Marcos 14

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Anijamatacabibeje abaxë ajibi pejonenexa pascuafiesta, itsafiestanua, pafiestajava judíovi baxane levadurata matajërëbinejeva pexanaepan. Nexata bajarapafiestabejevajënaeya, sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, najumejaita picani bajarapafiestajava pevaetabinexatsi Jesús. Penajumetsënëtsilivaisita picani jamatabëvaetabatsi Jesús pebeyaxuabinexatsi.
1 Faltavam dois dias para a Páscoa e para a Festa dos Pães sem Fermento. Os principais sacerdotes e mestres da lei ainda procuravam uma oportunidade de prender Jesus em segredo e matá-lo.
2 Itsiata bajarapamonae najumaitsi: —Fiestajava meta abaxë apo vaetabi tsanetsi jivi vajanacaitsacueniabiyaniva, najai bajarapamonae.
2 “Mas não durante a festa da Páscoa, para não haver tumulto entre o povo”, concordaram entre eles.
3 Jesús ponapona Betania tomarata, Simón pijabota. Simón bajayajebi bitso peperabëtsabanaenëmi. Nexata Jesús pexaeyecaejavata mesata, petiriva cobenaimoxoyorenatsi petuxujuviaceitera, nardovënëra, alabastrobotellabëta pejeaceitera. Bajarapora bitso penamatamotsira. Nexata bajarapova yavëtoxobiaxuaba bajarapora, petuxujuviaceitera. Bajaraxuacujinae Jesús tsimataepanaicatsi bajarapaaceitera.
3 Enquanto isso, Jesus estava em Betânia, na casa de Simão, o leproso. Quando ele estava à mesa, uma mulher entrou com um frasco de alabastro contendo um perfume caro, feito de essência de nardo. Ela quebrou o frasco e derramou o perfume sobre a cabeça dele.
4 Bajarajota itsamonae penaenaevi itsa taeyena Jesús petsimataepanaejavatsitsica, bajarapamonae jamatabëanaepanareca. Nexata ëpamonae najumai tsenae: —¿Detsa xuajitsia saya xuaba bajarapacuenia maporaje?
4 Alguns dos que estavam à mesa ficaram indignados. “Por que desperdiçar um perfume tão caro?”, perguntaram.
5 Canajetsipa rajane. Nexata matamopitsipa trescientos padenariobeje matatoxenetsia. Bajarapapalata rajutsipa bepejiobivi bajarapacuenia peyavenonaenexa, najai tsenae ëpamonae. Bajarapamonae anaepana bajarapovajavabelia.
5 “Poderia ter sido vendido por trezentas moedas de prata, e o dinheiro, dado aos pobres!” E repreenderam a mulher severamente.
6 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —¿Detsa xuajitsia bajarapacuenia pajumaitsimë bajarapova pexanaejava yabara? Mara povaje pexaniacuene nexanaje.
6 Jesus, porém, disse: “Deixem-na em paz. Por que a criticam por ter feito algo tão bom para mim?
7 Daxitamatacabi raja bepejiobivi jinavanapa itsaxuayo pajinavanapame. Pamatacabi pajitsipame pexaniacuene panetoexanaenexa bepejiobivijavabelia, nexata patoexanaename. Itsiata baitsi jane xanë daxitamatacabi apo ponaponaenë tsane paxamëjavata.
7 Vocês sempre terão os pobres em seu meio e poderão ajudá-los sempre que desejarem, mas nem sempre terão a mim.
8 Mara papetirivaje pexaniacuene netoexana pacuenia baja cuenecaëjëpatsi. Itsamonae petëpaejivi batsiperabëepana petuxujuviaceitera peperabëxaniavaetsinexa pemëthëtsivajënae. Bajara pijinia pacuenia mapovaje netsimataepana petuxujuviaceitera, abaxë apo tëpae atanë. Nexata baja bajarapova neperabëxaniavaeta itsamonae tanemëthëtsivajënae.
8 Ela fez o que podia e ungiu meu corpo de antemão para o sepultamento.
9 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxitanacuanëjava tajajivi itsa paebanajetarubenaena pexanialivaisi jivi tacapanepaelivaisinexa, vajunupaebabiabiananua pacuenia exana xanëjavaberena mapapetirivaje, jai Jesús pijajivijavabelia.
