Lucas 9
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NTLH
1 Jesús junata pijajivi, doce ponëbeje, penacaetuatsinexa. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje: —Pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsi rabaja papecacaëjëpaejamatabëcuene dovathi peyajavajinavanapaevi ata panevecuacapitsapaponaenexa. Pacajamatabëcuene caëjëpaeyaexanatsinua piavitanevi ata panejamatejemayaexanaponaenexa.
1 Jesus chamou os doze discípulos e lhes deu poder e autoridade para expulsar todos os demônios e curar doenças.
2 Patsipaebanajetarubenaename daxitajivijava pacuenia Dioso pijajivi evetsijitsia. Piavitanevi ata pajamatejemayaexanaponaename, jai Jesús pijajivijavabelia.
2 Então os enviou para anunciarem o Reino de Deus e curarem os doentes.
3 Jesús jane baja pijajivi penaropobivajënae, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: —Pëtsa itsacuenejava ata pacaponame panijanamutonexa. Pëtsa pacaponame naebo, doro ata, panemarue ata, palata ata. Caejava saya panenaxatatsijava pajumaponare. Pëtsa anijacamisabeje pacaponame.
3 Ele disse:
4 Itsa papatabiabianame tomarata, caebota pamajitabiabianame. Pëtsa panatixitaponame itsaboyabelia panemajitsinexa. Matapania icatsia itsajavabelia itsa paponaename, bajarapabovecua papitsapaename.
4 Quando vocês entrarem numa cidade, fiquem na casa em que forem recebidos até irem embora daquele lugar.
5 Patomarata apo pacacopiapitsi tsane pexanialivaisi panetsipaebinexa, nexata pavecuaponaename bajarapatomara. Panevecuaponaevajënae bajarapatomara, bajarapatomarata panataxuatsapërëvarëbianame. Bajarapacuenia itsa panataxuatsapërëvarëbianame, yapëtaena bajarapatomarapijivi Diosojavabelia penaneconitsicuene apo papecacopiapitsixae papecanamuxunaevetsinexa panetsipaebilivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia.
5 Mas, se forem mal recebidos, saiam logo daquela cidade. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
6 Bajaraxuacujinae Jesús pijajivi naropoba jane baja. Najetarubena daxitatomaraxijava. Tsipaebanajetarubena jane baja pexanialivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua. Jamatejemayaexanaponanua piavitanevi daxitajava.
6 Os discípulos então saíram de viagem e andaram por todos os povoados, anunciando o evangelho e curando doentes por toda parte.
7 Herodes, Galileanacua pevetsinë, vënëlivaisitanetsi daxita Jesús pinijicuene pexanaponaejava. Nexata Herodes najamatabëcueneepatajërërëcaeya najamatabëxaina Jesús yabara. Tsipaji itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara jumai tsaponae: “Juanpijinë raeta jivibautisabinëmi petëpaecujinae icatsia asaë,” jai tsaponae Jesús yabara. Nexata bajarapacuenia itsamonae pejumaitsaponaejava Herodes pejumetaexae, najamatabëcueneepatajërërëcaeya najamatabëxaina Jesús yabara.
7 Herodes, o governador da Galileia, ouviu falar de tudo o que estava acontecendo e ficou sem saber o que pensar. Pois alguns diziam que João Batista tinha sido ressuscitado,
8 Itsamonae pijinia jumai tsaponae Jesús yabara: —Bajayata raeta ponëmi ponapona, profeta Elíaspijinëmi, icatsia asaë, jai tsaponae itsamonae. Itsamonae pijinia jumai tsaponae Jesús yabara: —Bajayata raeta pamonaemi jinavanapa, profetavimiyajuvënënë, icatsia asaë, jai tsaponae itsamonae Jesús yabara. Bajarapacuenia itsamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya pejumaitsaponaejava Jesús yabara, Herodes jumetane.
8 outros diziam que Elias tinha aparecido, e outros ainda que um dos antigos profetas havia ressuscitado.
