Lucas 18

Guahibo NT (GUH_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Jesús pijajivi livaisi tsipaeba mapacueniaje Jesús pijajivi jamatabëcuenecueranaenejeva pevajëtabiabinexa Diosojavabelia.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Tomarata ponapona jueznë. Bajaraponë pevetsinë jivi penaneconitsiaexanaecuene. Bajaraponë Dioso apo cujunavi. Jivi ata apo cujunavi.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Bajarapatomarata ponapona pamona pevecuatëpaevatsi. Bajarapova ponabiaba jueznëjavabelia pejumaitsabiabinexa: “Naneconitsiaexanare ponë xanëjavaberena naneconita. Naneconitsiaexanare pacuenia caitoroba nijatuxanenë bajarapitsivi nenaneconitsiaexanaenexa,” pejaitsabiabinexa, bajarapova ponabiaba jueznëjavabelia.
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Itsiata abaxë bajayajebi jueznë apo jamatabëcueneyavenonae bajarapova. Belia baja bexëa jueznë jejai. Nexata jueznë jamatabëjumaitsi: “Dioso picani apo cujunavinë. Jivi ata picani apo cujunavinë.
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 Itsiata mapovaje tanejamatabëitonotabiabixae, yavenonaenajë pacuenia nitorobabiaba. Nexata baja bajarapova matavëjëa apo patabiabirena tsane xanëjavaberena tanecueranaeyaexanaenexa,” jamatabëjai jueznë, jai Jesús pijajivijavabelia.
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia: —Bajara jamatabëcueneitsi jueznë, pibisiajamatabëcuenenë ata. Yavenona bajarapova asaëya pevajëcabiabixaetsi.
6 E o Senhor continuou:
7 Bajara pijinia pacuenia Dioso ata pijajivi yavenonaena itsamonae pibisiacuene itsa exanatsi. Bajarapacuenia Dioso pijajivi yavenonaena bajarapamonae itsa vajëtabiabiana Diosojavabelia matacabijebi, meravi yajava. Dioso cajena apo cuenenajematsi tsane itsa yavenonaena pijajivi.
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Dioso apo cuenenajematsi tsane itsa yavenonaena pijajivi itsamonae pibisiacuene pexanaeyanivatsi. Pamatacabi xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, icatsia patsianicajë, ¿caxitajarabianajë tsaja abaxë tanecopiaevetavanapaevi? jai Jesús pijajivijavabelia.
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Itsajota Jesús pijajivijavabelia livaisi tsipaeba, bajarajota nubena itsamonae. Bajarapamonae jamatabëjumai tsabiabi: “Vaxaitsi cajena pexaniajamatabëcuenevitsi itsamonaevecua. Itsamonae bitso nacavecuapibisiajamatabëcuenevi,” jamatabëjai tsabiabi. Nexata bajarapamonaejavabelia Jesús livaisi tsipaeba. Jumaitsi mapacueniaje:
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 —Anijanëbeje tsiabeje templobojavabetsia pevajëtsinexabeje Diosojavabelia. Caenë fariseonë. Itsanë gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Nexata fariseonë nuca. Fariseonë pevajëtsijavata Diosojavabelia, bitso bepexaniajamatabëcuenenë nataeya jumaitsi mapacueniaje: “Diosomë, pexaniajamatabëcuene carajutatsi. Tsipaji pacuenia itsamonae jamatabëcueneitsi tsenae, bajara xanë apo jamatabëcueneitsinë. Yamaxëitojorobiaya jivi apo tavecuanacobetoxotsinë. Apo tacujirubejenë cajena. Apo tajaitsinë itsava tajavavecua. Pacuenia maponëje gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë jamatabëcueneitsije, bajara xanë apo tajamatabëcueneitsinë.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Caesemana canacujitsia, anijamatacabibeje, najamatabëcuenexaniavaetsiaya ponaponabiabajë xaenejevanë taxaejava tacavajëtsinexa xamëjavabelia. Daxita pacuene nacanabajë, diez xuabejeyajuvënëjava, caejava, xamëjavabelia carajutabiabatsi ofrendacuenia,” jai mapacueniaje fariseonë templobota pevajëtsijavata Diosojavabelia.
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Nexata ponë gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë, pevajëtsijavata Diosojavabelia tajiyo nucalia piauraxae. Athëbëabetsia ata penavëyotsijava cujunava. Namëpabëbenuca pecobeta pejamatabëbëjaixae pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Nexata bajaraponë Diosojavabelia pevajëtsijavata jumaitsi mapacueniaje: “¡Diosomë, nitaxutotsoniataema! ¡Pibisiacuene cajena bitso xanë exanabiabajë!” jai bajaraponë templobota pevajëtsijavata Diosojavabelia, jai Jesús mapacueniaje bepexaniajamatabëcuenevi penataevijavabelia.