9 “Eu lhes digo a verdade: onde quer que as boas-novas sejam anunciadas pelo mundo, o que esta mulher fez será contado, e dela se lembrarão”.
10 Jesús pijajivi doce ponëbejeyajuvënënë pevënë Judas. Itsavënë Iscariote. Nexata Judas pona sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia. Jesús jane baja yajumejailiatsi pecanajetsinexatsi. Nexata jane baja Judas Jesús canajetatsi sacerdotevi penamatacaitorobivi pecobeyabelia.
10 Então Judas Iscariotes, um dos Doze, foi aos principais sacerdotes para combinar de lhes entregar Jesus.
11 Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi itsa tane bajarapacuene, barëya. Jumaitsi bajarapamonae Judasjavabelia: —Palata pacarajutsianatsi, jai. Nexata jane baja xuacujinae Judas Jesús naitaxutocaevetaponaponatsi. Nexata paepatota Judas toyapëxanepanatsi, perajutsinexa jane baja bajarapamonae pecobeyabelia.
11 Quando souberam por que ele tinha vindo, ficaram muito satisfeitos e lhe prometeram dinheiro. Então ele começou a procurar uma oportunidade para trair Jesus.
12 Junua jane baja fiesta, pafiestajava judíovi baxane levadurata matajërëabinejeva pexanaepan. Bajarapamatacabi ovejaxi babia pexaenexa pascua fiestamatacabi. Nexata Jesús yanijobatsi pijajivi. —¿Detsa belia paponaenajë patacamitsaexanaenexa pascua fiestamatacabi pexaejava nexaenexa? jai Jesús pijajivi.
12 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando o cordeiro pascal era sacrificado, os discípulos de Jesus lhe perguntaram: “Onde quer que lhe preparemos a refeição da Páscoa?”.
13 Nexata Jesús itoroba anijanëbeje pijajivitonëbeje. Jumaitsi: —Tomarabelia paponarebeje. Bajarajotalia pacaxitajarabianamebeje mera canalito pecanajetarucaenë. Bajaraponë papënanajetarucaenamebeje.
13 Então Jesus enviou dois deles a Jerusalém, com as seguintes instruções: “Ao entrarem na cidade, um homem carregando uma vasilha de água virá ao seu encontro. Sigam-no.
14 Pabota bajaraponë joneyojopaena, bajarapabo pexainaenëjavabelia pajumaitsimëbeje tsane: “Vajanacacujarubinë raja jumaitsi: ‘¿Detsa jota pënëyatuucutsibo eca, pabota tajajivi barëxaejitsianë xua jivi baxane pascua fiestamatacabi?’ jai raja vajanacacujarubinë,” pajamëbeje tsane bajarapabo pexainaenëjavabelia.
14 Digam ao dono da casa em que ele entrar: ‘O Mestre pergunta: Onde fica o aposento no qual comerei a refeição da Páscoa com meus discípulos?’.
15 Nexata athëbëabetsia anijairabeje pënëyatuucutsibojavata, pacatsitajëtsianabeje. Bajarapaboënëta athëbëyotsia paira ayaiënëtuatuajë tsane. Daxitacuene bajarajota xainaena. Nexata vajaxaejavanexa bajarajotatsia paexanaenamebeje, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia.
15 Ele os levará a uma sala grande no andar superior, que já estará arrumada. Preparem ali a refeição”.
16 Nexata jane baja ponabeje Jesús pijajivitonëbeje. Patabeje baja tomarabelia. Caxitajarababeje daxita pacuenia Jesús jumaitsitsibeje. Nexata xua jivi baxane pascua fiestamatacabi daxita Jesús pijajivi pebarëxaenexa, bajaraponëbeje exanabeje jane baja.
16 Então os dois discípulos foram à cidade e encontraram tudo como Jesus tinha dito, e ali prepararam a refeição da Páscoa.
17 Itsa baja meravitsia, Jesús patajopa bajarajota pijajivi, doce ponëbeje, yajava.
17 Ao anoitecer, Jesus chegou com os Doze.
18 Daxita mesata pexaeyenaejavata, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Caenë paxamëyajuvënënë, xanëjavata pexaeyecaenë, necanajetsiana tajavajabitsaë pecobeyabelia, jai Jesús.
