Lucas 7

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Jesús baja itsa najumevereta pijajivi ayaibitsaëtoxaneto livaisi petsipaebijava petsutoyenepanajavata, pona baja Jesús Capernaum tomarabelia.
1 Tendo Jesus concluído todas as suas palavras dirigidas ao povo, entrou em Cafarnaum.
2 Capernaum tomarata ponapona Romano nacuapijinë, vajabitsaë pijacapitán. Bajaraponë pijajivitonë, bitso piasivanë, toavitanetsi. Totëpaejitsiatsi baja.
2 E o servo de um centurião, a quem este muito estimava, estava doente, quase à morte.
3 Bajaraponë capitán vënëlivaisitanetsi Jesús pejamatejemayaexanaponaejava piavitanevi. Nexata capitán jumaitsi judíovi pijaancianovijavabelia: —Panetojunaremelia Jesús. Pabarëpatsiaremena tajaboyaberena tanetojamatejemayaexanaenexa tajajivitonë, jai capitán judíovi pijaancianovijavabelia.
3 Quando o centurião ouviu falar a respeito de Jesus, enviou-lhe alguns anciãos dos judeus, pedindo-lhe que viesse curar o seu servo.
4 Nexata bajarapamonae pona Jesúsjavabelia. Itsa pata Jesúsjavabelia, pinijicuenia junata. Jumaitsi Jesúsjavabelia: —Bajaraponë capitán bitso pexaniajamatabëcuenenë. Nexata tojamatejemayaexanaename pijajivitonë.
4 Estes, aproximando-se de Jesus, lhe pediram com insistência: — Ele merece a sua ajuda,
5 Tsipaji raja bajaraponë nacaasiva vaxaitsi judíovitsi. Matamota cajena pijapalatata vajanacatoexanetsinexa vajanacaetuatabiabibonexa, jai judíovi pijaancianovi Jesúsjavabelia.
5 porque é amigo do nosso povo, e ele mesmo construiu a nossa sinagoga.
6 Nexata Jesús nalia bajarapamonae pepëta. Itsa baja imoxoyotanajetarubena capitán pijabo, nexata capitán icatsia peyapëtaevitsi itoroba Jesús pemataenenaenexatsi. Capitán peyapëtaevitsi itoroba Jesúsjavabelia pejumaitsinexa mapacueniaje: —Petuxanenë, pëtsa paremena tajaboyaberena. Apo caquenetsiataejitsipaetsi. Beveliajamatabëcuenenënë raja saya xanë xamëvecua. Nexata apo xanepanae tsipae nenajonejava tajaboyaberena.
6 Então Jesus foi com eles. Quando Jesus já estava perto da casa, o centurião enviou-lhe alguns amigos, dizendo: — Senhor, não se incomode, porque não sou digno de recebê-lo em minha casa.
7 Apo nejamatabëcuenecaëjëpaenua taponaejava xamëjavabelia ata. Saya bajaraverena itorobare ënijume. Nexata tajajivitonë netojamatejema tsane.
7 Por isso, não me julguei digno de ir falar pessoalmente com o senhor; porém diga uma palavra, e o meu servo será curado.
8 Xanë ata xainajë taneitorobabiabivi taneitorobicuenia tajumecovënëtabiabinexa. Xanë ata juya xainajë vajabitsaë, tajajivi, taitorobicuenia tanetoexanabiabinexa. Nexata itsa itorobajë caenë vajabitsaënë peponaenexa, bajaraponë ponabiaba. Itsa junarenajë itsanë vajabitsaënë pepatsinexa maberenaje, bajaraponë patabiabarena. Itsa itorobajë tajajivitonë tanetoexanaenexa itsacuenejavayo, nexata netoexanabiaba. Bajara pijinia pacuenia xamë ata nexanaenexa, cacaëjëpa. Nexata saya bajaraverena ënijume itorobare saya ënijumeta tajajivitonë tanetojamatejemayaexanaenexamë, jai capitán mapacueniaje petonajumeitorobijume Jesúsjavabelia.
8 Porque também eu sou homem sujeito à autoridade, tenho soldados às minhas ordens e digo a este: “Vá”, e ele vai; e a outro: “Venha”, e ele vem; e ao meu servo: “Faça isto”, e ele o faz.
