estavam no barco consertando as redes,
20 Nexata icatsia Jesús junata bajaraponëbeje ata. Nexata bajaraponëbeje bajarajota jerata puenetanutabeje paxa Zebedeo jane baja. Nexata Zebedeo, pijajivi yajava, nacopatanuca bajarajota. Nexata baja Santiagobeje Juanbeje naponabeje Jesús pepëta.
20 e logo os chamou. E eles seguiram Jesus, deixando o seu pai Zebedeu no barco com os empregados.
21 Nexata Jesús, pijajivi yajava, pata Capernaum tomarabelia. Judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús joneya judíovi penacaetuatabiabiboyalia. Nexata bajarajota Jesús jivi livaisi tsipaeba.
21 Depois, entraram em Cafarnaum, e, logo no sábado, Jesus foi ensinar na sinagoga.
22 Nexata Jesús pejumetaevitsi jamatabëcuenenabenajaca Jesús petsipaebilivaisi yabara. Bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca tsipaji xaniavaetsia Jesús tsipaeba Dioso pitorobinëtsicuenia. Apo tsipaebi pacuenia judíovi pecujarubivi tsipaebabiaba.
22 E maravilhavam-se com a sua doutrina, porque os ensinava como alguém que tem autoridade e não como os escribas.
23 Bajarajota pebi dovathi peyajavaponaponaenë naeca. Nexata bajaraponë Jesúsjavabelia vavajai tsaxuabi. Jumaitsi:
23 E logo apareceu na sinagoga um homem possuído de espírito imundo, o qual gritou:
24 —¡Jesús, Nazaret tomarapijinëmë, panevecuaponare baja! ¿Detsa xua paneexanaejitsiamë? ¿Najetarucame tsaja pataneveretsinexamë? Xanë cajena cayapëtanetsi. Xamë raja Dioso pexënatomë, pepo pexaniajamatabëcuenenëmë, jai dovathi peyajavaponaponaenë Jesúsjavabelia.
24 — O que você quer conosco, Jesus Nazareno? Você veio para nos destruir? Sei muito bem quem você é: o Santo de Deus!
25 Jesús nexata jumeitaveta dovathi. Jumaitsi: —¡Moyamëre! ¡Vecuapitsapare baja maponëje! jai Jesús.
25 Mas Jesus o repreendeu, dizendo:
26 Nexata dovathi pebi pinijicuenia devacaibiaexanatsi. Dovathi vavajai pinijicuenia. Nexata baja dovathi pitsatabijirava jivitonëvecua.
26 Então o espírito imundo, agitando-o violentamente e gritando em alta voz, saiu dele.
27 Nexata daxitajivi bajarapacuene itsa tane, bitso jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae: —¿Detsa mapitsicueneje? ¿Detsa mapitsipejanacujarubicueneje? ¡Maponëje Jesús, beDioso pitorobinëtsitsica! ¡Dovathi ata jumecovënëtatsi! ¡Nexata Jesús pitavetsixae dovathi, pebi baja vecuapitsapatsi! najai bajarapamonae.
27 Todos se admiraram, a ponto de perguntarem entre si: — Que é isto? Uma nova doutrina! Com autoridade ele ordena aos espíritos imundos, e eles lhe obedecem!
28 Nexata daxita Galilea nacuapijivi bepijia Jesús vënëlivaisitanetsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaponaejava.
28 E a fama de Jesus se espalhou depressa em todas as direções, por toda a região da Galileia.
29 Jesús baja pitsapa judíovi penacaetuatabiabibovecua. Nexata Santiagobeje Juanbeje Jesús yajavapona. Jesúsbana napona Simónbeje Andrésbeje pijaboyabelia.
29 E, saindo da sinagoga, foram, com Tiago e João, para a casa de Simão e André.
30 Nexata Simón pijabota Simón pijava pena Jesúsbana pevajënae romaebanucatsi camata. Nexata itsamonae bepijia Jesús tsipaebarëcëpatsi bajarapova peromaebanucaejavatsi.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre; e logo deram essa notícia a Jesus.
31 Nexata Jesús imoxoyotabalia peromaebanucaevatsi. Cobeyotsiaya matacota. Nexata bajarajota peromaebanucaevatsi vecuaajibi tsanajetsitsireca baja domae. Nexata bajarapova Jesúsbana pexaejava toexanatsi.
31 Então, aproximando-se, Jesus pegou na mão dela e fez com que ela se levantasse. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Itsa baja ajena meravitsia, Jesúsjavaberena tocapatatsi daxita piavitanevi. Tocapatatsinua dovathi peyajavajinavanapaevinua.
32 À tarde, depois do pôr do sol, trouxeram a Jesus todos os enfermos e endemoniados.