18 Quando estavam à mesa, comendo, Jesus disse: ‘Eu lhes digo a verdade: um de vocês que está aqui comendo comigo vai me trair”.
19 Nexata Jesús pijajivi bejamatabëjiobireca. Nexata Jesús pijajivi, caenë canacujitsia, Jesúsjavabelia yanijobapona. —¿Xanë tsaja tsane? jai tsaponae Jesús pijajivi.
19 Aflitos, eles protestaram: “Certamente não serei eu!”.
20 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Doce paponëmëbejeyajuvënënë raja. Ponëbeje peneta caecuenia panajuacajabutsianajëbeje panbë platojavabelia, bajaraponë tsane.
20 Jesus respondeu: “É um dos Doze. É alguém que come comigo da mesma tigela.
21 Nexata xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tëpaenajë pacuenia baja cajena xanë yabara Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi. Itsiata ponë tajavajabitsaë pecobeyabelia necanajetsiana, bajaraponë bitso bejiobi tsane pinijicuenia. Itsa meta bajaraponë apo naexanae tsipae, bajarapacuenia apo necanajetsi tsipae. Nexata xanepanaejitsipatsi bajaraponë itsa apo naexanae tsipae. Tsipaji apo naneconitsi tsipae Diosojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.
21 Pois o Filho do Homem deve morrer, como as Escrituras declararam há muito tempo. Mas que terrível será para aquele que o trair! Para esse homem seria melhor não ter nascido”.
22 Nexata pexaeyenaejavata Jesús pita panbë. Jesús jumaitsi Diosojavabelia: —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pan, jai. Bajaraxuacujinae epatsënëquejeba bajarapapanbë. Rajuta pijajivi. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Paxaema. Mara tavitoje, jai.
22 Enquanto comiam, Jesus tomou o pão e o abençoou. Em seguida, partiu-o em pedaços e deu aos discípulos, dizendo: “Tomem, porque este é o meu corpo”.
23 Bajaraxuacujinae icatsia Jesús copavënëjavata yapita pijajivi pebarëapaeranexa. Diosojavabelia jumaitsi: —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame maporaje, jai. Bajaraxuacujinae pijajivi bajarapora rajuta. Daxita Jesús pijajivi bajarapora apa.
23 Então tomou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois, entregou-o aos discípulos, e todos beberam.
24 Jesús pijajivijavabelia jumaitsi: —Tajana raja othopaena jivi ayaibitsaëtoxaneto pecapanepaenexatsi. Nexata tatëpaejava pejamatabëcueneta, jivi yapëtaena pepacuene xaniajai Dioso jivi pecapanepaejavanexa, pacuenia baja cajena tajëvelia Dioso najumecapanepaeya jumaitsi.
24 Então Jesus disse: “Este é o meu sangue, que confirma a aliança. Ele é derramado como sacrifício por muitos.
25 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Xanë rabaja matavëjëa apo apaenë tsane uvacuaira mapanacuataje, matapania icatsia apaenajë Dioso pijanacuatatsia pejanauvacuaira, jai Jesús pijajivijavabelia.
25 Eu lhes digo a verdade: não voltarei a beber vinho até aquele dia em que beberei um vinho novo no reino de Deus”.
26 Jesús pijajivi barënaxëana Diosojumevajianë. Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi barëpona petsutojumabelia. Patsutojumata olivonaenë apaaxayo, bajarapatsutojumabelia barëpona.
26 Então cantaram um hino e saíram para o monte das Oliveiras.
27 Nexata bajarapatsutojumata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Daxita raja paxamë ajena, pameravi, panexuabarëcëpecaename. Tsipaji rabaja patanexuabarëcëpecaejavanexamë yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Beyaxuabianatsi raja oveja pevetsinë. Nexata pijaovejabitsaëto nacayajatsia rëcëpecaena,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota paxamë patanexuabarëcëpecaejavanexamë yabara. Nexata ajena, pameravi, tajavajabitsaë itsa nevaetabiana tanebeyaxuabinexa, daxita paxamë panexuabarëcëpecaename.
27 No caminho, Jesus disse: “Todos vocês me abandonarão, pois as Escrituras dizem: ‘Deus ferirá e as ovelhas serão dispersas’.