9 Nexata Herodes jamatabëjumaitsi: —Xanë bajayata tajajivi itorobajë Juanpijinë jivibautisabinëmi pebeyaxuabinexa. Nexata baja tajajivi Juanpijinëmi vësiucutaxuaba. Beyaxuaba baja. ¿De tsaeta nexata ponë pinijicuene pexanaponaejava, vënëlivaisitaeyabiabajë? jamatabëjai Herodes Jesús yabara. Bajaraxuata Herodes bitso jamatabëtane Jesús.
9 Mas Herodes disse: — Eu mesmo mandei cortar a cabeça de João. Quem será então esse homem de quem ouço falar essas coisas? E Herodes procurava ver Jesus.
10 Jesús pitorobivi, apóstolevi, jivi pexanialivaisi petsipaebanajetarubenaecujinae, naviabanajetarubena baja Jesúsjavaberena. Nexata bajarapamonae pepatsicujinae Jesúsjavaberena, navajunupaeba Jesúsjavabelia daxita pacuenia exanavanapa. Nexata Jesús barëpona pijajivi pesajinaejavabelia, Betsaidatomara imoxoyojavabelia.
10 Os apóstolos voltaram e contaram a Jesus tudo o que haviam feito. Então ele os levou consigo, e foram sozinhos para o povoado de Betsaida.
11 Itsiata baitsi jane jivi ayaibitsaëtoxaneto pëtanetsi. Nexata bajarapamonae Jesús pecovëvelia pëjaitatsi. Nexata bajarapamonae itsa pata Jesúsjavata, Jesús copiapita xaniavaetsia. Nexata Jesús tsipaeba bajarapamonaejavabelia pacuenia Dioso eveta pijajivi mapanacuataje. Jesús jamatejemayaexananua piavitanevi.
11 Mas as multidões souberam disso e o seguiram. E Jesus os recebeu, falou a respeito do Reino de Deus e curou os que precisavam ser curados.
12 Itsa baja caniviyo tsaponae, Jesús pijajivi doce ponëbeje cujibarenatsi. Jumaitsitsi: —Itorobaremelia baja jivi peponaenexa imoxoyo penaetomaraxijavabelia, imoxoyo penaebonëjavabelia ata. Bajarabelia bajarapamonae namajitsiana. Pexaejavanua namitsavajëtsiana. Majotaje ajibi pexaejava. Tsipaji itsajivi ata pijabo apo xainae majotaje, jai Jesús pijajivi.
12 Estava anoitecendo, e por isso os doze apóstolos foram e disseram a Jesus: — Mande esta gente embora. Eles podem ir aos povoados e sítios que ficam por perto daqui e lá encontrarão o que comer e onde ficar, pois este lugar é deserto.
13 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Paxamë parajure pexaejava, jai Jesús. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: —Paxainajë saya cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava. ¿Jitsipame tsaja patacomuacaenexa pexaejava daxita mapamonae penaxaenexaje? jai Jesús pijajivi.
13 Mas Jesus respondeu: Os discípulos disseram: — Só temos cinco pães e dois peixes. O senhor quer que a gente vá comprar comida para toda esta multidão?
14 Bajarapajivibitsaëtoxaneto bejamatabëcuene cinco mil ponëbeje. Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Paenaeyaexanare pepobitsaëtonë, bejamatabëcuene cincuenta ponëbeje tsaponae caebitsaëtota, jai Jesús pijajivijavabelia.
14 Estavam ali mais ou menos cinco mil homens. Jesus ordenou aos seus discípulos:
15 Nexata Jesús pijajivi bajarapacuenia exana. Enaeyaexana jane baja daxita jivibitsaëtoxaneto.
15 Os discípulos obedeceram e mandaram que todos se sentassem.
16 Nexata Jesús pita cinco papanbëbeje, anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava. Athëbëa benaëcotsia. Jumaitsi Diosojavabelia: —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejava, jai Jesús. Bajaraxuacujinae Jesús pan epatsicacapona, dujuainëyobeje yajava. Pepatsicacaejava pijajivijavabelia rajutapona petsicobetsanaenexa daxitajivi.
16 Aí Jesus pegou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e deu graças a Deus por eles. Depois partiu os pães e os peixes e os entregou aos discípulos para que eles distribuíssem ao povo.
