Marcos 12
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NTLH
1 Jesús livaisi tsipaeba sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata, judíovi pijaancianovijavabelia ata. Jumaitsi mapacueniaje: —Pijaira pexainaenë pijairata uba ayaibacaboxaneto uvavënëjava. Bajaraxuacujinae pijaira matatoyorotsia ibopanaxanetonë mataropotsia pefaratsijavata yacaranata. Bajarapayacaranatsijava athëbëabetsia apia jivitonë matatoxenetsia. Bajaraxuacujinae irata mëthë cueyeta. Nexata pecueyetsimëthëjavata exana uvacuaibarëmene pecayujucabiabijavanexa. Bajaraxuacujinae pijauvabacabo tuatuajëta exananuta piapiabotsia, penacuaitsimatacabi itsa tonaveretatsi, athëbëyo pevetabiabecaenexa pijauvabacabo. Nexata bajaraponë itsamonae evetsiaexana pijauvabacabo. Uvabacabo pexainaenë jumaitsi petoevetsivitsijavabelia: “Pamatacabi cuainaveretsiana, natsicobetsatsianatsi. Pamatacabi raja cuainaveretsiana, tajajivitonë itorobiarenajë xua panetotsatsianame tanetopitsinexa,” jai uvabacabo pexainaenë petoevetsivitsijavabelia. Nexata uvabacabo pexainaenë tajë nacuayabelia pona.
1 Depois Jesus começou a falar por meio de parábolas . Ele disse:
2 Itsa baja uvabacabo pexainaenë yapëtane pecopiapatsijava uvacuai penaveretsimatacabi penotsinexa, nexata uvabacabo pexainaenë itoroba pijajivitonë. Itoroba petoevetsivitsijavabelia petsicobetsatsinexatsi.
2 Quando chegou o tempo da colheita, o dono enviou um empregado para receber a sua parte.
3 Nexata uvabacabo pexainaenë pijajivitonë tovaetabatsi. Toconibabiatsi. Petoconibabecujinaetsi cobesa naviatsiaexanaliatsi.
3 Mas os lavradores agarraram o empregado, bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
4 Itsiata uvabacabo pexainaenë icatsia itoroba itsanë pijajivitonë petsicobetsatsinexatsi. Bajaraponë ata icatsia tomatajorobiaxuabatsi. Pibisiacuenia tobijatanetsi.
4 O dono mandou mais um empregado, mas eles bateram na cabeça dele e o trataram de um modo vergonhoso.
5 Itsiata icatsia uvabacabo pexainaenë itoroba itsanë pijajivitonë. Bajaraponë jane baja tobeyaxuabatsi. Bajaraxuacujinae abaxë icatsia uvabacabo pexainaenë itoroba itsamonae. Bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae totsaquibabiatsi. Itsamonae tobeyejebatsi.
5 E ainda outro foi mandado para lá, mas os lavradores o mataram. E o mesmo aconteceu com muitos mais — uns foram surrados, e outros foram mortos.
6 Abaxë uvabacabo pexainaenë icatsia pitorobinexa, caenë tonacopatatsi. Pexënato bitso piasivanë. Nexata jane baja uvabacabo pexainaenë pexënato icatsia itoroba. Uvabacabo pexainaenë jamatabëjumaitsi: “Tajauvabacabo tanetoevetsivi tajajivi apo netoyaiyatae ata, itsiata meta taxënato netoyaiyataena,” jamatabëjai uvabacabo pexainaenë.
6 E agora a única pessoa que o dono da plantação tinha para mandar lá era o seu querido filho. Finalmente ele o mandou, pensando assim: “O meu filho eles vão respeitar.”
7 Itsiata uvabacabo petoevetsivitsi uvabacabo pexainaenë pexënato ata, apo toyaiyataetsi. Itsa tane uvabacabo pexainaenë pexënato, bajarapamonae najumaitsi: “Mara ponëje paxa pevënamuto paxa pijauvabacabo pitsipaje. Naxanitsia. Beyaxuabatsi. Nexata raja vaxaitsi vajauvabacabo tsane,” najai uvabacabo petoevetsivitsi.
7 Mas os lavradores disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
8 Nexata icatsia uvabacabo pexainaenë pexënato ata tovaetabatsi. Icatsia pexënato ata tobeyaxuabatsi. Petëpaenë xuabatsi bajarapauvabacabo pënëyabelia, jai Jesús sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata, judíovi pijaancianovijavabelia ata.