28 Itsiata baitsi jane tatëpaecujinae icatsia asaënë tsane. Nexata paxamë panevajënaeyabelia copiata ponaenajë Galilea nacuayabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.
28 Mas, depois de ressuscitar, irei adiante de vocês à Galileia”.
29 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: —Daxita mapamonaeje caxuabarëcëpecae ata tsane, xanë cajena apo caxuabatabajiravi tsanetsi, jai Pedro.
29 Pedro declarou: “Mesmo que todos os outros o abandonem, eu jamais farei isso”.
30 Nexata Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: —Xaniajanë pacuenia catsipaebijitsiatsi. Ajena rabaja, pameravi, nanianaevëpata, anijajumebeje vacara pefiabivajënaeya, nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë. “Apo yapëtaenë cajena bajaraponë,” jamë tsane xanë yabara acueyabi xuabeje, jai Jesús Pedrojavabelia.
30 Jesus respondeu: “Eu lhe digo a verdade: esta mesma noite, antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes”.
31 Itsiata Pedro ajumesaëya jumaitsi Jesúsjavabelia: —Nebeyaxuabijitsia ata tsane xamë yajava, itsiata cajena apo nayavajunuaxainaenë tsane nijajivitonëcuenenë, jai Pedro Jesúsjavabelia. Daxita Jesús pijajivi bajarapacuenia jumaitsi.
31 Pedro, no entanto, insistiu enfaticamente: “Mesmo que eu tenha de morrer ao seu lado, jamais o negarei!”. E todos os outros discípulos disseram o mesmo.
32 Jesús, pijajivi yajava, pata Getsemanívënëjavata. Bajarajota Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Paneevetenare abaxë majotaje tavajëtsiepatoyo Diosojavabelia, jai.
32 Então foram a um lugar chamado Getsêmani, e Jesus disse a seus discípulos: “Sentem-se aqui enquanto vou orar”.
33 Nexata Pedro, Santiago, Juan, bajara saya pamatabëxëyo, Jesús barëpona pesaicaeyojavabelia. Bajaraxuacujinae Jesús bitso najamatabëxaina. Nexata bejamatabëjiobireca.
33 Levou consigo Pedro, Tiago e João e começou a sentir grande pavor e angústia.
34 Nexata Jesús jumaitsi pijajivi acueyabi ponëbejejavabelia: —Xanë bitso pinijicuenia najamatabëxainajë. Nexata tanajamatabëxainaejava yatëpaejitsianë. Paxamë abaxë majotaje panacopabare. Paitavamë tsane. Pëtsa pamajitame, jai Jesús pijajivi acueyabi ponëbejejavabelia.
34 “Minha alma está profundamente triste, a ponto de morrer”, disse ele. “Fiquem aqui e vigiem.”
35 Nexata Jesús, caenë, pevajënaeyabelia icatsia tsiquirijavayo ponataba. Tsipaji Jesús tajëvelia yapëtane pacuenia Dioso tocopatatsi bitso ayaicuenia pebejiobiaexanaenexatsi paepatota pijavajabitsaë beyaxuabijitsiatsi. Nexata Jesús irataeya bocajunua pevajëtsinexa Diosojavabelia. Vajëta picani Diosojavabelia bitso bejiobitsiaya pebeyaxuabiyanivatsi.
35 Ele avançou um pouco e curvou-se até o chão. Então orou para que, se possível, a hora que o esperava fosse afastada dele.
36 Nexata Jesús pevajëtsijavata Diosojavabelia, jumaitsi: —Taxa Diosomë, netocopatame picani tanebeyaxuabinexa betajiobicueneta. Daxitacuene raja cacaëjëpa nexanaenexa. Nexata necapanepare bajarapabejiobicuenevecua. Itsiata xanë apo tajitsipaecuene ata, pacuenia xamë jitsipame, netocopatsianame, jai Jesús pevajëtsijavata Diosojavabelia.
36 E clamou: “Aba, Pai, tudo é possível para ti. Peço que afastes de mim este cálice. Contudo, que seja feita a tua vontade, e não a minha”.