17 Daxita xaniavaetsia nabane. Bajaraxuacujinae jivi peyajuvënëcopabejebijavanë, Jesús pijajivi vënëba doce xuabeje bemapirecuenia pexanaejavanë.
17 Todos comeram e ficaram satisfeitos, e os discípulos ainda encheram doze cestos com os pedaços que sobraram.
18 Itsamatacabi Jesús caenë vajëta Diosojavabelia pijajivi pitabëta. Nexata xuacujinae Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —¿Detsa jivi jumai tsabiabi xanë yabara? ¿De tsaeta xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia.
18 Certa vez Jesus estava sozinho, orando, e os discípulos chegaram perto dele. Então ele perguntou:
19 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi: —Itsamonae xamë yabara jumai tsabiabi: “Juanpijinë raeta jivibautisabinëmi icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Diosojumepaebinëmi raeta. Profeta Elíaspijinë, ponëmi bajayata ponapona, icatsia asaë,” jai tsabiabi. Itsamonae pijinia jumai tsabiabi: “Bajayata raeta Diosojumepaebivimi profetavimiyajuvënënë icatsia asaë,” jai tsabiabi xamë yabara, jai Jesús pijajivi.
19 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
20 Nexata icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —¿Detsa nexata paxamë pajamatabëitsimë xanë yabara? ¿Detsa xanë ponënë? jai Jesús pijajivijavabelia. Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: —Xamë raja cajena Cristomë, athëbëvetsica Dioso pecaitorobinëtsica jivi necapanapaenexa. Xamë cajena Dioso pexënatomë, jai Pedro Jesúsjavabelia.
20 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. Pedro respondeu: — O
21 Jesús jumeitaveta pijajivi. Jumaitsi mapacueniaje: —Pëtsa pajumaitsimë jivijavabelia: “Jesús raja Dioso pexënato,” pajamë pëtsa, jai Jesús.
21 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
22 Nexata Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba. Jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, pinijicuenia bejiobinë tsane. Judíovi pijaancianovi, sacerdotevi penamatacaitorobivinua, judíovi pecujarubivinua, apo nejumecovënëtsi tsane xanë Cristonëcuenenë. Nexata bitso nebejiobiaexanaena. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tatëpaecujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi.
22 E continuou:
23 Bajaraxuacujinae Jesús jumaitsi daxitajivijavabelia: —Pajivi jitsipa tanepënaponaejava, bajarapajivi copatsi penatojitsipaecuenia pexanaenexa penajamatabëxainabiabijavami. Exanaponaponae taitorobicuenia. Bajarapajivi caematacabi canacujitsia najamatabëcueneveretsinua, bejiobiaexanaejitsia atatsi, beyaxuabijitsia atatsinua, Dioso pejumelivaisi yabara piajamatabëcuenesaë tsaponaponaenexa. Nexata jane baja xuacujinae nepënaponaena.
23 Depois disse a todos:
24 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava. Pajivi xanë tajamatabëcueneta copata penatojitsipaecuenia pexanaejavami, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava.
24 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
25 Pajivi exanaponapona penatojitsipaecuenia, bajarapajivi Diosovecua naxuabiana. Nexata bajarapajivi daxitacuene xainae ata mapanacuapijicueneje, itsiata nacuerata. Tsipaji pexainaecuene apo capanepae tsanetsi Diosojavabelia.
25 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira e ser destruído?
26 Pajivi tajajivitonë ata, navënëlivaisicaura tsane jivijavabelia xanë tajajivitonëcuene, tanejumecovënëtsijava ata yabara, nexata juya xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, bajarapajivi tajajivitonë ata, tajajivitonëcuene vënëlivaisicauranë tsane taxa Diosojavabelia. Bajarapajivi vënëlivaisicauranë tsane pamatacabi icatsia patsianicajë taxa Dioso pijapenivenivenaecotia yajava, tananeconitsiaexanaenexa daxita pijaneconi pexainaevi. Yajavapatsianicajënua Dioso pijaángelevi.