8 — Então agarraram o filho, e o mataram, e jogaram o corpo para fora da plantação.
9 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —¿De meta nexata xua exanaena uvabacabo pexainaenë pijauvabacabo petoevetsivitsijavabelia? Uvabacabo raja pexainaenë patsiarena. Verebiabiana daxita bajarapamonaemi. Nexata icatsia itsamonae evetsiaexanaena bajarapauvabacabo, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
9 Aí Jesus perguntou:
10 Icatsia Jesús jumaitsi: —Payapëtaneme rabaja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi xanë yabara. Iboto pelivaisicuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi xanë yabara mapacueniaje:
10 Vocês não leram o que as
11 jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota xanë yabara. Bajarapacuenia tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota itsa jumaitsi, paxamë apo patanejumecovënëtsijavanexamë yabara jumaitsi. Dioso taneitapetsijava daxitajivi tacapanepaenexa yabara ata jumaitsi, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
11 Isso foi feito pelo Senhor
12 Bajarapamonae picani Jesús jamatabëvaetabatsi. Tsipaji bajarapamonae jumeyapëtanetsi Jesús pejumaitsijava bajarapamonae yabara. Itsiata abaxë apo vaetabitsi. Tsipaji cujunava jivi. Nexata baja Jesús bajarapamonae vecuapona.
12 Os líderes judeus sabiam que a parábola era contra eles e quiseram prender Jesus, mas tinham medo do povo. Por isso deixaram Jesus em paz e foram embora.
13 Fariseoviyajuvënëvi, Herodes pijajiviyajuvënëvinua, najetarubena Jesúsjavaberena. Bajarapamonae pevetsivitsi itorobatsi livaisi peyanijobinexatsi Jesús. Nexata Jesús bajarapamonae bijiaya itsa jumecanaviata, peneconitsinexatsi picani nacuaevetsinëjavabelia.
13 Depois mandaram que alguns fariseus e alguns membros do partido de Herodes fossem falar com Jesus a fim de conseguirem alguma prova contra ele.
14 Nexata bajarapamonae pata Jesúsjavaberena. Bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, payapëtaniji cajena nexaniajaicuene, xua yabara tsipaebabiabame livaisianë. Petuxanevi ata xamë apo cujunavimë. Apo auramë livaisi netsipaebabiabijava. Nexata daxitajivi najëpaeya livaisi tsipaebabiabame. Pexaniajailivaisi tsipaebabiabame pacuenia Dioso jitsipa jivi pejinavanapaenexa. ¿Xanepana tsaja vajamatamotsinexa impuestomatamo Romanonacua pepo pevetsinëjavabelia? Itsa jume, ¿apo xanepanae tsaja vajamatamotsinexa? jai bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya Jesúsjavabelia.
14 Eles chegaram e disseram: — Mestre, sabemos que o senhor é honesto e não se importa com a opinião dos outros. O senhor não julga pela aparência, mas ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige. Diga: é ou não é contra a nossa
15 Itsiata baitsi jane Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi peneconitsinexatsi picani. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —¿Detsa xuajitsia jamatabëcueneëjëbiaya paneyanijobame? Panetocarenamëre palatanëyo. Taejitsianë, jai Jesús.
15 Mas Jesus percebeu a malícia deles e respondeu:
16 Nexata bajarapamonae Jesús tocaponarenatsi palatanëyo. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —¿Jipatsa mapitabaraje, pevënënua, ruca mapapalatanëyotaje? jai Jesús. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Romanonacua raja pepo pevetsinë pitabara, pevënënua, jai.
16 Eles trouxeram, e ele perguntou: Eles responderam: — São do Imperador.
17 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Nexata parajutabiabianame Romanonacua pepo pevetsinë pijajava. Parajutabiabianame pijinia saicaya Diosojavabelia Dioso pijajava, jai Jesús. Nexata Jesús itsa jumecanaviata bajarapacuenia, bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata. Nexata bajarapamonae jamatabëjumaitsi: —¡Xaniavaetsia baja rovia Jesús panejumecanaviata! jamatabëjai.