37 Bajaraxuacujinae Jesús naviarena acueyabi ponëbeje pijajivijavaberena. Caxitajaraba Jesús pijajivi pemajitanubenaevi. Nexata Jesús jumaitsi Pedrojavabelia: —Simón, ¿pamajitanubename tsaja? ¿Apo pacacaëjëpae tsabaja rovia caeepatoyo ata paneaitavatsenaenexa?
37 Depois, voltou aos discípulos e os encontrou dormindo. “Simão, você está dormindo?”, disse ele a Pedro. “Não pode vigiar comigo nem por uma hora?
38 Pëtsa pamajitame. Paitavamëre. Pavajëre Diosojavabelia pibisiacuene paneexanaeyaniva. Tsipaji raja dovathi pacajamatabëcueneëjëbiana. Paxamë picani panejamatabëcueneta pexaniacuene jamatabëpaexanabiabame. Itsiata baitsi jane apo pajamatabëcuenesaëmë pexaniacuene paneexanaenexa, jai Jesús Pedrojavabelia.
38 Vigiem e orem para que não cedam à tentação, pois o espírito está disposto, mas a carne é fraca.”
39 Nexata icatsia Jesús pona pecovëyabelia pevajëtsinexa icatsia Diosojavabelia. Bajara icatsia pacuenia Jesús vajëta Diosojavabelia pacuenia vajëta copiata.
39 Então os deixou novamente e fez a mesma oração de antes.
40 Icatsia Jesús naviarena pijajivijavaberena. Caxitajaraba icatsia Jesús pijajivi pemajitanubenaevi. Tsipaji baja Jesús pijajivi bitso itamajitsipana. Nexata Jesús pijajivi apo yapëtae pacuenia jumecanaviatsijitsia Jesúsjavabelia.
40 Quando voltou pela segunda vez, mais uma vez encontrou os discípulos dormindo, pois não conseguiam manter os olhos abertos. Eles não sabiam o que dizer.
41 Icatsia abaxë Jesús naviata pecovëyabelia pevajëtsinexa icatsia Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae, acueyabi baja xuabeje pevajëtsicujinae, Jesús icatsia rena pijajivijavaberena. Jumaitsi Jesús pijajivijavabelia: —¿Abaxë tsarovia tsiteca pamajitanubename? Ajibi rabaja. Copiapata rabaja paepatota xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsijitsia pibisiacuene pexanaevi pecobeyabelia.
41 Ao voltar pela terceira vez, disse: “Vocês ainda dormem e descansam? Basta; chegou a hora. O Filho do Homem está para ser entregue nas mãos de pecadores.
42 Panonobapunare baja. Ponaenatsi baja. Imoxoyo rabaja najetaruca tajavajabitsaë pecobeyabelia tanecanajetsinënexa, jai Jesús pijajivijavabelia Judas yabara.
42 Levantem-se e vamos. Meu traidor chegou”.
43 Jesús pijavajabitsaë pevaetabijavatanexatsi, cuaicuaijai tsanucae pijajivijavabelia. Nexata bajarapaepatota patanajetaruca Judas, Jesús pijajivi doce ponëbejeyajuvënënëmi. Judas pënanajetarubenatsi jivi ayaibitsaëtoxaneto. Bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae canajetarubena espadanë. Itsamonae canajetarubena naebonë yajava. Bajarapamonae itorobatsi sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi ata, judíovi pijaancianovi ata.
43 No mesmo instante, enquanto Jesus ainda falava, Judas, um dos Doze, chegou com uma multidão armada de espadas e pedaços de pau. Tinham sido enviados pelos principais sacerdotes, mestres da lei e líderes do povo.
44 Judas pebarërenavajënae bajarapamonae, copiaya baja cajena Judas tsipaeba pacuenia bajarapamonae yapëtaejitsia Jesúscuene. Judas jumaitsi mapacueniaje: —Ponë raja peneta bajacobiaya itabaratsutsunexuabianajë, bajaraponë Jesús tsane. Bajaraponë pavaetabianame. Pacobecëtsianame xaniavaetsia. Nexata panecobecëtsinë pacaponaeremena, jai baja cajena Judas pematacanajetarucaevijavabelia pebarërenavajënae.
44 O traidor havia combinado com eles um sinal: “Vocês saberão a quem devem prender quando eu o cumprimentar com um beijo. Então poderão levá-lo em segurança”.
