Lucas 13
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NAA
1 Itsamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Galilea nacuaverena pepatsivi, baca beyaxuaba Jerusalén tomarata templobota. Bajarapamonae baca beyaxuaba ofrendacuenia pevi perajutsinexa Diosojavabelia. Nexata bajarapaepatota nacuaevetsinë Pilato pibisiacuene exana. Itoroba vajabitsaë Galilea nacuapijivimi pebeyejebinexatsi templobota. Itsajota Galilea nacuapijivimi baca beyaxuababuata, bajarapacovëta icatsia beyejebatsi bajarapamonaemi. Nexata bajarapamonaemi pijana namatajërëata bacajana yajava, jai itsamonae Jesúsjavabelia.
1 Naquela mesma ocasião, estavam ali algumas pessoas que falaram para Jesus a respeito dos galileus cujo sangue Pilatos havia misturado com os sacrifícios que os mesmos realizavam.
2 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —“Pamonaemi bajarapacuenia beyejebatsi, bitso meta pibisiacuene pexanaevimi daxita pijanacuapijivi matatoxenetsia. Bajaraxuata beyejebatsi penaxuabinexa Diosovecua,” ¿pajamatabëjamë tsaja?
2 Então Jesus lhes disse:
3 Jume baja cajena. Bajarapamonaemi ata picani bitso pibisiacuene apo exanae pijanacuapijivi matatoxenetsia. Itsiata Dioso tocopatatsi bajarapamonaemi pebeyejebinexatsi, penacopabivi pecanaëjëtsinexa Diosojavabelia penaneconitsijava. Paxamë ata itsa apo pacopabimë tsane pibisiacuene peneexanabiabijava, itsa apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë tsane Diosojavabelia, nexata bajarapacuenia paxamë ata panaxuabianame Diosovecua itsa patëpaename.
3 Digo a vocês que não eram; se, porém, não se arrependerem, todos vocês também perecerão.
4 Pamatacabi ata jemata Jerusalén tomarata jopanucaya athëbëabetsia piapiabotsia, Torre de Siloévënëbo, dieciocho pajivibeje matacënëbatsi. Nexata baja tëpa bajarapamonaemi. “Pamonaemi matacënëbatsi, pibisiacuene meta bitso pexanaevimi daxita Jerusalén tomarapijivi matatoxenetsia. Bajaraxuata matacënëbatsi penaxuabinexa Diosovecua,” ¿pajamatabëjamë tsaja?
4 E, quanto àqueles dezoito sobre os quais desabou a torre de Siloé e os matou, vocês pensam que eles eram mais culpados do que todos os outros moradores de Jerusalém?
5 Jume baja cajena. Bajarapamonaemi ata picani bitso pibisiacuene apo exanae pijatomarapijivi matatoxenetsia. Paxamë ata itsa apo pacopabinë tsane pibisiacuene paneexanaejava, itsa apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë tsane Diosojavabelia, nexata daxita paxamë ata bajarapacuenia panaxuabianame Diosovecua itsa patëpaename, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
5 Digo a vocês que não eram; mas, se não se arrependerem, todos vocês também perecerão.
6 Jesús jivi livaisi tsipaeba piacuaijibihigueranae pelivaisicuenia. Jesús jivi piacuaijibihigueranae pelivaisicuenia petsipaebijavata, pijaperujujamatabëcuene apo penavecuacopatsivi yabara Jesús jumaitsi mapacueniaje: —Pebi pijapabi tuatuajëta caenae peubinae xainanuta, higueravënënae. Nexata picani taeyojopalia bajaraponae penacuaitsijava. Itsiata baitsi jane apo nacuaitsi.
6 E Jesus contou a seguinte parábola:
7 Nexata jumaitsi pijapabi petoevetsinëtsijavabelia: “Taema maponaeje. Acueyabi picani pavaibeje taeyopajë tacuainotabiabinexa maponaecuaije. Itsiata acuaijibi tsabiabi. Nexata baja netonicataxuare. Apo becopatanutsitsi bajaraponae. Ira caranatanuca saya,” jai pijapabi pexainaenë.
7 Então disse ao homem que cuidava da vinha: “Já faz três anos que venho procurar fruto nesta figueira e não encontro nada. Portanto, corte-a! Por que ela ainda está ocupando inutilmente a terra?”
8 Itsiata baitsi jane pijapabi petoevetsinëtsi jumaitsi: “Copatanutsianatsibeje abaxë mapavaije. Nexata bacatuirabianajë bacatasitoxita.
8 Mas o homem que cuidava da vinha respondeu: “Senhor, deixe-a ainda este ano, até que eu escave ao redor dela e ponha estrume.