17 Então Jesus disse: E eles ficaram admirados com Jesus.
18 Saduceovi saicaya itsalivaisi xaina. Bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Petëpaevi rabaja petëpaecujinae, icatsia apo asaë tsane,” jai tsabiabi. Nexata saduceovi imoxoyorenatsi Jesús. Saduceovi jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje:
18 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus e disseram:
19 —Jesús, Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi, jumaitsi mapacueniaje: “Ponë pematapijinë pepua penacojiobinë baja, totëpatsi pexi xainaenejeva, nexata juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami. Bajarapacuenia juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami pexi pexainaenexa bajarapovajavabelia. Nexata pexi itsa xainabeje, bematapijinëmi pexi petaenexa daxitajivi,” jai Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi.
19 — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte lei : “Se um homem morrer e deixar a esposa sem filhos, o irmão dele deve casar com a viúva, para terem filhos, que serão considerados filhos do irmão que morreu.”
20 Nexata jinavanapa ënacaemonae siete ponëbeje. Pepo matapijinë copiaya nacojioba. Nexata bajaraponë pijava vecuatëpa pexi xainaenejeva.
20 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
21 Nexata pematapijinëmi pepënarucaenë pita pematapijinëmi pijavami. Nexata icatsia bajaraponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. Nexata icatsia itsanë tuatuajëmatapijinë pita bajarapova. Bajaraponë ata icatsia tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia.
21 O segundo casou com a viúva e morreu sem deixar filhos. Aconteceu a mesma coisa com o terceiro.
22 Bajarapacuenia tëpa daxita siete ponëmibeje nacaemonae, bajarapova pepitaponaevi. Itsiata itsanë ata pexi apo xainae bajarapovajavabelia. Bajaraxuacujinae belia bajarapova ata tëpa baja.
22 Afinal, os sete irmãos casaram com a mesma mulher e morreram sem deixar filhos. Depois de todos eles, a mulher também morreu.
23 “Jivi raja petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi,” jamë. ¿Detsa nexata ponë, bajarapamonaeyajuvënënë, pijava tsane bajarapova bajarapamatacabi? Daxita pamonae siete ponëmibeje, nacaemonae, pitapona picani bajarapovami, jai saduceovi Jesúsjavabelia.
23 Portanto, no dia da ressurreição, quando todos os mortos tornarem a viver, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
24 Nexata Jesús jumaitsi saduceovijavabelia: —Paxamë saya pajamatabëcuenenavëxaniabame. Paxamë raja apo payapëtaemë pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi. Apo payapëtaemënua pacuenia Dioso caëjëpatsi daxitacuene pexanaenexa. Bajaraxuata jamatabëcuenenavëxaniabiaya paneyanijobame: “¿Detsa ponë pitsiana bajarapova?” panejamë.
24 Jesus respondeu:
25 Pamatacabi raja petëpaevimi Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi, apo nacojiobi baja tsane. Bajarapamatacabita itsajivi ata pexënatoyo apo canajetsi tsane pebijavabelia petonacojiobinexatsi. Bajarapamonae nacojiobinejeva, jinavanapaena athëbëtatsia pacuenia ángelevi jinavanapa.
25 Pois, quando os mortos ressuscitarem, serão como os anjos do céu, e ninguém casará.
26 Itsa pepacuene paxamë paneyanijobame Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexatsi petëpaevimi, nexata pacatsipaebianatsi. Paxamë rabaja payapëtaneme pacuenia bajayata Moiséspijinë peyaquinaebaxutota jumaitsi. Bajarapabaxutota jumaitsi pacuenia Moiséspijinë Dioso barëcuaicuaijaitsi tsiquirinaemëyo petajueyecaecotiajavaverena. Abraham baja pepuatëpae, Isaac ata baja pepuatëpae, Jacob ata baja pepuatëpae, bajarapamonae yabara bajayata Dioso jumaitsi Moiséspijinëjavabelia mapacueniaje: “Xanë rabaja abaxë Abraham pijaDiosonë, Isaac ata pijaDiosonë, Jacob ata pijaDiosonë,” jai Dioso Moiséspijinëjavabelia bajayata petëpaevimi yabara.
26 Vocês nunca leram no
27 Bajarapacuenia Dioso pejumaitsixae, nayapëtane bajarapamonae bajayata tëpae ata, Diosovecua apo penaxuabijava. Aeconoxae ata bajarapamonae Dioso yajavajinavanapa athëbëtatsia. Nexata paxamë itsa pajumaitsimë: “Petëpaevi rabaja petëpaecujinae, icatsia apo asaë tsane,” itsa pajamë, pinijicuenia pajamatabëcuenenavëxaniabame, jai Jesús saduceovijavabelia.
