Lucas 2

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Imoxoyo baja pevajënae Jesús penaexanaejavanexa. Nexata bajarapamatacabijava Romanonacua pepo pevetsinë, Augusto, taxuxuaba pijajivi pitorobijava jivi petonamataëjëtsinexatsi. Jumaitsi pijajivijavabelia: —Daxitajivi, pamonae taevetsinacuanëjava jinavanapa, panetonamataëjëtsianame, jai.
1 Naqueles dias, o imperador Augusto decretou um recenseamento em todo o império romano.
2 Bajarapamatacabi pijinia nacuaevetsinë Cireniovënënë saicaya itsanacua eveta, Siriavënënacua.
2 (Esse foi o primeiro recenseamento realizado quando Quirino era governador da Síria.)
3 Nexata nacuaevetsinë Augusto pevetsinacuanëjava penaetomaranëta pejinavanapaevi, apo jinavanapae ëpijatomaranëjava. Itsamonae najinavanapa itsatomaranëjava. Bajaraxuata pamonae najinavanapa itsatomaranëjava, caejivi canacujitsia, pijasalinaivimi pijatomaranëjavabelia pona. Bajarapamonae pona penamataëjëtsinexatsi pijasalinaivimi pijatomaranëjava.
3 Todos voltaram à cidade de origem para se registrar.
4 Bajaraxuata José ata barëpona Belén tomarabelia. José barënaropota Nazaret tomarata, Galilea nacuata peecaetomarata. José barëpona Belén tomarabelia, Judea nacuata peecaetomarabelia. Tsipaji baja cajena José pijasalinainëmi, Davidpijinë, bajayata Belén tomarata ponapona.
4 Por ser descendente do rei Davi, José viajou da cidade de Nazaré da Galileia para Belém, na Judeia, terra natal de Davi,
5 José barëpona María, pova pita pijavanexa. Bajarapova yacotapona itsa baja imoxoyo pevajënae penacueto pevecuanaexanaenexatsi.
5 levando consigo Maria, sua noiva, que estava grávida.
6 Nexata baja itsa patabeje Belén tomarata, ponaponabeje dajubi pevetabiabibota. Tsipaji baja pabota jivi patabiaba, pevajënaebeje baja jivi yavënëca. Nexata apo nayacaëjëpaetsibeje bajarapabota penaecaenexabeje. Bajaraxuata patabeje dajubi pevetabiabibota. Nexata dajubi pevetabiabibota María jane baja vecuanaexanatsi penacuetonëyo, copiaya penacoxitsinacueto. Barëeca dajubi pevetabiabibota. Jumaquioneta papaëbërëpanaxita. Buateta dajubi pexaejavanexa pemitsaothocabiabimoënëta.
6 E, estando eles ali, chegou a hora de nascer o bebê.
7 — ausente —
7 Ela deu à luz seu primeiro filho, um menino. Envolveu-o em faixas de pano e deitou-o numa manjedoura, porque não havia lugar para eles na hospedaria.
8 Belén tomarajumaverena imoxoyovayafota, oveja pevetsivi evetavanapa. Bajarapamonae meravi nacobenaevetabiaba pijaovejabitsaëtonë.
8 Naquela noite, havia alguns pastores nos campos próximos, vigiando rebanhos de ovelhas.
9 Jemata oveja pevetsivi tsitanaitajëtatsi Dioso pijaángel. Nexata Dioso pijapenivenivenaecotia oveja pevetsivi matatoyorotsia itayotatsi. Najunaviaca bajarapamonae pinijicuenia.
9 De repente, um anjo do Senhor apareceu entre eles, e o brilho da glória do Senhor os cercou. Ficaram aterrorizados,
10 Nexata ángel jumaitsi oveja pevetsivijavabelia: —Pëtsa panajunaviacame. Pexanialivaisi raja pacatocanajetarucatsi pesivabarëyanexa daxitajivi.
10 mas o anjo lhes disse: “Não tenham medo! Trago boas notícias, que darão grande alegria a todo o povo.
11 Ajena rabaja, mapameravitaje, naexana baja daxitajivi pecapanepaenënexa. Naexana Belén tomarata, patomarata bajayata nacuaevetsinëmi Davidpijinëmi ponapona. Ponë naexana, bajaraponë pepo petuxanenë Cristo, Dioso athëbëvetsica pitorobinëtsitsica jivi pecapanepaenexa.