45 Nexata jane baja Judas itsa patanajetaruca, exana pacuenia baja cajena jumaitsi pematacanajetarucaevijavabelia. Judas Jesús itabaratsutsuniaya bajacobatsi, Judas jane baja pematacanajetarucaevi peyapëtaenexa Jesúscuene.
45 Assim que chegaram, Judas se aproximou de Jesus. “Rabi!”, exclamou ele, e o beijou.
46 Nexata jane baja Jesús pijavajabitsaë vaetabatsi. Cobecëtatsi xaniavaetsia.
46 Os outros agarraram Jesus e o prenderam.
47 Bajarajota Jesús pijajiviyajuvënënë pijaespada navemarajonotaxuabina. Muxuyoropaebiaxuaba sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijajivitonë.
47 Mas um dos que estavam com Jesus puxou a espada e feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha.
48 Nexata Jesús jumaitsi pevaetabivitsijavabelia: —Paxamë meta panetaneme betanacobetoxotsinë. Bajaraxuata pacaponame espadanë, naebonë yajava, patanevaetabinexamë pacuenia pavaetababiabame penacobetoxotsinë.
48 Jesus perguntou: “Por acaso sou um revolucionário perigoso, para que venham me prender com espadas e pedaços de pau?
49 Xanë caematacabi canacujitsia Dioso pejumelivaisi paxamëjavabelia pacatsipaebabiabatsi templobota. Itsiata bajarapamatacabi apo panevaetabimë. Mara pacuenia panevaetabameje tanetocopiapatsixae baja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota bajayata tajëvelia jumaitsi xanë yabara, jai Jesús pevaetabivitsijavabelia.
49 Por que não me prenderam no templo? Todos os dias estive ali, no meio de vocês, ensinando. Mas estas coisas estão acontecendo para que se cumpra o que dizem as Escrituras”.
50 Nexata jane baja Jesús pijavajabitsaë pevaetabijavatatsi, daxita Jesús pijajivi xuabarëcëpecatsi pacuenia baja cajena Jesús jumaitsi tajëvelia pijajivijavabelia.
50 Então todos o abandonaram e fugiram.
51 Pevëjëato pënanajetaruca Jesús pecaponaevitsi. Sábanata namataquinanajetaruca. Nexata pevëjëato bajarapamonae yasábanavaetabatsi.
51 Um jovem que os seguia vestia apenas um lençol de linho. Quando a multidão tentou agarrá-lo,
52 Nexata pevëjëato sábana naisinaxuaba. Najetabajirava jumasanë.
52 ele deixou para trás o lençol e escapou nu.
53 Jesús caponaliatsi sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijaboyabelia. Nacaetuata bajarajota daxita sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi ata yajava, judíovi pecujarubivi ata yajava.
53 Levaram Jesus para a casa do sumo sacerdote, onde estavam reunidos os principais sacerdotes, os líderes do povo e os mestres da lei.
54 Itsa baja Jesús caponaliatsi, nexata Pedro bajarapamonae pecovëya tajiyo najetaruca. Sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabo matatoyorotsia yacaranata ibopanaxanetonë, mataropotsia pefaratsijavaxanetota. Nexata bajarapayacaranatsijavaxaneto baupa, Pedro najoneya bopanabojavabelia, itsabelia Jesús cajunuatsi. Nexata sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabopanabota, Pedro nanonopeca isoto muxuneneta templobopijipolicíavita.
54 Pedro seguia Jesus de longe e entrou no pátio do sumo sacerdote. Ali, sentou-se com os guardas para se aquecer junto ao fogo.
55 Nexata bajarapabo ënëtuatuajëta sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi ata yajava, judíovi pecujarubivi ata yajava, nabarëcuaicuaijai. Bajarapamonae nayanijoba. —¿Jipatsa yapëtane Jesús pibisiacuene pexanaejava, paneconi yabara beyaxuabijitsiatsi? najai tsaponae. Itsiata bajarapamonae apo caxitajarabi itsaneconi ata Jesús pijaneconi.
55 Lá dentro, os principais sacerdotes e todo o conselho dos líderes do povo tentavam, sem sucesso, encontrar provas contra Jesus, para que pudessem condená-lo à morte.