9 Baja raeta xuacujinae xanepanaena. Nexata aeconoxae pavai nacuaitsiana. Nexata aeconoxae pavai ata itsa apo nacuaitsi tsane, nexata jane baja catonicataxuabianatsi,” jai pijapabi petoevetsinëtsi, jai Jesús. Bajarapacuenia Jesús jumaitsi tsipaji Dioso xuabijitsia pamonae pijaperujujamatabëcuene apo pecopatsivi.
9 Se vier a dar fruto, muito bem. Se não der fruto, o senhor poderá cortá-la.”
10 Itsamatacabi judíovi penacueraevetsimatacabita, Jesús jivi livaisi tsipaeba judíovi penacaetuatabiabibota.
10 Num sábado, Jesus estava ensinando numa das sinagogas.
11 Bajarajota naeca petiriva. Dovathi pejamatabëcueneta bajarapova dieciocho pavaibeje xaina penajumafurutsicujinae. Nexata apo caëjëpaetsi tsiquirijavayo ata penaepasirovitsijava.
11 E chegou ali uma mulher possuída de um espírito de enfermidade, havia já dezoito anos; ela andava encurvada, sem poder se endireitar de modo nenhum.
12 Itsa Jesús taeyeta bajarapova, nexata junarena. Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: —Niatanejavami rabaja cavecuaajibi, jai Jesús bajarapovajavabelia.
12 Ao vê-la, Jesus a chamou e lhe disse:
13 Jesús tsimatanacobebuata bajarapova. Nexata bajarajota petiriva naepasirovitsixanepana baja. Nexata bajarapova jumai tsaponae Diosojavabelia: —¡Diosomë, bitso pexaniacuene netoexaname ayaijamatabëcuenenëxaemë! jai tsaponae bajarapova Diosojavabelia.
13 E, impondo-lhe as mãos, ela imediatamente se endireitou e dava glória a Deus.
14 Itsiata baitsi jane judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë Jesús baraanaepanatsi judíovi penacueraevetsimatacabita Jesús pejamatejemayaexanaexae penajumafurutsiva. Tsipaji judíovi apo jitsipae itsajivi ata itsacuenejavayo pexanaenexa penacueraevetsimatacabita. Nexata judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë jamatabëjumaitsi: —Jesús nacueneba penacueraevetsimatacabita. Jesús apo jumecovënëtsi patajasalinaivi patanitavetsicuene, jamatabëjai. Nexata judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë najumejematsiaya jumaitsi jivijavabelia: —Caesemana canacujitsia xainaponatsi seis pamatacabibeje vajanacuenebinexa. Bajarapamatacabijava bepatatsi vajanacajamatejemayaexanaenexa. Nexata abaxë penacueraevetsimatacabita apo bepatsitsi vajanacajamatejemayaexanaenexa, jai judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë najumejematsiaya jivijavabelia.
14 O chefe da sinagoga, indignado por ver que Jesus curava no sábado, disse à multidão: — Há seis dias em que se deve trabalhar. Venham nesses dias para serem curados, mas não no sábado.
15 Nexata Jesús jumaitsi judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinëjavabelia: —Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi. Bepatsita pexaniajamatabëcuenevimë itajara itsamonae, papibisiajamatabëcuenevi atamë. Paxamë ata panacuenebabiabame penacueraevetsimatacabita ata. Paxamë penacueraevetsimatacabita ata panijabaca, burro ata, paisinabiabame panecaponaenexa merajavabelia mera piapaenexa.
15 Porém o Senhor lhe respondeu:
16 Mapovaje Abrahampijinë pemomoxiyajuvënëva jamatejemayaexanajë. Tsipaji bajarapova namatamota Dioso pitabarata dajubinë matatoxenetsia. Dovathi pejamatabëcueneta penajumafurutsicujinae, xaina baja dieciocho pavaibeje. Bajaraxuata penacueraevetsimatacabita ata jamatejemayaexanajë piatanecuenevecua, jai Jesús judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinëjavabelia.
16 Por que motivo não se devia livrar deste cativeiro, em dia de sábado, esta filha de Abraão, a quem Satanás trazia presa há dezoito anos?
17 Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi, nexata daxita pecueneitoyavitsi moya ena. Aura tsenae bajarapamonae. Itsamonae pijinia Jesús sivajamatabëcuenebarëyatsi pinijicuene Dioso pesaëta pexanaponaejavanë yabara.
17 Tendo Jesus dito estas palavras, todos os seus adversários ficaram envergonhados. Entretanto, o povo se alegrava por todos os feitos gloriosos que Jesus realizava.
18 Jesús jumaitsi jivijavabelia: —¿De meta xua pelivaisi jëpa Dioso pijajivi bepijia ayaibitsaëtoxaneto penaexanaejavanexa? Jivi meta peyapëtaenexa ayaibitsaëtoxaneto bepijia Dioso pijajivi penaexanaejavanexa, mostazaxutoyo meta pelivaisicuenia tsipaebianajë.