11 Hoje em Belém, a cidade de Davi, nasceu o Salvador, que é Cristo, o Senhor!
12 Paneyapëtaenexa pacuenia pacatsipaebatsi, penacuetonëyo pataeyabuatetsianame mapacueniaje. Penacuetonëyo pataeyabuatetsianame papaëbërëpanaxita pejumaquionaenacuetonëyotsi. Boquecaena dajubi pexaejava pemitsaothocabiabimoënëta, jai ángel oveja pevetsivijavabelia.
12 Vocês o reconhecerão por este sinal: encontrarão o bebê enrolado em faixas de pano, deitado numa manjedoura”.
13 Bajara saya jota jemata oveja pevetsivi tsitanaitajëtatsi ayaibitsaëtoxaneto ángelevi, copiaya petsipaebiángelnëtsijavata. Bajarapamonae ángelevi pexaniajamatabëcuene rajuta Diosojavabelia. Penaxëanaejavata ángelevi jumaitsi mapacueniaje:
13 De repente, juntou-se ao anjo uma grande multidão do exército celestial, louvando a Deus e dizendo:
14 jai ángelevi penaxëanaejavata.
14 “Glória a Deus nos mais altos céus, e paz na terra àqueles de que Deus se agrada!”.
15 Itsa baja ángelevi naviaba athëbëabetsia, oveja pevetsivi ángelevi pecovëta najumaitsi: —Ponaliatsi Belén tomarabelia. Taenatsi pecopiapatsijava pacuene yabara vajatuxanenë Dioso pitorobiángelnëtsica nacatsipaeba, najai oveja pevetsivi ángelevi pecovëta.
15 Quando os anjos voltaram para o céu, os pastores disseram uns aos outros: “Vamos a Belém para ver esse acontecimento que o Senhor nos anunciou”.
16 Nexata bajarapamonae bepijiayo ponalia Belén tomarabelia. Pata itsajota Maríabeje Josébeje barëecabeje penacuetonëyo. Penacuetonëyo boqueca dajubi pexaejava pemitsaothocabiabimoënëta.
16 Indo depressa ao povoado, encontraram Maria e José, e lá estava o bebê, deitado na manjedoura.
17 Oveja pevetsivi itsa taeyabuateta penacuetonëyo pacuenia baja cajena ángelnë tsipaebatsi, nexata pona petsipaebaponaenexa daxitajivijava pacuenia bajarapanacuetonëyo taeyabuateta.
17 Depois de o verem, os pastores contaram a todos o que o anjo tinha dito a respeito da criança,
18 Nexata daxita pamonae jumetane oveja pevetsivi pepaebilivaisi, jamatabëcuenenabenajaca.
18 e todos que ouviam a história dos pastores ficavam admirados.
19 María baja cajena pejamatabëëthëtota yapëtaeponapona daxita bajarapacuene yabara.
19 Maria, porém, guardava todas essas coisas no coração e refletia sobre elas.
20 Oveja baja pevetsivi naviabaponalia. Oveja pevetsivi namutualia jumai tsanajetarubenae Diosojavabelia: —Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë. Pexaniajamatabëcuene pacarajutatsi patanetoexanaexaemë pexaniacuene, jai tsaponaelia oveja pevetsivi. Bajarapacuenia jumaitsi tsipaji baja tane daxita pacuenia ángelnë tsipaebatsi.
20 Os pastores voltaram, glorificando e louvando a Deus por tudo que tinham visto e ouvido. Tudo aconteceu como o anjo lhes havia anunciado.
21 Jesúsnexa penaexanaecujinae, ocho matacabita, perabëcaucutatsi judíovicuenia. Baitsi boupiperabëcaucutatsi. Vënërubatsinua jane baja pevënë pexainaenexa. Vënërubatsi “Jesús,” pejaivënëta. Tsipaji baja cajena abaxë María nacoxitsinejeva Jesúsnexa, tajëvelia ángel jumaitsi Maríajavabelia: “Bajaraponëyo vënërubianame Jesús,” jai.
21 Oito dias depois, quando o bebê foi circuncidado, chamaram-no Jesus, o nome que o anjo lhe tinha dado antes mesmo de ele ser concebido.
22 Nexata jane baja tocopiajopatsibeje Josébeje Maríabeje pexanaenexabeje pacuenia bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsi daxita judíovi pexanaenexa penacuetonëyo itsa tonaexanatsi. Nexata Jerusalén tomarabelia barëponabeje penacuetonëyo. Nexata Jerusalén tomarata, templobota, María ofrenda rajuta Diosojavabelia penajamatabëcuene xaniavaetsinexa Diosojavabelia. Rajutabejenua penacuetonëyo Diosojavabelia pijajivitonënexa petonacuenebinexa itsa penaveretsinë.