26 Pois, se alguém tiver vergonha de mim e do meu ensinamento, então o Filho do Homem também terá vergonha dessa pessoa, quando ele vier na sua
27 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita paxamë patëpaenejevamë, Dioso taxuxuabiana daxita pijajivi pevetsicuene mapanacuataje. Nexata paxamëyajuvënëvi pepuatae tsane Dioso petaxuxuabijava daxita pijajivi pevetsicuene mapanacuataje, tëpaena, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
27 Eu afirmo a vocês que estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de ver o
28 Jesús petëpaejavanexa tajëvelia penayajunupaebicujinae, bejamatabëcuene ocho pamatacabibejecujinae, Jesús pijajivi, acueyabi ponëbeje, barëjunaya petsutojumabetsia. Barëjunaya mapamatabëxëyoje: Pedro, Santiago, Juan. Bajarapamatabëxëyo Jesús barëjunaya petsutojumabetsia pevajëtsinexa Diosojavabelia.
28 Mais ou menos uma semana depois de ter dito essas coisas, Jesus levou Pedro, João e Tiago e subiu o monte para orar.
29 Diosojavabelia pevajëtsijavata, Jesús itabaranivenivena. Penaxatatsijava ata bitso nivenivenaeya niojai.
29 Enquanto orava, o seu rosto mudou de aparência, e a sua roupa ficou muito branca e brilhante.
30 Bajarajota jemata naitajëta anijanëbeje, ponëmibeje bajayata tëpa. Bajaraponëbeje Jesús barëcuaicuaijaitsi. Bajaraponëbeje tsaena Moiséspijinëbeje Elíaspijinëbeje.
30 De repente, dois homens apareceram ali e começaram a falar com ele. Eram Moisés e Elias,
31 Bajaraponëbeje matatoyorotsia nivenivenabeje. Jesúsbana nabarëcuaicuaijai Jesús petëpaejavanexa yabara. Pacuenia Jesús bejiobiaexanaejitsiatsi Jerusalén tomarata, bajarapacuene yabara nabarëcuaicuaijai.
31 que estavam cercados por um brilho celestial. Eles falavam com Jesus a respeito da morte que, de acordo com a vontade de Deus, ele ia sofrer em Jerusalém.
32 Pedrobana penajuajinavanapaevi bitso itamajitsipanae ata, itsiata naëcotavanapa. Nexata bajarapamonae tane Jesús matatoyorotsia penivenivenaejava. Tanenua Moisésbeje Elíasbeje pebarëcuaicuaijavatsi Jesús.
32 Pedro e os seus companheiros estavam dormindo profundamente, mas acordaram e viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Itsa baja Moisésbeje Elíasbeje Jesúsvecua ponaejitsiatsibeje, nexata bajarapaepatota Pedro jumai tsaxuabi Jesúsjavabelia: —¡Patajatuxanenë, pijacuaxae panebarëponame! Pacatoexanaenatsi acueyabi pabobërëtobeje. Itsabobërëto xamënexa tsane. Itsabobërëto Moisésnexa tsane. Itsabobërëto Elíasnexa tsane, jai Pedro. Pedro xaniavaetsia najamatabëxainaenejeva, bajarapacuenia jumaitsi.
33 Quando esses dois homens estavam se afastando de Jesus, Pedro disse: — Mestre, como é bom estarmos aqui! Vamos armar três barracas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias. Pedro não sabia o que estava dizendo.
34 Pedro abaxë itsa cuaicuaijai tsanucae, itarërëbo mataacataxuabatsi daxita bajarapamonae. Jesús pijajivi najunaviaca itsa mataacataxuabatsi itarërëbo.
34 Ele ainda estava falando, quando apareceu uma nuvem e os cobriu. Os discípulos ficaram com medo quando a nuvem desceu sobre eles.
35 Nexata bajarapaitarërëbojavavetsica Dioso jumaitsitsica: —Mara ponë taxënato, tasivanëje. Bajaraponë panamuxunaevere, jaitsica Dioso itarërëbojavavetsica Jesús pijajivijavabelia.
35 E da nuvem veio uma voz, que disse: — Este é o meu Filho, o meu escolhido. Escutem o que ele diz!
36 Itsa baja Dioso najumevereta bajarapacuenia pejumaitsijavatsica, Jesús pijajivi tane caenë baja Jesús penucaejava bajarajota. Jesús pijajivi tae ata bajarapacuene, moya saya jinavanapa. Bajarapamonae abaxë apo tsipaebi itsamonaejavabelia, tae ata bajarapacuene.