9 Jesús itsa jumetane bajarapacuenia capitán petonajumeitorobijumetsi, jamatabëcuenenabenajaca capitán petonajumeitorobijumetsi yabara. Nexata napënëyorotaxuaba Jesús. Jumaitsi pepënanajetarubenaevitsijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Caeto ata cajena Israel nacuapijinë apo caxitajarabaxuabinë xanëjavaberena bitso tanesivanajamatabëcuenecopatsinë pacuenia mapacapitán nesivajamatabëcuenecopatsiaya jumaitsije, jai Jesús capitán yabara.
9 Ao ouvir estas palavras, Jesus ficou admirado com aquele homem e, voltando-se para o povo que o acompanhava, disse:
10 Nexata baja pamonae capitán itorobalia Jesús petsipaebinexatsi capitán penajumeitorobilivaisi, naviabarena baja capitán pijaboyaberena. Itsa baja pata boyaberena, caxitajaraba baja capitán pijajivitonë pejamatejemanë.
10 E, quando os que tinham sido enviados voltaram para casa, encontraram o servo curado.
11 Jesús pona Naín tomarabelia. Nexata yanatatsi pijajivi, itsamonae yajava, ayaibitsaëtoxaneto.
11 Pouco depois, Jesus foi para uma cidade chamada Naim, e os seus discípulos e numerosa multidão iam com ele.
12 Itsa baja Jesús patanajetaruca Naín tomara imoxoyojavata, nexata camataenenatsi petëpaenë pecanajetarubenaevi. Bajarapamonae petëpaenë tomaravelia capitsapa pemëthëtsinexa tomarapënëyabelia. Ponë tëpa, bajaraponëmi pamona pevecuatëpaevatsi pexënato, pepo cainë. Nexata pamona pevecuatëpaevatsi pexënato, petëpaenë, itsa caponaliatsi pemëthëtsinexatsi, tomaraverena jivi ayaibitsaëtoxaneto pënaponatsi.
12 Ao aproximar-se do portão da cidade, eis que saía o enterro do filho único de uma viúva; e grande multidão da cidade ia com ela.
13 Nexata Jesús itsa tane bajarapova, tsitabejiobitsi bitso. Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: —Matanueyabijitsipame, jai Jesús.
13 Ao vê-la, o Senhor se compadeceu dela e lhe disse:
14 Nexata Jesús cujitabalia petëpaenë peyacajoniacanajetarubenaevi. Pecobeta jayata cajoni. Nexata petëpaenë peyacajoniacanajetarubenaevi, nubenaothopa. Nexata Jesús jumaitsi petëpaenëjavabelia: —Pevëjëato, xanë raja cajumaitsitsi. Namatacore, jai Jesús.
14 Chegando-se, tocou no caixão e os que o estavam carregando pararam. Então Jesus disse:
15 Nexata baja petëpaenëmi namatacota. Cuaicuaijai. Jesús baja tocanaviata piasaënë penajavabelia.
15 O que estava morto sentou-se e passou a falar; e Jesus o restituiu à sua mãe.
16 Nexata daxita petaevitsi jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae: —Dioso bitso ayaijamatabëcuenenë. Pinijijamatabëcuene pexainaenë, profeta, nacatsitanajamatabëcueneitajëta. Dioso pinijicuene pexanaejava ata nacatsitajëta vajataenexa, najai bajarapamonae Jesús yabara.
16 Todos ficaram possuídos de temor e glorificavam a Deus, dizendo: — Grande profeta se levantou entre nós. Deus visitou o seu povo.
17 Daxita Judea nacuapijivi, imoxoyo nacuanëjava ata pejinavanapaevi, Jesús vënëlivaisitanetsi xua exana.
17 Esta notícia a respeito de Jesus se espalhou por toda a Judeia e por toda aquela região.
18 Juan jivibautisabinë naneconitsia ponapona penaneconitsivi pejebabiabibota. Nexata pijajivi tsipaebatsi daxita Jesús pexanaponaejava yabara. Nexata Juan junata anijanëbeje pijajivitonëbeje pitorobinexa Jesúsjavabelia.