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabinë, bajarapacuenia pevajëtsixae Diosojavabelia, Dioso baja vecuaajibiaexanatsi pibisiacuene pexanaeneconimi. Nexata baja bajaraponë naviata pijaboyabelia pianeconijibinë. Ponë fariseonë, navajëtsi ata Diosojavabelia, itsiata pijaneconi yajava naviata pijaboyabelia. Tsipaji beayaijamatabëcuenenë natane pevajëtsijavata Diosojavabelia. Bajaraxuata pajivi beayaijamatabëcuenejivi natane itsamonaevecua, bajarapajivi beveliajamatabëcuenejivi exanaenatsi Dioso. Pajivi saya beveliajamatabëcuenejivi natane itsamonaevecua, bajarapajivi ayaijamatabëcuenejivi exanaenatsi Dioso, jai Jesús bepexaniajamatabëcuenevi penataevijavabelia.
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Itsamonae pejevaxijivixi tocapataponatsi Jesús pecobeta pejayataponaenexa. Nexata Jesús pijajivi itsa tane bajarapacuene, Jesús pijajivi itaveta pexi pecapatsivi. Jesús pijajivi jumaitsi pexi pecapatsivijavabelia: —Pëtsa patocapataponame panexi Jesúsjavabelia, jai.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Pëtsa paitavetame. Pacopare pejevaxijivixi pepatsinexa xanëjavaberena. Mapitsipejevaxijivixije jumeaebinejeva xaniavaetsia bajumecovënëta palivaisi tsipaebatsi. Nexata pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Mapitsipejevaxijivixije itsa jumecovënëta palivaisi tsipaebatsi, bajumecovënëta xaniavaetsia jumeaebinejeva. Nexata pamonae jitsipa pejonejava Dioso pijanacuayabetsia, bajara pijinia pacuenia jumeaebinejeva xaniavaetsia bejumecovënëta Dioso pejumelivaisi. Nexata pamonae jumeaebinejeva xaniavaetsia jumecovënëtsiana Dioso pejumelivaisi, bajarapamonae jonena Dioso pijanacuayabetsia. Itsiata baitsi jane pamonae Dioso pejumelivaisi jumeaebinejeva xaniavaetsia apo jumecovënëtsi tsane, apo jone tsane Dioso pijanacuayabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Pevëjëato, judíovi pevetsinë, yanijoba Jesúsjavabelia. Pevëjëato jumaitsi mapacueniaje: —Petuxanenë, pexaniajamatabëcuenenëmë, ¿detsa pitsicuene exanaenajë taxainaenexa matacabi apo pevereverecaejava? jai pevëjëato.
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Nexata Jesús jumaitsi pevëjëatojavabelia: —¿Detsa xuajitsia: “Pexaniajamatabëcuenenëmë,” nejamë? Ajibi raja itsapebi ata pexaniajamatabëcuenenë. Caenë rabaja Dioso pexaniajamatabëcuenenë.
19 Jesus respondeu:
20 Xamë baja yapëtaneme pacuenia Dioso pejumelivaisita itoroba jivi pejumecovënëtsinexa. Jumaitsi mapacueniaje: “Pëtsa jaitame itsapetiriva nijavavecua. Pëtsa beyaxuabame jivitonë. Pëtsa nacobetoxotame. Pëtsa itsamonae pexanaejava yabara najumetsënëtsiaya paebame. Axa yaiyataema. Ena ata yaiyataema,” jai Dioso pejumelivaisita. Xamë baja yapëtaneme bajarapalivaisi, jai Jesús pevëjëatojavabelia.
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Nexata pevëjëato jumaitsi Jesúsjavabelia: —Daxita rabaja bajarapalivaisianë jumecovënëtajë pejevaxinënëjavaveliacujinae, jai pevëjëato.
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Itsa Jesús jumetane bajarapacuenia pejumecanaviatsijavatsi, nexata icatsia jumaitsi pevëjëatojavabelia: —Abaxë raja catosaica caejava nexanaenexa. Canajere daxita nexainaejavami. Bajarapamatamomi tsicobetsanaename bepejiobivi. Bajaraxuacujinae nepënaponaename. Nexata bajarapacuenia xainaename bitso nexainaecuene Dioso pijanacuatatsia, jai Jesús pevëjëatojavabelia.
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi pevëjëatojavabelia, nexata pevëjëato bitso bejamatabëjiobi tsanajetsireca. Tsipaji pevëjëato daxitacuene bitso pexainaenë. Nexata pevëjëato apo jamatabëjumecovënëtsi palivaisi Jesús tsipaeba.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Itsa Jesús tane pevëjëato bepejamatabëjiobi tsanajetsijavareca, nexata pevëjëato pecovëta jumaitsi pijajivijavabelia: —¡Pamonae bitso daxitacuene pexainaevi, tsiayapëbejetsi bitso penajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia pecapanepaenexatsi Dioso pijanacuayabetsia!
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Pacuenia camello acuenebi pejonejava palutaetoitaxutovojotualia, bajara pijinia pacuenia bitso pexainaenë acuenebi tsane pejonejava Dioso pijatomarabetsia, jai Jesús pijajivijavabelia.