33 Daxita tomarapijivi Jesús pepatsibota baupajavaberena nacaetuata.
33 Toda a cidade estava reunida à porta da casa.
34 Nexata Jesús jamatejemayaexana ayaibitsaëto daxitacuenevitane pexainaevimi. Vecuacapitsapanua dovathi peyajavajinavanapaevi. Jesús apo tocopatsi dovathi pecuaicuaijainexa jivijavabelia pevajunupaebiyanivatsi. Tsipaji dovathi xaniavaetsia Jesús yapëtanetsi Dioso pexënatocuene.
34 E ele curou muitos que se achavam doentes de todo tipo de enfermidades. Também expulsou muitos demônios, não lhes permitindo que falassem, porque sabiam quem ele era.
35 Pepo bajayacunua, abaxë itsa apo napebetsi matacabi, Jesús naëcota. Nexata pitsapalia bovecua. Pesaicaeyojavabelia pona pevajëtsinexa Diosojavabelia. Jesús nexata pecovëta matacabi baja.
35 Tendo-se levantado de madrugada, quando ainda estava escuro, Jesus saiu e foi para um lugar deserto, e ali orava.
36 Itsa baja matacabi, Simónbana Jesús pëjaitaponalia.
36 Simão e os que estavam com ele procuraram Jesus por toda parte.
37 Itsa baja bajarapamonae Jesús caxitajaraba, jumaitsi bajarapamonae: —Daxita raja cajaitaruta pecataenexa, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.
37 Quando o encontraram, lhe disseram: — Todos estão à sua procura.
38 Nexata Jesús jumaitsi: —Ponatsi baja imoxoyo penaetomaraxijavabelia bajarajotalia tatsipaebinexa Dioso pitorobilivaisi. Bajaraxuanexa bovecua pitsaparenajë, jai Jesús.
38 Jesus, porém, lhes disse:
39 Nexata daxita Galilea nacuajava Jesús jivi tsipaebapona Dioso pitorobilivaisi judíovi penacaetuatabiabibonëjava. Jesús jivi dovathi vecuacapitsapaponanua.
39 Então ele foi por toda a Galileia, pregando nas sinagogas deles e expulsando os demônios.
40 Jesús imoxoyorenatsi bajayajebi bitso peperabëtsabanaenë. Nexata bajaraponë pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Bajaraponë pinijicuenia vajëta Jesúsjavabelia. Jumaitsi: —Cacaëjëpa tanejamatejemayaexanaenexamë. Itsa jitsipame, nejamatejemayaexanare mapavitanevecuaje, jai peperabëtsabanaenë Jesúsjavabelia.
40 Um leproso se aproximou de Jesus e lhe pediu, de joelhos: — Se o senhor quiser, pode me purificar.
41 Nexata Jesús bajaraponë itaxutobejiobiatane. Pecobeta perabëjayalia. Jumaitsi: —Jãjã, jitsipajë cajena. Jamatejemamë rabaja, jai Jesús peperabëtsabanaenëjavabelia.
41 E Jesus, profundamente compadecido, estendeu a mão, tocou nele e disse:
42 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata peperabëtsabanaenëmi baja perabëxanepananajereca. Jamatejema baja. Peperabëtsabanaejavami baja ajibi.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu dele, e ele ficou limpo.
43 Nexata baja Jesús naviatsiaexana bajaraponë. Pinijicuenia Jesús muxujioba bajaraponë penaviatsivajënaeya. Jesús jumaitsi:
43 E, advertindo-o severamente, logo o despediu.
44 —Nejumetaema. Pëtsa itsajivijavabelia tsipaebame tacajamatejemayaexanaejava. Naitajëremelia jane sacerdotenëjavabelia templobota penacuenebinëjavabelia. Nexata sacerdotenë cataena pecavecuaajibijava baja niavitanejavami. Diosonexa rajuremelia ofrenda sacerdotenëjavabelia pecavecuaajibiaexanaexae niavitanejavami. Bajara tsipaji pacuenia bajayata vajasalinainëmi Moiséspijinë nacaitoroba. Nexata jivi yapëtaena pepacuene baja pecavecuaajibijava niavitanejavami, jai picani Jesús bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëmijavabelia.
44 E lhe disse:
45 Nexata bajaraponë lia. Itsiata tsipaebanajetaruca daxitajivijavabelia Jesús pejamatejemayaexanaejavatsi. Bajaraxuata Jesús apo jitsipae naitajëtsiaya pejonejava itsatomarabelia ata, jivi ayaibitsaëtoxaneto pematatoyoronaeyanivatsi. Jesús saya ponapona tomaranë piajibijava. Itsiata cajena daxita nacuanëjavaverena jivi muxunapatabiabatsi Jesús.
45 Mas, tendo ele saído, começou a proclamar muitas coisas e a divulgar a notícia, a ponto de Jesus não poder mais entrar publicamente em nenhuma cidade. Por isso, permanecia fora, em lugares desertos. E de toda parte vinham ao encontro dele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.