18 Todas estas coisas foram relatadas a João pelos seus discípulos. E João, chamando dois deles,
19 Juan pitorobivajënae pijajivitonëbeje, jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: —Pajumaitsimëbeje tsane Jesúsjavabelia: “ ‘¿Xamë tsabaja Cristomë? ¿Xamë tsabaja tajëvelia cavajunupaebapona nepatsijavanexatsica daxitajivi necapanepaenexa? Itsa apo Cristomë, ¿abaxë tsaja pacopiaevetavanapaenajë itsanë athëbëvetsica Dioso pitorobinexatsicatsi jivi pecapanepaenexa?’ jai raja Juan,” pajamëbeje tsane Jesúsjavabelia, jai Juan pijajivitonëbejejavabelia.
19 enviou-os ao Senhor para perguntar: — Você é aquele que estava para vir ou devemos esperar outro?
20 Nexata Juan pijajivitonëbeje itsa patabeje Jesúsjavabelia, Juan pijajivitonëbeje jumaitsibeje Jesúsjavabelia: —Juan raja jivibautisabinë paneitorobabeje patacayanijobinexabeje. “¿Xamë tsabaja Cristomë? ¿Xamë tsabaja tajëvelia cavajunupaebapona nepatsijavanexatsica daxitajivi necapanepaenexa? Itsa apo Cristomë, ¿abaxë tsaja pacopiaevetavanapaenajë itsanë pepatsijavanexatsica?” jai raja Juan, jaibeje jane baja Jesúsjavabelia.
20 Quando os homens chegaram a Jesus, disseram: — João Batista nos enviou para perguntar: O senhor é aquele que estava para vir ou devemos esperar outro?
21 Nexata bajaraponëbeje pitabëta Jesús jamatejemayaexanapona ayaibitsaëtoxaneto piavitanevi. Dovathi peyajavajinavanapaevi ata vecuacapitsapa dovathi. Itaxutoxanepanaeyaexananua pamonae bitso itaxutotsëcëna.
21 Naquela mesma hora, Jesus curou muitas pessoas de doenças, de sofrimentos e de espíritos malignos; e deu vista a muitos cegos.
22 Nexata Jesús jumaitsi Juan pijajivitonëbejejavabelia: —Paponarebeje baja. Patsipaebianamebeje Juanjavabelia pacuenia baja patanemebeje taexanaponaejava. Patsipaebianamebejenua pacuenia baja pajumetanemebeje tatsipaebilivaisi jivijavabelia. Apo petaevimi ata itaxutoxaniavaetaponajë xaniavaetsia petaenexa. Petabusipacuenabivitsinua daxita jinavanapaeyaexanaponajë. Bajayajebi bitso peperabëtsabanaevinua vecuaajibiaexanaponajë baja. Bitso pemuxusipanaevinua jumetaeyaexanaponajë baja xaniavaetsia pejumetaenexa. Petëpaevimi ata icatsia asaëyaexanaponajë. Pexanialivaisinua pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua, tsipaebaponajë bepejiobivijavabelia. Daxita bajaraxua taexanaponaejava patanetaejavamëbeje, patsipaebianamebeje Juanjavabelia.
22 Então Jesus lhes respondeu:
23 Pajumaitsimëbejenua tsane Juanjavabelia: “Jesús raja jumaitsi: ‘Jamatabëcuenebarëya pajivi tsiteca nejumecovënëta xanë Dioso pexënatocuenenë,’ jai raja Jesús,” pajamëbeje tsane Juanjavabelia, jai Jesús Juan pijajivitonëbejejavabelia.
23 E bem-aventurado é aquele que não achar em mim motivo de tropeço.
24 Itsa baja Juan pijajivitonëbeje naviatabeje, nexata bajaraponëbeje pecovëta Jesús taxuxuaba jivijavabelia petsipaebijava Juan pelivaisi. Jesús jumaitsi jivijavabelia: —Itsa paponame petusato nacuayabelia pamatacabi Juan ponapona petusato nacuata, ¿detsa pitsicuene pajamatabënaponaremelia panetaenexa bajarajotalia? ¿Paponaremelia tsaja saya panetaenexa musuli penajëabijava jovibota?
24 Quando os mensageiros de João se retiraram, Jesus começou a dizer ao povo a respeito de João:
25 Itsa apo paponaemëlia panetaenexa musuli penajëabijava jovibota, ¿detsa nexata pitsicuene panetaenexa paponaremelia? ¿Paponaremelia tsaja saya panetaenexa naitabëtsiaya pexaniajava penaxatatsinë? Paxamë rabaja payapëtaneme mapacueneje. Pamonae naitabëtsiaya pexaniajava naxatababiaba, pamonae ata nabanebiaba pexanianabanijavanë, bajarapamonae jinavanapa nacuanë pevetsivi pijabonëjava.