18 Jesus disse:
19 Pebi capona mostazaxutoyo peubinexa pijapabita. Nexata baja mostazaxutoyo pebi itsa uba pijapabita, bajarajota mostazanae bepijia vitsaba. Bepijia baja mostazanae pinijinae naexana. Baratsui ata exana pematapenanë bajaraponaemaxëranaxijava. Bajara pijinia pacuenia Dioso pijajivi ata itsane. Bepijia ayaibitsaëtoxaneto naexanaena Dioso pijajivi, jai Jesús jivijavabelia.
19 É semelhante a um grão de mostarda, que um homem plantou na sua horta; e cresceu e fez-se árvore; e as aves do céu se aninharam nos seus ramos.
20 Icatsia Jesús jumaitsi jivijavabelia: —¿De meta palivaisi jëpa pecacaëjëpaejava Dioso pijajivi pevetsicuene daxitanacuanëjava? ¿De meta pacuenia jivi livaisi tsipaebianajë peyapëtaenexa Dioso pijajivi pevetsicuene peyacaëjëpaejava daxitanacuanëjava?
20 Disse mais:
21 Levaduravënëjava meta pelivaisicuenia tsipaebianajë. Petiriva pan pexanaenexa, acueyabi patarrobeje trigobenonë matajërëaba levaduravënëjavata. Nexata pan pexanaematabënexa, ayaimatabë.
21 É semelhante ao fermento que uma mulher pegou e misturou em três medidas de farinha, até ficar tudo levedado.
22 Jesús jivi livaisi tsipaebanajetaruca pinijitomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata, pepatsinexa Jerusalén tomarabelia.
22 Jesus passava por cidades e aldeias, ensinando e caminhando para Jerusalém.
23 Nexata Jesús jivi livaisi petsipaebijavata, itsanë yanijobatsi Jesús. Bajaraponë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, ¿Dioso tsaja capanepaena caebitsaëtoyo saya? jai. Nexata Jesús jumaitsi daxita jivijavabelia:
23 E alguém lhe perguntou: — Senhor, são poucos os que são salvos?
24 —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajamatabëcuenesaëmëre bitso panevajënaeyabelia itsamatacabi athëbëtatsia panejonenexa tsiquiribaupayojavalia. Jivi picani itsamatacabi athëbëtatsia ayaibitsaëtoxaneto jamatabëjonena tsiquiribaupayojavalia. Itsiata apo caëjëpaetsi tsane pejonenexa.
24 Jesus respondeu:
25 Bo pexainaenë itsa nonotapunaena baupa pexatatsinexa, paxamë bo jumapënëvelia panubenaename. Nexata picani panejonenexa pabaupadocodocotsianame. Pajumaitsimë tsane: “Tajatuxanenë, panetobaupare,” pajamë tsane. Itsiata bajaraponë pacajumaitsi tsane: “Apo pacayapëtaetsi cajena paxamë. Itsaverena ata papatame, apo yapëtaenë,” pacajai tsane.
25 Quando o dono da casa se tiver levantado e fechado a porta, e vocês, do lado de fora, começarem a bater, dizendo: “Senhor, abra a porta para nós”, ele responderá: “Não sei de onde vocês são.”
26 Nexata paxamë pajumaitsimë tsane: “Xamë baja cajena panebarënabaneme. Panebarëmatavëjëaapamenua. Patajatomaranëjava ata baja cajena jivi livaisi tsipaebabiabame,” pajamë tsane.
26 Então vocês dirão: “Comíamos e bebíamos com o senhor. Além disso, o senhor ensinava em nossas ruas.”
27 Itsiata bajaraponë pacajumaitsi tsane: “Apo pacayapëtaetsi cajena paxamë. Itsaverena ata papatame, apo yapëtaenë. Pibisiacuene paneexanabiabivi, panevecuaponare baja,” pacajai tsane.
27 Mas ele dirá a vocês: “Não sei de onde vocês são; afastem-se de mim, vocês todos que praticam o mal.”
28 Dioso pijanacuatatsia pataename Abrahampijinë, Isaacpijinë ata, Jacobpijinë ata, daxita Diosojumepaebivimi profetavi ata. Daxita bajarapamonae penajuajinavanapaejava Dioso pijanacuatatsia pataename. Nexata paxamë bajarajota pinijicuenia panatsinuename. Panavonosinianamenua bitso paneanaepanaexae. Tsipaji paxamë Dioso pijanacuavecua panenaxuabinexa pacaxuabiana infiernojavabelia.