56 Itsamonae saya penajumetsënëtsilivaisi paeba Jesús yabara. Itsiata caelivaisi najuapaebi ata, najumejëpaeya apo paebi bajarapamonae.
56 Muitas testemunhas falsas deram depoimentos, mas elas se contradiziam.
57 Itsamonae nonobapuna. Penajumetsënëtsilivaisi paeba Jesús yabara. Penonobapunaeviyajuvënënë jumaitsi mapacueniaje:
57 Por fim, alguns homens se levantaram e apresentaram o seguinte testemunho falso:
58 —Paxanë raja, pamatabëxëyo panubenajë majotaje, pajumetaniji Jesús pejumaitsijava. Bajaraponë jumaitsi: “Xanë raja xuabianicajë mapatemploboje, jivi pexanaebo. Acueyabi matacabita icatsia itsabo veretetsianajë. Jivi apo pexanaebo tsane,” jai maponë Jesúsje, jai penonobapunaeviyajuvënënë.
58 “Nós o ouvimos dizer: ‘Destruirei este templo feito por mãos humanas e em três dias construirei outro, não feito por mãos humanas’”.
59 Itsiata daxita bajarapamonae najumejëpaeya apo paebi.
59 Mas nem assim seus depoimentos eram coerentes.
60 Nexata jane baja sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë nonotapuna bajarapamonae pitabarata. Nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Apo yapëtaemë tsaja itsalivaisiyo ata nejumecanaviatsinexa? ¿Xaniajai tsabaja pacuenia mapamonae caneconitsiajumaitsije? jai Jesúsjavabelia sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë.
60 Então o sumo sacerdote se levantou diante dos demais e perguntou a Jesus: “Você não vai responder a essas acusações? O que tem a dizer em sua defesa?”.
61 Jesús itsiata moya. Apo jumepitsi cajena. Nexata icatsia sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Xamë tsabaja pepacuene Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanepaenexa? ¿Xamë tsaja, Dioso pexënatomë? jai.
61 Jesus, no entanto, permaneceu calado e não deu resposta alguma. Então o sumo sacerdote perguntou: “Você é o Cristo, o Filho do Deus Bendito?”.
62 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: —Jãjã, xanë rabaja. Paxamë raja panetaename, Daxitajivi Pematapijinënë, taecaejava Dioso pecujuanenia, daxitajamatabëcuene pecaëjëpaenëtsi. Panetaenamenua tanajetarucaejava athëbëvetsica itarërëbota, jai Jesús.
62 “Eu sou”, disse Jesus. “E vocês verão o Filho do Homem sentado à direita do Deus Poderoso e vindo sobre as nuvens do céu.”
63 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava itsa jumetane, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë penaxatatsijava anaeya titinaxuaba. Bajarapacuenia titinaxuaba pianaepanaexae Jesús pejumaitsijava yabara. Nexata sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë jumaitsi daxita penacaetuatsivijavabelia: —Pijacuata rabaja pejumaitsijumeta naneconita. Pematatsënëa apo namatavenonaetsi itsamonae vajanacatsipaebinexa paneconi yabara maponëje naneconitsiaexanaejitsiatsi.
63 Então o sumo sacerdote rasgou as vestes e disse: “Que necessidade temos de outras testemunhas?
64 Paxamë rabaja pajumetaneme maponëje Dioso apo pejitsipaecuenia pecuaicuaijaijava. Tsipaji Dioso bepexënato nataeya cuaicuaijai. ¿Detsa nexata paxamë pajamatabëitsimë? jai sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë daxita penacaetuatsivijavabelia. Nexata daxita penacaetuatsivi jumaitsi: —Naneconita rabaja Diosojavabelia. Nexata baja beyaxuabianatsi, jai bajarapamonae Jesús yabara.
64 Todos ouviram a blasfêmia. Qual é o veredicto?”. E todos o julgaram culpado e o condenaram à morte.
65 Nexata bajarapamonaeyajuvënëvi Jesús itabarasuabatsi. Bajaraxuacujinae papaëbërëpanata itaxutocëtatsi. Pitaxutocëtsicujinaetsi itabaratsaquibabeponatsi pecobethaitonëta. Nexata bajarapamonae jumai tsaponae Jesúsjavabelia: —¡Vënëjonare ponë caitabaratsaquibabepona! jai tsaponae bajarapamonae. Bajaraxuacujinae templobopijipolicíavi itabarapacabiaxuabatsi Jesús.