27 E Deus não é Deus dos mortos e sim dos vivos. Vocês estão completamente errados!
28 Judíovi pecujarubinë pata Jesúsjavaberena. Nexata bajaraponë Jesús jumetanetsi xaniavaetsia pejumecanaviataponaejava saduceovijavabelia. Nexata judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Detsa palivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia? jai.
28 Um mestre da Lei que estava ali ouviu a discussão. Viu que Jesus tinha dado uma boa resposta e por isso perguntou: — Qual é o mais importante de todos os mandamentos da
29 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: —Palivaisi bitso jivi bejumecovënëta, daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia jumaitsi mapacueniaje: “Paxamë, Israelpijinë papemomoximë, pajumetaema. Vajatuxanenë rabaja caenë Dioso.
29 Jesus respondeu:
30 Bajaraponë panijatuxanenë, panijaDioso, daxita panejamatabëëthëtojavavetsina pasivamëre. Pasivamërë daxita panejamatabëcueneta ata, daxita panenajamatabëxainaesaëta ata, daxita panesaëta ata,” pejailivaisi bitso jivi bejumecovënëta daxita Dioso pitorobilivaisianë pejumecovënëtsijava matatoxenetsia.
30 Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com toda a mente e com todas as forças.”
31 Bajaraxuacujinae pecotocaevilivaisi, palivaisi bitso jivi bejumecovënëta, jumaitsi icatsia mapacueniaje: “Pasivamëre itsajivi ata pacuenia paxamë panijacuata panaasivamë,” jai. Bajarapalivaisi ata jivi bitso bejumecovënëta. Ajibi rabaja itsalivaisi pematatsënëa, Dioso pitorobilivaisi, palivaisi bitso jivi bejumecovënëta,” jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia.
31 E o segundo mais importante é este: “Ame os outros como você ama a você mesmo.” Não existe outro mandamento mais importante do que esses dois.
32 Nexata icatsia judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, xaniajamë rabaja pacuenia jumaitsimë. Caenë tsaena Dioso ponapona. Ajibi tsaena pematatsënëa itsanë Dioso.
32 Então o mestre da Lei disse a Jesus: — Muito bem, Mestre! O senhor disse a verdade. Ele é o único Deus, e não existe outro além dele.
33 Bejumecovënëtatsi Dioso daxita vajajamatabëëthëtojavavetsina, daxita vajanajamatabëxainaesaëta ata, daxita vajasaëta ata. Biasivatsi itsajivi ata pacuenia vaxaitsi vajacuata nasivatsi. Daxita bajaraxua itsa jumecovënëtatsi, bitso nacatonamatamota Diosojavabelia. Bajaraxua bitso nacatonamatamota ofrenda Diosojavabelia vajarajutabiabijava matatoxenetsia. Baitsi xua Diosonexa ofrendacuenia totajuitabiabatsi, dajubicuene itsa tobeyabiabatsi, bajaraxua matatoxenetsia bitso nacatonamatamota, jai judíovi pecujarubinë Jesúsjavabelia.
33 Devemos amar a Deus com todo o nosso coração, com toda a nossa mente e com todas as nossas forças e também devemos amar os outros como amamos a nós mesmos. Pois é melhor obedecer a estes dois mandamentos do que trazer animais para serem queimados no altar e oferecer outros sacrifícios a Deus.
34 Jesús itsa jumetane judíovi pecujarubinë xaniavaetsia pejumecanaviatsijavatsi, nexata Jesús jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: —Tsiquirijavayo catosaica Diosojavabelia nenajamatabëcuenecopatsinexa nijatuxanenë Dioso nexanaenexa, jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia. Bajaraxuacujinae daxitajivi baja Jesús cujunavatsi. Nexata baja Jesús jivi jamatabëcueneëjëbiaya livaisi apo yanijobitsi.
34 Jesus viu que o mestre da Lei tinha respondido com sabedoria e disse: Depois disso ninguém tinha coragem de fazer mais perguntas a Jesus.