22 Então chegou o tempo da oferta de purificação, como era a exigência da lei de Moisés. Seus pais o levaram a Jerusalém para apresentá-lo ao Senhor,
23 Bajarapacuenia Josébeje Maríabeje exanabeje tsipaji Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi: “Penacasabijivibeje pexi itsa xainabeje, nexata copiaya panacuetonëyo xainabeje, totsatsibeje Dioso pijajivitonënexa,” jai.
23 pois a lei do Senhor dizia: “Se o primeiro filho for menino, será consagrado ao Senhor”.
24 Josébeje Maríabeje rajutabeje ofrenda Diosojavabelia pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsibeje. Rajutabeje tsiquiriviria ucucutoyobeje. Itsa jume, rajutabeje meta pinijiyoviria ucucutobeje.
24 Assim, ofereceram o sacrifício exigido pela lei do Senhor: “duas rolinhas ou dois pombinhos”.
25 Bajarapamatacabi ponapona Jerusalén tomarata Simeónvënënë. Bajaraponë jumecovënëtsiaponapona pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi. Nexata bajarapamatacabi Israelnacua eveta Romano nacuaverena ëpepatsivi. Nexata Romano nacuaverena pepatsivi pevetsixae Israelnacua, bejiobiaexanabiabatsi Israel nacuapijivi. Bajaraxuata Simeón copiaevetaponapona Dioso pejamatabëcueneta petovecuajutsinexatsi Israelnacua pevetsivi. Nexata baja Romano nacuaverena pepatsivi, pevecuapitsapaenexa Israelnacua pevetsicuene. Espíritu Santo yajavaponaponatsi Simeón.
25 Naquela época, vivia em Jerusalém um homem chamado Simeão. Ele era justo e devoto, e esperava ansiosamente pela restauração de Israel. O Espírito Santo estava sobre ele
26 Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta Simeón tajëvelia yapëtaeyaexanatsi pacuenia Simeón petëpaevajënae taejitsia Cristo, ponë Dioso athëbëvetsica itorobiapaebica jivi pecapanepaenexa.
26 e lhe havia revelado que ele não morreria enquanto não visse o Cristo enviado pelo Senhor.
27 Nexata Espíritu Santo pejamatabëcueneta Simeón joneyaexanatsi temploboyabelia. Bajaraxuata Simeón tane Maríabeje Josébeje pebarëjonejavatabeje Jesúsnëyo temploboyarena pexanaenexabeje pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsibeje.
27 Nesse dia, o Espírito o conduziu ao templo. Assim, quando Maria e José chegaram para apresentar o menino Jesus ao Senhor, como a lei exigia,
28 Nexata Simeón isapita Jesúsnëyo. Pexaniajamatabëcuene rajuta Diosojavabelia. Pexaniajamatabëcuene Simeón perajutsijavata Diosojavabelia, Simeón jumaitsi mapacueniaje:
28 Simeão tomou a criança nos braços e louvou a Deus, dizendo:
29 — ausente —
29 “Soberano Deus, agora podes levar em paz o teu servo, como prometeste.
30 — ausente —
30 Vi a tua salvação,
31 — ausente —
31 que preparaste para todos os povos.
32 jai Simeón templobota Diosojavabelia pexaniajamatabëcuene perajutsijavata Jesúsnëyo yabara.
32 Ele é uma luz de revelação às nações e é a glória do teu povo, Israel!”.
33 Nexata Josébeje Maríabeje itsa jumetanebeje bajarapacuenia Simeón pejumaitsijava Jesúsnëyo yabara, jamatabëcuenenabenajacabeje.