25 O que vocês foram ver? Um homem vestido de roupas finas? Os que se vestem bem e vivem no luxo moram nos palácios reais.
26 ¿Detsa nexata xua pajamatabënaponaremelia panetaenexa petusato nacuayabelia? Paponaremelia raja panetaenexa Diosojumepaebinë profetanë. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Juan itsa pataneme, pepacuene jane baja pepo profetanë, Diosojumepaebinë, pataneme. Nexata saya bevelia profetanë apo pataemë.
26 Sim, o que foram ver? Um profeta? Sim, eu lhes digo, e muito mais do que um profeta.
27 Juan pexanaejavanexa, bajayata tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota vajunupaeba. Dioso tanejumaitsijava ata xanëjavaberena, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:jai bajayata Dioso pejumelivaisibaxutota athëbëvetsica tapatsivajënaeyatsica Juan tanelivaisi paebanajetarucaejavanexa yabara.
27 Este é aquele de quem está escrito: “Eis que envio adiante de você o meu mensageiro, o qual preparará o caminho diante de você.”
28 Juan ayaijamatabëcuenenë mapanacuataje. Nexata bajayata Juan pevajënaeya paprofetavimi jinavanapa, itsanë ata Juan apo jamatabëcuenematatoxenetsitsi. Itsiata baitsi jane pajivi beveliajamatabëcuenejivi ata, itsa najamatabëcopata baja Diosojavabelia pijatuxanenë pexanaenexa, bajarapajivi juya Dioso ayaijamatabëcuenejivi exanaenatsi Juan matatoxenetsia, jai Jesús Juan jivibautisabinë yabara.
28 — E eu lhes digo: entre os nascidos de mulher, ninguém é maior do que João; mas o menor no Reino de Deus é maior do que ele.
29 Juan vënëlivaisitanetsi daxitajivi. Impuestomatamo pematamoyanijobivi ata gobierno pejamatabëcuene, vënëlivaisitanetsi. Bajarapamonae jumecovënëta palivaisi Dioso najumecopata Juanjavabelia. Nexata Juan bautisaba bajarapamonae.
29 Todo o povo que o ouviu e até os publicanos reconheceram a justiça de Deus, tendo sido batizados com o batismo de João;
30 Itsiata fariseovi, judíovi pecujarubivinua, namuxujemata bajarapalivaisi. Nexata picani pacuenia Dioso tojitsipatsi bajarapamonae pexanaenexa, apo exanae. Nexata Juan apo bautisabi bajarapamonae.
30 mas os fariseus e os intérpretes da Lei rejeitaram, quanto a si mesmos, o plano de Deus, não tendo sido batizados por ele.
31 Jesús icatsia jumaitsi jivijavabelia: —¿Detsa meta pacuenia yapëtaeyaexanaenajë itsamonaejavabelia bajarapamonae xaniavaetsia papecayapëtaenexa pacuenia paxamë pajamatabëcueneitsimë tsavanapae? Jumaitsinë meta tsane paxamë yabara mapacueniaje:
31 E Jesus continuou:
32 “Bajarapamonae abaxë saya bepejevaxijivixi, pajivixi tomara tuatuajëjava banamuxusitenavanapa. Pejevaxijivixi itsa namuxusitenavanapa, bavavajai tsenae penajua namuxusitenaevijavabelia. Pevavajaijavata bajumaitsi: ‘Pacatoobecatsi picani flauta. Itsiata apo payavajibimë. Pacatonaxëanecatsi picani panemuxunanuevajinexa ata. Itsiata apo panuemë,’ bajai tsenae pejevaxi penajua namuxusitenaejivixijavabelia. Bajara saya jamatabëcueneitsi pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje,” janë meta tsane paxamë yabara.
32 São semelhantes a meninos que, sentados na praça, gritam uns para os outros:
33 Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebanajetaruca. Pexaejava itsajavata apo xaeyabiabi pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Vinora ata apo apaeyabiabi. Nexata bajaraponë yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Juan raja dovathi yajavaponapona!” pajamë tsabiabi jamatabëcuenenavëxaniabiaya.