28 Ali haverá choro e ranger de dentes, quando vocês virem Abraão, Isaque, Jacó e todos os profetas no Reino de Deus, mas vocês lançados fora.
29 Itsaviriajumevi patsiana daxitanacuanëjavaverena. Nexata daxita bajarapamonae naenaena penabaninexa Dioso pijanacuatatsia.
29 Muitos virão do Oriente e do Ocidente, do Norte e do Sul e tomarão lugar à mesa no Reino de Deus.
30 Pamonae aeconoxae mapamatacabitaje ayaijamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonaeyajuvënëvi, ayaibitsaëtoxaneto, itsamatacabi Dioso beveliajamatabëcuenevi exanaenatsi. Pamonae pijinia mapamatacabitaje beveliajamatabëcuenevi tanetsi, bajarapamonaeyajuvënëvi, ayaibitsaëtoxaneto, itsamatacabi Dioso ayaijamatabëcuenevi exanaenatsi, jai Jesús daxitajivijavabelia.
30 Porém, de fato, há últimos que serão primeiros, e primeiros que serão últimos.
31 Itsa baja Jesús najumevereta jivi livaisi petsipaebijava, fariseovi pata Jesúsjavaberena. Nexata fariseovi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, mapatomara baja vecuaponareje. Nacuaevetsinë raja Herodes cabeyaxuabiapaeba, jai fariseovi.
31 Naquela mesma hora, alguns fariseus vieram para dizer a Jesus: — Vá embora daqui, porque Herodes quer matá-lo.
32 Jesús nexata jumaitsi fariseovijavabelia: —Paponaremelia. Bajaraponë Herodes, jivi peyamaxëitojorobabiabinëjavabelia, pajumaitsimë tsane mapacueniaje: “Jesús raja jumaitsi: ‘Ajena raja abaxë, meravia ata icatsia, vecuacapitsapaponaenajë dovathi peyajavajinavanapaevi. Piavitanevi ata jamatejemayaexanaponaenajë. Nexata abaxë pameravia bajarapacuenia taexanaejava copatsianajë,’ jai raja Jesús,” pajamë tsane Herodesjavabelia.
32 Ele, porém, lhes respondeu:
33 Diosojumepaebivimi profetavimi beyejebabiabatsi Jerusalén tomarata. Tsipaji profetavi acuenebi saicayatomarata petëpaejava Jerusalén tomaravecua. Bajaraxuata xanë ata ponaenajë tavajënaeyabelia Jerusalén tomarabelia. Nexata ponaenajë ajena. Itsa jume, meravia, pameravia ata, tanebeyaxuabinexa Jerusalén tomarata, jai Jesús fariseovijavabelia.
33 Porém, preciso caminhar hoje, amanhã e depois, porque não se espera que um profeta morra fora de Jerusalém.
34 Nexata Jesús najamatabëxainaeya sivanua Jerusalén tomarapijivi. Jerusalén tomarapijivi Jesús najamatabëxainaeya pesivanuejavata, jumaitsi mapacueniaje: —¡PaJerusalén tomarapijivimë, pabeyajebabiabame Diosojumepaebivimi profetavi! ¡Ibotonëta ata patseconabiabame bajarapacuenia panebeyaxuababiabinexa Diosojumelivaisi pecaponaevi paxamëjavaberena! ¡Pacuenia vacara banacoxicaetuata pecorofetobëxëpanaberena, bajara pijinia pacuenia xanë ata picani bitso jitsipabiabajë patacacaetuatsinexa, patacacapanepaenexa picani panijaneconivecua! ¡Itsiata baitsi jane paxamë apo pajejamë cajena!
34 — Jerusalém, Jerusalém! Você mata os profetas e apedreja os que lhe são enviados! Quantas vezes eu quis reunir os seus filhos, como a galinha ajunta os do seu próprio ninho debaixo das asas, mas vocês não quiseram!
35 Panejumetaema. Dioso rabaja pacacopata papecaevetabiabijavami. Nexata baja panijatemplobota Dioso apo ponaponae. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë baja apo panetaemë tsane matavëjëa. Matapania itsa panejumecovënëtame Cristonëcuenenë, Dioso taneitorobinëtsica, icatsia panetaename. Itsa panesivajamatabëjumaitsimënua tsane: “Dioso, bitso yavenonare maponë najetarucaje. Bajaraponë nejamatabëcueneta najetaruca,” itsa panesivajamatabëjamë tsane, nexata jane baja icatsia panetaename itsa patsianicajë, jai Jesús mapacueniaje najamatabëxainaeya pesivanuejavata Jerusalén tomarapijivi.
35 Eis que a casa de vocês ficará deserta. E eu afirmo a vocês que não me verão mais, até que venham a dizer: “Bendito o que vem em nome do Senhor!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.