33 Os pais de Jesus ficaram admirados com o que se dizia a respeito dele.
34 Bajaraxuacujinae Simeón tovajëta Diosojavabelia peyavenonaenexatsibeje Josébeje Maríabeje, Jesúsnëyo yajava. Bajaraxuacujinae Simeón jumaitsi Maríajavabelia: —Mapanacuetonëyoje, Dioso itapetatsi. Maponëje petsipaebilivaisi jivi ayaibitsaëtoxaneto apo jumecovënëtsi tsanetsi. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto naxuabiana, Israel nacuapijivi. Ayaibitsaëtoxaneto pijinia jumecovënëtsianatsi. Nexata pijinia ayaibitsaëtoxaneto capanepaena. Maponëje Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava, tsitaexanaena jivi peyapëtaenexa Dioso pitorobinëtsitsica. Maponëje itajëtsiana pacuenia jivi ayaibitsaëtoxaneto, caejivi canacujitsia, bëpënëa pibisiajamatabëcuene najamatabëxainabiaba. Jivi ayaibitsaëtoxaneto apo jumecovënëtsi tsanetsi. Pibisiacuenia saya baranatsipaebianatsi. María, xamë nexata pepo nejamatabëëthëtojavavetsina bitso sivajamatabëcuenebëjamë tsane itsa yapëtaename pacuenia exanaejitsiatsi, jai Simeón Maríajavabelia Jesús yabara tajëvelia pevajunupaebijavata pacuenia Jesús exanaejitsiatsi.
34 Então Simeão os abençoou e disse a Maria, a mãe do bebê: “Este menino está destinado a provocar a queda de muitos em Israel, mas também a ascensão de tantos outros. Foi enviado como sinal de Deus, mas muitos resistirão a ele.
35 — ausente —
35 Como resultado, serão revelados os pensamentos mais profundos de muitos corações, e você sentirá como se uma espada lhe atravessasse a alma”.
36 Bajara pijinia pamatacabi templobota ponapona Diosojumepaebiva profetava, Anavënëva. Bajarapova Fanuelpijinë pexënatoyo, Aserpijinë pemomoxiyajuvënëva. Bajarapova bitso baja perujuva. Ochenta y cuatro baja pavaibeje xaina. Nacasaba picani abaxë itsa pejanava. Penacasabicujinae siete pavaibeje pepuaxainae pamonajavabelia, vecuatëpatsi pamona. Itsajavabelia apo vecuaponabiabi templobo. Matacabijebi, meravijebi yajava, Dioso tonacuenebabiaba templobota. Itsajavata pexaejava apo xaeyabiabi pamatacabibeje vajëcabiaba Diosojavabelia.
36 A profetisa Ana, filha de Fanuel, da tribo de Aser, também estava no templo. Era muito idosa e havia perdido o marido depois de sete anos de casados
37 — ausente —
37 e vivido como viúva até os 84 anos. Nunca deixava o templo, adorando a Deus dia e noite, em jejum e oração.
38 Nexata bajarapova ata pata itsajota Josébeje Maríabeje nucabeje templobota. Simeón pisanucaejavata Jesúsnëyo, isataenuta bajarapova. Nexata bajarapova pexaniajamatabëcuene rajuta Diosojavabelia Jesúsnëyo yabara. Romano nacuaverena pepatsivi Israelnacua pevetsixae, Israel nacuapijivi copiaevetavanapa Dioso pejamatabëcueneta petovecuajutsinexatsi, nexata baja Romano nacuaverena pepatsivi pevecuapitsapaenexa Israelnacua pevetsicuene. Nexata daxita pamonae copiaevetavanapa Dioso pejamatabëcueneta petovecuajutsinexatsi Israelnacua pevetsivi, daxita bajarapamonaejavabelia, bajarapova tsipaebabiaba Jesúsnëyo pelivaisi.
38 Chegou ali naquele momento e começou a louvar a Deus. Falava a respeito da criança a todos que esperavam a redenção de Jerusalém.
39 Josébeje Maríabeje Jerusalén tomarata templobota exanaeveretabeje baja daxita pacuenia Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi itorobatsibeje. Nexata baja pijatomarabelia Jesúsnëyo barënaviatabeje, Nazaret tomarabelia, Galilea nacuata peecaetomarabelia.
39 Após cumprirem todas as exigências da lei do Senhor, os pais de Jesus voltaram para casa em Nazaré, na Galileia.
40 Nexata jane baja Jesúsnëyo vitsaba Nazaret tomarata. Ajamatabëcuenesaë tsaponae Dioso pijacuene yabara. Jamatabëcuenevitsabaponanua. Dioso yavenonaponatsi ayaicuenia.
40 Ali o menino foi crescendo, saudável e forte. Era cheio de sabedoria, e o favor de Deus estava sobre ele.
41 Caevai canacujitsia Josébeje Maríabeje ponabiababeje Jerusalén tomarabelia. Ponabiababeje pascuavënëfiesta penataeyabiabinexabeje.