33 — Pois veio João Batista, não comendo pão nem bebendo vinho, e vocês dizem: “Ele tem demônio!”
34 Bajaraxuacujinae icatsia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, najetarucajë. Itaxutojema xaniji. Matavëjëa apaeyabiabajënua. Nexata xanë yabara icatsia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Pataema maponëje! Ayaijava xaeyabiaba. Ayaira matavëjëa apaeyabiabanua piaitajibinexa. Barënajamatabëcuenejëpanua gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi. Pamonae ata piajamatabëcuenebejevi, barënajamatabëcuenejëpa,” pajamë tsabiabi xanë yabara.
34 Veio o Filho do Homem, comendo e bebendo, e vocês dizem: “Eis aí um glutão e bebedor de vinho, amigo de publicanos e pecadores!”
35 Itsiata baitsi jane itsamonae xaniavaetsia yapëtaena paxanëbeje Juanbeje Dioso pejamatabëcueneta bitso pataneyapëtaeyaexanaejavabeje. Nexata daxita bajarapamonae yapëtaena pacuenia Dioso paneyapëtaeyaexanabeje pepacuene pepo pexaniajaijamatabëcuene, jai Jesús mapacueniaje jivijavabelia.
35 Mas a sabedoria é justificada por todos os seus filhos.
36 Fariseonë, Simónvënënë, pijabota Jesús penanabaninexa, junatatsi. Nexata Jesús napona Simón pijaboyabelia. Jesús naeca mesa muxuneneta penanabaninexa.
36 Um dos fariseus convidou Jesus para que fosse jantar com ele. Jesus, entrando na casa do fariseu, tomou lugar à mesa.
37 Bajarapatomarata ponapona petiriva, pibisiacuene pexanabiabiva pevitota palata pepitsinexa. Bajarapova itsa jumetane penanabanijavanexa Jesús Simón pijabota, nexata bajarapova capata alabastrovënë ibotota pexanaebotellabë. Pevënëcaebë pexaniapetuxujuviaceitera. Bajarapova capata bajarapaaceitera Jesús petsitaxuepacaenexa.
37 E eis que uma mulher da cidade, pecadora, sabendo que ele estava jantando na casa do fariseu, foi até lá com um frasco feito de alabastro cheio de perfume.
38 Nexata bajarapova Jesús petaxusalibënenia, pematabacabëta nucajunua petsitaxuepacaenexa jane baja bajarapaaceitera. Nexata saya bajarajota itacarajeta bajarapova nua. Tsipaji pibisiacuene pexanabiabineconi bitso yanajamatabëxaina. Nexata bajarapova pitaxutobarëmene othopa Jesús petaxujavabereca. Nexata bajarapova pematanata taxuiquica. Bajaraxuacujinae yaiyataeya taxutsutsune. Tsitaxuepaca jane baja petuxujuviaceitera.
38 E, estando por detrás, aos pés de Jesus, chorando, molhava-os com as suas lágrimas e os enxugava com os próprios cabelos. Ela beijava os pés de Jesus e os ungia com o perfume.
39 Nexata Simón, ponë Jesús junatatsi, itsa tane pacuenia petiriva exana Jesúsjavabelia, nexata Simón jamatabëjumaitsi mapacueniaje: —Itsa peneta pepacuene maponë Jesús, pepo profetanë tsipaeje, nexata yapëtaejitsipa pitsijamatabëcueneva taxujayabatsi. Yapëtaejitsipa bajarapova pibisiacuene pexanabiabivacuene. Nexata apo tocopatsi tsipae petaxujayabinexatsi, jamatabëjai Simón Jesús yabara.
39 Ao ver isto, o fariseu que o havia convidado disse consigo mesmo: — Se este fosse profeta, bem saberia quem e que tipo de mulher é esta que está tocando nele, porque é uma pecadora.
40 Nexata Jesús jumaitsi Simónjavabelia: —Simón, xainajë livaisiyo tacatsipaebinexa, jai Jesús. Simón nexata jumaitsi: —Jesús, netsipaebare, jai.
40 Jesus se dirigiu ao fariseu e lhe disse: Ele respondeu: — Diga, Mestre.
41 Nexata Jesús jumaitsi Simónjavabelia comparacióncuenia: —Palata petsicopababiabinë amoneyabatsi anijanëbeje. Caenë amoneyabatsi quinientos padenariobeje. Itsanë amoneyabatsi saya cincuenta padenariobeje.