65 Então alguns deles começaram a cuspir em Jesus. Vendaram seus olhos e lhe deram socos. “Profetize para nós!”, zombavam. E os guardas lhe davam tapas enquanto o levavam.
66 Itsa abaxë Jesús sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabo ënëtuatuajëalia yanijobaponatsi xua yabara naneconitsiaexanaejitsiatsi, Pedro naitaxutocaevetsiaya naeca bopanabota. Nexata bajarajota taeyetatsi petiriva, sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë pijabota penacuenebiva.
66 Enquanto isso, Pedro estava lá embaixo, no pátio. Uma das criadas que trabalhava para o sumo sacerdote passou por ali
67 Bajarapova Pedro taeyetatsi penanonopecaejavata. Nexata bajarapova naitaxutobabatsia asaëya taenucatsi Pedro. Jumaitsitsi: —Xamë ata rabaja naponaponame Jesústa, Nazaret tomarapijinëta, jaitsi.
67 e viu Pedro se aquecendo junto ao fogo. Olhou bem para ele e disse: “Você é um dos que estavam com Jesus de Nazaré”.
68 Nexata Pedro itsiata nayavajunuaxaina Jesús pijajivitonëcuene. Nexata Pedro jumaitsi bajarapovajavabelia: —Jume raja. Apo yapëtaenë cajena bajaraponë. Apo yapëtaenë pacuene yabara nejumaitsimë, jai Pedro. Bajaraxuacujinae Pedro pejonebaupajavaverenajavabelia natixilia. Nexata vacara fiaba.
68 Ele, porém, negou. “Não faço a menor ideia do que você está falando!”, disse, e caminhou em direção à saída. Naquele instante, o galo cantou.
69 Icatsia bajarapova Pedro tanetsi. Nexata pamonae bajarajota nubena, bajarapamonaejavabelia bajarapova jumaitsi: —Mara ponëje Jesús pijajiviyajuvënënëje, jai bajarapova Pedro yabara.
69 Quando a criada o viu ali, começou a dizer aos outros: “Este homem com certeza é um deles!”.
70 Icatsia nexata Pedro jumaitsi: —Jume raja. Apo yapëtaenë cajena bajaraponë, jai. Bajaraxuacujinae, icatsia caeepatoyocujinae, bajarajota penubenaevi Pedro jumaitsitsi: —Xaniajai raeta baja cajena. Xamë Jesús pijajiviyajuvënënëmë. Tsipaji rabaja Galilea nacuapijinëmë. Galilea nacuapijivi pecuaicuaijaicuenia cuaicuaijamë, jaitsi.
70 Mas Pedro negou novamente. Um pouco mais tarde, alguns dos que estavam por lá confrontaram Pedro, dizendo: “Você deve ser um deles, pois é galileu”.
71 Nexata Pedro pejumexaniataenexatsi, ajumesaëya jumaitsi: —Itsa apo xaniajanë tsipae paxamëjavabelia, nexata Diosojavabelia naneconitsipajë. Apo yapëtaenë cajena ponë yabara panejumaitsimë, jai Pedro.
71 Ele, porém, começou a praguejar e jurou: “Não conheço esse homem de quem vocês estão falando!”.
72 Itsa baja Pedro najumevereta bajarapacuenia pejumaitsijava, vacara icatsia fiaba. Nexata bajarajota Pedro najamatabënapitajaraba pacuenia Jesús jumaitsitsi: “Anijajumebeje vacara pefiabivajënaeya, nayavajunuaxainaename tajajivitonëcuenemë. ‘Xanë cajena apo yapëtaenë bajaraponë,’ jamë tsane xanë yabara acueyabi xuabeje,” pejaijavatsi Jesús, Pedro najaaraba. Nexata bajarajota Pedro bitso najamatabëxaina Jesús pejumaitsijumetsi yabara. Pedro nexata nua.
72 E, no mesmo instante, o galo cantou pela segunda vez. Então Pedro se lembrou das palavras de Jesus: “Antes que o galo cante duas vezes, você me negará três vezes”. E começou a chorar.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.