36 Quando a voz parou, eles viram que Jesus estava sozinho. Os discípulos ficaram calados e naquela ocasião não disseram nada a ninguém sobre o que tinham visto.
37 Jesús pebarëcuaicuaijaicujinae Moisésbeje Elíasbeje, pijajivi acueyabi ponëbeje yajava, naviatsica petsutojumavetsica. Nexata mataenenatsi jivi ayaibitsaëtoxaneto.
37 No dia seguinte eles desceram do monte, e uma grande multidão veio se encontrar com Jesus.
38 Nexata caenë bajarapajivi bitsaëtoxanetoyajuvënënë pinijijumeta jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, nitaxutotsoniataema. Netotaema taxënatonëyo. Caenëyo rabaja tsipaji xainajë.
38 Aí um homem que estava no meio do povo começou a gritar: — Mestre, peço ao senhor pelo meu filho, o meu único filho!
39 Dovathi vaetababiabatsi. Nexata jemata aëjai tsabiabi. Tëpajoneyaexanabiabatsi. Daxitanë neconecojaiya aperabëbaba tsatababiabireca. Nexata bajarajota pecuibothamu tsabiabi. Bitso bejiobiaexanabiabatsi. Dovathi abaxë apo jamatabëcopatsitsi.
39 Um espírito mau o agarra, e, de repente, o menino dá um grito e começa a ter convulsões e a espumar pela boca. O espírito o maltrata e não o solta de jeito nenhum.
40 Picani raja nijajivijavabelia jumaitsinë: “Panetovecuacapitsapare dovathi,” janë. Itsiata apo caëjëpaetsi tanetovecuacapitsapaenexa, jai bajaraponë Jesúsjavabelia.
40 Já pedi aos discípulos do senhor que expulsassem o espírito mau, mas eles não conseguiram.
41 Nexata Jesús jumaitsi daxita pijajivijavabelia: —¡Paxamë baja rovia apo pajumecovënëtsimë Dioso papecayavenonaejavanexa! Bajaraxuata apo pacajamatabëcuenecaëjëpae pejevaxinë panevecuacapitsapaenexa dovathi. ¡Paneajamatabëcuenetajavi baja rovia! ¿Detsa paepatojebi abaxë paxamëjavabelia ajamatabëcuenesaënë tsaponaponae tsane patanejumecovënëtsinexamë? jai Jesús daxita pijajivijavabelia. Nexata Jesús jumaitsi pejevaxinë paxajavabelia: —Barërenamëre nexënatonëyo, jai Jesús.
41 Jesus respondeu: Então disse ao homem: — Traga o seu filho aqui.
42 Ajena pejevaxinë imoxoyotabarena Jesúsjavaberena, dovathi icatsia irata xuabatsi pejevaxinë. Daxitanë aperabëbaba tsatabireca. Nexata Jesús itaveta dovathi pejevaxinë pevecuapitsapaenexatsi. Nexata baja Jesús jamatejemayaexana pejevaxinë. Tocanaviata baja pejamatejemanë paxajavabelia.
42 Quando o menino estava chegando, teve um ataque, e o demônio o jogou no chão. Então Jesus deu uma ordem ao espírito mau, curou o menino e o entregou ao pai.
43 Daxitajivi bitso jamatabëcuenenabenajaca Dioso pesaëta Jesús pevecuacapitsapaexae dovathi bajaraponëyo. Pacuenia icatsia Jesús tajëvelia navajunupaeba pebeyaxuabijavanexatsi yabara pelivaisi (Mt 17.22-23; Mr 9.30-32) Jivibitsaëtoxaneto Jesús jamatabëcuenebarëyaya tanetsi daxita Jesús pexanaejava yabara. Nexata Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:
43 E todos ficaram admirados com o grande poder de Deus. Todos estavam admirados com o que Jesus fazia, e ele disse aos discípulos:
44 —Xaniavaetsia panenamuxunaevere. Pëtsa panacofënëtame. Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, necanajetsiana itsamonae pecobeyabelia, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi.