35 Jesús livaisi tsipaeba templobota. Jesús pijacuata nayabarajumaitsi: —¿Detsa xuajitsia judíovi pecujarubivi apo jumecovënëtsi Cristo Dioso pexënatocuene, ponë athëbëvetsica Dioso itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa? Bajarapamonae saya jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi Cristo yabara: “Cristo raja itsa patsiana, Davidpijinë pemomo tsane,” jai tsabiabi.
35 Quando Jesus estava ensinando no pátio do Templo, perguntou:
36 Davidpijinë bajayata Espíritu Santo pejamatabëcueneta tajëvelia jumaitsi Cristo yabara mapacueniaje:jai bajayata tajëvelia Davidpijinë mapacueniaje Cristo yabara.
36 Pois Davi, inspirado pelo Espírito Santo, escreveu:
37 ’Nexata Davidpijinë bajayata Cristo yabara: “Tajatuxanenë,” itsa jai, nexata Cristo Davidpijinë apo pemomo. Tsipaji baja cajena Cristo saicaya Dioso pexënato, nayabarajai Jesús judíovi pecujarubivi pecanaëjëtsinexa Cristo Dioso pexënatocuene. Nexata jivibitsaëtoxaneto Jesús pejumetaevitsi jumebarëyatanetsi.
37 O próprio Davi chama o Messias de Senhor. Portanto, como é que o Messias pode ser descendente de Davi? Uma grande multidão escutava com prazer o que Jesus ensinava.
38 Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia, pijajivijavabelia ata, livaisi tsipaeba. Nexata Jesús livaisi petsipaebijavata jumaitsi mapacueniaje: —Xania, panayajivitaema, palivaisi judíovi pecujarubivi tsipaebapona, panejumecovënëtsiyaniva. Bajarapamonae jitsipabiaba tomara tuatuajëjava piapiajavanë penaxatababiabavanapaenexa jivi peyaiyataenexatsi. Jitsipabiabanua bitso yaiyataeya pebajacobinexatsi callejava.
38 Ele dizia ao povo:
39 Bajarapamonae itsa najoneyabiaba judíovi penacaetuatabiabibonëjava, jitsipabiaba penaenexa pexaniaviriajavanëta. Nexata natsiitapetabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Bajarapamonae itsa napatabiaba fiestajava ata, jitsipabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta.
39 preferem os lugares de honra nas
40 Bajarapamonae yamaxëitojorobiaya vecuanotabiabanua pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi pecobecovëjavaxi. Bajarapamonae itajara pinijicuenia vajëcabiaba Diosojavabelia. Itsiata pepo pexaniajaijamatabëcueneta apo vajëcabiabi. Bajarapacuenia vajëcabiaba saya jivi petaenexatsi Dioso itajara bitso bepejumecovënëtsivi. Nexata bajarapamonae bitso pinijicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, jai Jesús judíovi pecujarubivi yabara.
40 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçarem, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!
41 Itsamatacabi Jesús eca templobota. Pacajonita jivi palata jeyabiaba ofrendacuenia perajutsijava Diosojavabelia, bajarapacajoni pecanacujitsita Jesús eca. Nexata Jesús cobetaeyeca jivi palata pejeponaejava bajarapacajonita. Ayaijava palata pexainaevi, caejivi canacujitsia, ayaijava palata jepona.
41 Jesus estava no pátio do Templo, sentado perto da caixa das ofertas, olhando com atenção as pessoas que punham dinheiro ali. Muitos ricos davam muito dinheiro.
42 Bajarajota napata pamona pevecuatëpaevatsi, bepejiobiva. Nexata bajarapova najia anijapalatanëyobeje piamatamobinëyobeje.
42 Então chegou uma viúva pobre e pôs na caixa duas moedinhas de pouco valor.
43 Nexata Jesús junata pijajivi. Jumaitsi pijajivijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapovaje pamona pevecuatëpaevatsi bejiobi bitso. Xuayo jia cajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia, bajaraxuayo bitso Dioso sivajamatabëcuenebarëya daxita xua itsamonae jia bajarapacajonita matatoxenetsia.
43 Aí Jesus chamou os discípulos e disse:
44 Tsipaji rabaja xua bajarapamonae apo namatavenonae, jia bajarapacajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia. Itsiata mapovaje bepejiobiva daxitajavayomi penaevetsijavayotaminexa, jia bajarapacajonita ofrendacuenia perajutsinexa Diosojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.
44 Porque os outros deram do que estava sobrando. Porém ela, que é tão pobre, deu tudo o que tinha para viver.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.