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Detsa nexata pitsivi panepaena Diosojavabelia, bitso pexainaevi ata, itsa apo panepae tsane Diosojavabelia? jai Jesús pijajivi.
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: —Pacuene jivi apo caëjëpaetsi pexanaenexa, bajarapacuene Dioso caëjëpatsi pexanaenexa, jai Jesús pijajivijavabelia.
27 Jesus respondeu:
28 Nexata Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: —Patajatuxanenë, paxanë rabaja pacopatajë daxitacuene pataxainaejavami. Nexata baja pacapënajinavanapatsi, jai Pedro.
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Jesús nexata jumaitsi: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi Dioso pijacuene petonacuenebinexa pueneta pijabomi, paxa ata, pena ata, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, pijava ata, pexi ata, nexata bajarapajivi mapanacuataje pepuenetsijavami matatoxenetsia Dioso rajutsianatsi. Nexata bajarapajivi bexëajavabelia petëpaecujinae ata Dioso rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava, jai Jesús pijajivijavabelia.
29 Jesus respondeu:
30 — ausente —
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Jesús itsamonaevecua ëpijajivi, doce ponëbeje, junata pimoxoyotsinexatsi. Nexata Jesús pebeyaxuabijavanexatsi, tajëvelia navajunupaeba pijajivijavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje: —Panejumetaema. Mara Jerusalén tomarabelia ponatsije. Bajayata Diosojumepaebivimi profetavi, xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, talivaisi tajëvelia yaquina. Pacuenia nexanaejitsia, daxita bajarapalivaisi bajayata profetavimi tajëvelia yaquina. Nexata daxita pacuenia xanë talivaisi bajayata tajëvelia profetavimi yaquina, daxita jane baja bajarapacuene Jerusalén tomaratalia netocopiapatsiana.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Itsanacuaverena pepatsivi pecobeyabelia necanajetsiana tanebeyaxuabinexa. Bajarapamonae necanecaponaena. Nebijataena pibisiacuenia. Nesuabiana.
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 Nejumatitibabena penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae nebeyaxuabiana. Itsiata baitsi jane tanebeyaxuabicujinae, acueyabi matacabita, icatsia asaënë tsane, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata pebeyaxuabijavanexatsi.
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Itsiata Jesús pijajivi apo jumeyapëtae pajamatabëcuene yabara Jesús jumaitsi.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Jesús imoxoyotanajetaruca Jericótomara. Nexata namuto muxuneneta eca bitso pitaxutotsëcënaenë, apo petaenë. Bajaraponë amoneya palata vajëcabiabeca jivijavabelia.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Nexata bitso pitaxutotsëcënaenë itsa jumetane jivibitsaëtoxaneto pecuaicuaijai tsanajetarubenaejava namutua, bajaraponë epajunateca. —¿Detsa xua pajaitame? jai tsecae bajaraponë.
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Nexata jivi jumaitsi bajaraponëjavabelia: —Jesús raja, Nazaret tomarapijinë, maxuayo najetarucaje, jai jivi.
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Nexata pitaxutotsëcënaenë vavajai tsecae. —¡Jesús, Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! jai tsecae bajaraponë.
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Nexata picani itsamonae, Jesús pevajënaeya penajetarubenaevi, jumeitaveta bajaraponë pemoyanexa. Itsiata biji bitsoyo orijibia vavajai tsecae. —¡Davidpijinë pemomomë, nitaxutotsoniataema! jai tsecae pitaxutotsëcënaenë.
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Nexata Jesús muxunanucojopa. Jumaitsi pijajivijavabelia: —Panetocomacaponaremena pitaxutotsëcënaenë, jai Jesús. Itsa baja imoxoyo tocanajetarubenatsi, Jesús jumaitsi pitaxutotsëcënaenëjavabelia:
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 —¿Detsa xua jitsipame tacaexanaenexa? jai Jesús. Nexata bitso pitaxutotsëcënaenë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, jitsipajë taitaxutoxanepanaejava, jai pitaxutotsëcënaenë.
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Jesús nexata jumaitsi pitaxutotsëcënaenëjavabelia: —Itaxutoxanepaname rabaja. Tsipaji nesivajamatabëjumaitsimë mapacueniaje: “Jesús nitaxutoxanepanaeyaexanaena,” nesivajamatabëjamë, jai Jesús pitaxutotsëcënaenëjavabelia.
42 Então Jesus disse:
43 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, bitso pitaxutotsëcënaenëmi xaniavaetsia baja tane. Nexata bajaraponë napona baja Jesús pepëta. Bajaraponë namutua jumai tsanajetarucae Diosojavabelia: —¡Diosomë, bitso pexaniacuene netoexaname! jai tsanajetarucae bajaraponë. Pamonae ata tane bajaraponë pitaxutoxanepanaejava baja, daxita bajarapamonae ata Diosojavabelia jumai tsanajetarubenae: —¡Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë! jai tsanajetarubenae Diosojavabelia.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.