44 — Não esqueçam o que vou dizer a vocês: o
45 Itsiata baitsi jane Jesús pijajivi apo jumeyapëtae xua yabara Jesús jumaitsi. Baitsi bajarapamonae Dioso apo tocopatsitsi pejumeyapëtaeyaniva xua yabara Jesús jumaitsi. Bajarapamonae ajumeura Jesúsjavabelia peyanijobijava xua yabara Jesús jumaitsi.
45 Mas eles não entenderam isso, pois o que essas palavras queriam dizer tinha sido escondido deles para que não as entendessem. E eles estavam com medo de fazer perguntas a Jesus sobre o assunto.
46 Jesús pijajivi anaeya namutua najumenotsiaya nalivaisitanajetarubena. Najumaitsi tsanajetarubenae bajarapamonae: —¿Detsa ponë vaxaitsiyajuvënënë nacavecuaayaijamatabëcuenenë bitso? najai tsanajetarubenae Jesús pijajivi.
46 Os discípulos começaram a conversar sobre qual deles era o mais importante.
47 Nexata Jesús pijajivi jamatabëcueneyapëtane pacuenia najamatabëxaina. Nexata Jesús cobepita pejevaxinëyo. Pemuxuneneta nuteta.
47 Mas Jesus sabia o que eles estavam pensando. Então pegou uma criança e a pôs ao seu lado.
48 Jumaitsi pijajivijavabelia: —Pajivi copiapita tanejumecovënëtsijiviyo, mapitsipejevaxinëyo ataje, xanë taniji tanecopiapitsijava. Pajivi necopiapita, ëxanë apo necopiapitsi. Ponë nitoroba, neyajavacopiapita. Nexata pëtsa bepaayaijamatabëcuenevimë panataneme. Tsipaji ponë paxamëyajuvënënë beveliajamatabëcuenenë natane paxamëvecua, bajaraponë bitso ayaijamatabëcuenenë taenatsi Dioso daxita paxamë matatoxenetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.
48 Aí disse:
49 Jesús pijajivitonë, Juan, jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tajatuxanenë, pataniji itsanë nevënëta dovathi jivivecua pecapitsapaejava. Itsiata bajaraponë apo paxanëyajuvënënë. Nexata paitavetajë bajaraponë dovathi jivivecua pecapitsapaponaejava, jai Juan.
49 João disse: — Mestre, vimos um homem que expulsa demônios pelo poder do nome do senhor, mas nós o proibimos de fazer isso porque ele não é do nosso grupo.
50 Nexata Jesús jumaitsi Juanjavabelia: —Pajivi pibisiajamatabëcuene apo najamatabëxainae vaxaitsijavaberena, bajarapajivi nacajamatabëcueneyavenona. Bajarapajivi bevaxaitsijamatabëcuenejivi. Bajaraxuata pëtsa baja paitavetame bajaraponë xanë tavënëta jivivecua dovathi itsa capitsapapona, jai Jesús Juanjavabelia.
50 Então Jesus disse a João e aos outros discípulos:
51 Itsa baja imoxoyo pevajënae pamatacabi Jesús athëbëabetsia Dioso caponaejitsiatsi, ajamatabëcuenesaë baja peponaenexa Jerusalén tomarabelia.
51 Como estava chegando o tempo de Jesus ir para o céu, ele resolveu ir para Jerusalém.
52 Jesús nexata pevajënaeyabelia pijajivitonëbeje natsivajënaeitoroba, Santiagobeje Juanbeje. Bajaraponëbeje ponabeje Samaria nacuata peecaetomarajavabelia petocovaetsinexabeje pabota picani Jesús patsijitsia.
52 Então mandou que alguns mensageiros fossem na frente. No caminho eles entraram em um povoado da região de Samaria a fim de prepararem um lugar para ele.
53 Itsiata baitsi jane Samaria nacuapijivi apo jamatabëcopiapitsitsi Jesús. Tsipaji baja bajarapamonae yapëtane Jesús peponaejavanexa Jerusalén tomarabelia.