41 Todos os anos, os pais de Jesus iam a Jerusalém para a festa da Páscoa.
42 Nexata baja Jesúsnëyo doce pavaibeje itsa xaina, barëponabeje icatsia Jerusalén tomarabelia pascuafiesta penataenexa.
42 Quando Jesus completou doze anos, foram à festa, como de costume.
43 Itsa baja copiaruca pascuafiesta, daxita baja penataevi bajarapafiesta, naviaba baja pijabonëjavabelia. Nexata Jesúsnëyo nacopatanucalia Jerusalén tomaratalia. Maríabeje Josébeje abaxë apo yapëtaebeje Jesúsnëyo pevecuanacopatsijavatsiliabeje.
43 Terminada a celebração, partiram de volta para Nazaré, mas Jesus ficou para trás, em Jerusalém, sem que seus pais notassem sua falta.
44 Jamatabëjumaitsibeje saya: —Jesúsnëyo raeta nanajetaruca vajanajuaponaevita, jamatabëjaibeje. Bajaraxuata caematacabi baja pepuaponaebeje namutua, itaxanabeje Jesúsnëyo. Nexata yanijobabeje pijamonaejavabelia, peyapëtaevitsibejejavabelia ata.
44 Pensaram que ele estivesse entre os demais viajantes, mas depois de caminharem um dia inteiro começaram a procurá-lo entre os parentes e amigos.
45 Itsiata apo caxitajarabibeje. Nexata naviatecabeje Jerusalén tomarabelia pejaitsinexabeje Jesúsnëyo.
45 Como não o encontravam, voltaram a Jerusalém para procurá-lo.
46 Acueyabi matacabita caxitajarababeje templobota. Jesúsnëyo naeca judíovi pecujarubivi tuatuajëta. Jumetaeyeca bajarapamonae penabarëcuaicuaijailivaisi. Nexata Jesúsnëyo yanijobapona bajarapamonae penabarëcuaicuaijailivaisi yabara.
46 Por fim, depois de três dias, acharam Jesus no templo, sentado entre os mestres da lei, ouvindo-os e fazendo perguntas.
47 Nexata daxita Jesúsnëyo pejumetaeyenaevitsi, taeyena Jesúsnëyo xaniavaetsia pejumeyapëtaejava judíovi pecujarubivi penabarëcuaicuaijailivaisi. Taeyenanua xaniavaetsia pejumecanaviataponaejava, abaxë tsiquirinëyovajëto ata. Bajaraxuata jamatabëcuenenabenajaquena bajarapamonae.
47 Todos que o ouviam se admiravam de seu entendimento e de suas respostas.
48 Josébeje Maríabeje itsa tanebeje bajarajota Jesúsnëyo penaecaejava, nexata jamatabëcuenenabenajacabeje. María nexata jumaitsi: —Taxënato, ¿detsa xuajitsia panevepënacoparemenabeje? Paxanëbeje patacajaitarutsijavatabeje, bitso pacaitaxanatsibeje, jai María.
48 Quando o viram, seus pais ficaram perplexos. Sua mãe lhe disse: “Filho, por que você fez isso conosco? Seu pai e eu estávamos aflitos, procurando você por toda parte”.
49 Nexata Jesúsnëyo jumaitsi penajavabelia: —¿Detsa xuajitsia bajarapacuenia panejaitarutamebeje? Panejaitsipamebeje raja mapabotaje. Tsipaji raja xanë taxa Dioso pijacuene taexanaenexa mapabotaje, nejamatabëcueneenabiaba, jai Jesúsnëyo.
49 “Mas por que me procuravam?”, perguntou ele. “Não sabiam que eu devia estar na casa de meu Pai?”
50 Itsiata bajarapajivibeje apo jumeyapëtaebeje pajamatabëcuene yabara jumaitsi Jesúsnëyo.
50 Não entenderam, porém, o que ele quis dizer.
51 María baja cajena pejamatabëëthëtota yapëtaeponapona daxita bajarapacuene yabara. Nexata baja bajarapajivibeje pepëta Jesúsnëyo napona baja Nazaret tomarabelia. Nazaret tomarata Jesúsnëyo xaniavaetsia jumecovënëtsiaponapona pacuenia Josébeje Maríabeje itorobabiababeje.
51 Então voltou com os pais para Nazaré, e lhes era obediente. Sua mãe guardava todas essas coisas no coração.
52 Jesús abaxë vitsabanajetaruca. Jamatabëcuene vitsabanajetarucanua. Nexata Dioso pexaniajamatabëcuenia tanetsi. Daxita pamonae Jesúsnëyo yapëtanetsi, pexaniajamatabëcuenia tanetsi.
52 Jesus crescia em sabedoria, em estatura e no favor de Deus e das pessoas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.