41 Jesus continuou:
42 Nexata bajaraponëbeje apo xainaebeje juya petocanaviatsinexabeje petsicopatsimatamotsibeje. Nexata palata petsicopatsinë jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: “Iquinajë baja bajaraxuami pataniamoneyabijavamëbeje. Naxuabi baja jema,” jai. ¿Detsa nexata ponë bitso sivajamatabëcuenebarëya palata petsicopatsinëtsibejejavabelia? jai Jesús Simónjavabelia.
42 E, como eles não tinham com que pagar, o credor perdoou a dívida de ambos. Qual deles, portanto, o amará mais?
43 Simón nexata jumaitsi Jesúsjavabelia: —Ponë meta picani ayaijava amoneyaba, sivajamatabëcuenebarëya palata petsicopatsinëtsijavabelia, jai Simón. Nexata Jesús jumaitsi: —Xaniajamë rabaja, jai Jesús Simónjavabelia.
43 Simão respondeu: — Penso que é aquele a quem mais perdoou. Jesus disse:
44 Jesús napënëyorota petirivajavabelia. Nexata jumaitsi Simónjavabelia: —Simón, ¿taneme tsabaja pacuenia exana xanëjavaberena mapovaje? Xanë junuajë nijaboyaberena. Itsiata yaiyataeya xaniavaetsia apo necopiapitsimë. Apo nerajutsimë mera ata tanataxuquiatsinexa. Mapovaje netaxuquiata baja pitaxutobarëmeneta. Netaxuiquicanua pematanata.
44 E, voltando-se para a mulher, Jesus disse a Simão:
45 Xamë nijabota patsi atanë, apo nitabaratsutsunimë tanecopiapitsinexamë xaniavaetsia. Mapovaje tapatsicujinae apo copatsi cajena yaiyataeya tanetaxutsutsuneponaejava.
45 Você não me recebeu com um beijo na face; ela, porém, desde que entrei, não deixou de me beijar os pés.
46 Xamë xaniavaetsia tanecopiapitsinexamë, apo netsimataepanaemë aceitera. Mapovaje netsitaxuepaca pexaniapetuxujuviaceitera.
46 Você não ungiu a minha cabeça com óleo, mas esta, com perfume, ungiu os meus pés.
47 Nexata catsipaebatsi neyapëtaenexa mapacueneje. Mapovaje pinijicuenia nesivajamatabëcuenebarëya. Tsipaji ayaineconi ata pibisiacuene pexanaeneconimi, vecuaajibiaexanajë. Pajivi saya tsiquirineconiyo vecuaajibiaexanajë, pibisiacuene pexanaeneconi, nayapëtane. Tsipaji saya bajarapajivi tsiquirijavayo nesivajamatabëcuenebarëya, jai Jesús Simónjavabelia.
47 Por isso, afirmo a você que os muitos pecados dela foram perdoados, porque ela muito amou; mas aquele a quem pouco se perdoa, pouco ama.
48 Nexata Jesús jumaitsi petirivajavabelia: —Pibisiacuene rabaja nexanaeneconimi cavecuaajibiaexanatsi, jai Jesús.
48 Então Jesus disse à mulher:
49 Itsamonae ata, pamonae Simón junata penanabaninexa Simón pijabota, naena mesa muxuneneta. Nexata bajarapamonae najumai tsenae Jesús yabara: —¿Detsa meta maponëje? Jamatabëcuenenavëxaniabiaya natane bepejamatabëcuenecaëjëpaenëtsi jivi pibisiacuene pexanaeneconi pevecuaajibiaexanaenexa, najai tsenae bajarapamonae.
49 Os que estavam com ele à mesa começaram a dizer entre si: — Quem é este que até perdoa pecados?
50 Nexata Jesús jumaitsi petirivajavabelia: —Dioso pecacapanepaeva tsane pibisiacuene nexanaeneconimivecua. Tsipaji nesivanajamatabëcuenecopatame xanëjavaberena. Jamatejema baja ponare. Cavecuaajibiaexanatsi rabaja pibisiacuene nexanaeneconimi, jai Jesús petirivajavabelia.
50 Mas Jesus disse à mulher:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.