53 Mas os moradores dali não quiseram receber Jesus porque viram que ele estava indo para Jerusalém.
54 Nexata Jesús pijajivitonëbeje itsa yapëtanebeje Samaria nacuapijivi Jesús apo pecopiapitsijavanexatsi, nexata jumaitsibeje Jesúsjavabelia: —Patajatuxanenë, bajayata profeta Elíaspijinë vajëta Diosojavabelia Dioso pitorobinexatsica isotocotia peverebiabinexa piajamatabëcuenebejevi. ¿Baja tsaja pitsicuene jitsipame patavajëtsinexa Diosojavabelia peveriapaenexatsi pamonae apo jitsipae pecacopiapitsijava? jaibeje Jesús pijajivitonëbeje.
54 Quando os seus discípulos Tiago e João viram isso, disseram: — O senhor quer que a gente mande descer fogo do céu para acabar com estas pessoas?
55 Nexata Jesús naëcota pijajivitonëbejejavabelia. Jumeitaveta pijajivitonëbeje. Jesús jumaitsi: —Paxamëbeje apo pajamatabëcueneyapëtaemëbeje Espíritu Santo, ponë pacayajavaponaponabeje.
55 Porém Jesus, virando-se para eles, os repreendeu.
56 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, apo patsinëtsica taverebiabinexa jivi. Biji rajane patsicajë tacapanepaenexa jivi pibisiacuene pexanaeneconivecua, jai Jesús pijajivitonëbejejavabelia. Nexata baja Jesús, pijajivi yajava, pona itsatomarabelia.
56 Então ele e os seus discípulos foram para outro povoado.
57 Jesús pijajivi namutua peyajavanajetarucaejavata, judíovi pecujarubinë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, itsabelia poname, capënaponaenatsi cajena, jai judíovi pecujarubinë.
57 Quando Jesus e os discípulos iam pelo caminho, um homem disse a Jesus: — Eu estou pronto a seguir o senhor para qualquer lugar onde o senhor for.
58 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: —Itsa nepënaponaejitsipame, apo napatabiabimë tsipae tajabota nenacueraevetabiabinexa. Tsipaji tajabo apo xainaenë. Namo pijamëthëanë xaina pepatabiabinexa pemajitabiabinexanua. Baratsui ata pematapenanë xaina. Itsiata baitsi jane xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, itsajavabelia ata apo xainaenë, itsajota nacueraevetabiabijitsianë, jai Jesús.
58 Então Jesus disse:
59 Bajaraxuacujinae Jesús jumaitsi icatsia itsanëjavabelia: —Nepënaponare, jai Jesús. Nexata bajaraponë jumaitsi: —Tajatuxanenë, caeepatoyo abaxë necopare tamëthëtsinexa taxa petëpaenë, jai bajaraponë Jesúsjavabelia.
59 Aí ele disse para outro homem: Mas ele respondeu: — Senhor, primeiro deixe que eu volte e sepulte o meu pai.
60 Jesús nexata jumaitsi bajaraponëjavabelia: —Copare matacabi apo pevereverecaejava apo pexainaevinexa pemëthëcaenexatsi nijamonaemi itsa tëpa. Xamë saicaya nepënaponare jivi netsipaebinexa pacuenia Dioso evetsijitsia daxita pijajivi mapanacuataje, jai Jesús bajaraponëjavabelia.
60 Jesus disse:
61 Bajaraxuacujinae icatsia itsanë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tajatuxanenë, jitsipajë tacapënaponaejava. Itsiata abaxë caeepatoyo necopare tanapëjiobinexa tajabota pejinavanapaevijavabelia, jai bajaraponë.
61 Outro homem disse: — Eu seguirei o senhor, mas primeiro deixe que eu vá me despedir da minha família.
62 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: —Pajivi Dioso tonacuenebi ata, itsiata jamatabënajinabiaba pijaperujujamatabëcuene, xua exanabiaba, bajarapajivi apo caëjëpaetsi xaniavaetsia Dioso petonacuenebinexa pitorobicueniatsi. Tsipaji najamatabëcueneepatajërërëcaeya nacueneba, jai Jesús bajaraponëjavabelia.
62 Jesus respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.