Lucas 11
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVI
1 Jesús vajëtabiaba Diosojavabelia. Nexata itsamatacabi, itsa baja Jesús najumevereta pevajëtsijava Diosojavabelia, Jesús pijajiviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Patajatuxanenë, panejumecujarubare pacuenia pavajëtabiabijitsianë Diosojavabelia. Pacuenia Juanpijinë jivibautisabinëmi jumecujarubabiaba pijajivi pacuenia vajëtabiabijitsia Diosojavabelia, bajara pijinia pacuenia xamë ata panejumecujarubare pavajëtabiabijitsianë Diosojavabelia, jai Jesús pijajiviyajuvënënë.
1 Certo dia Jesus estava orando em determinado lugar. Tendo terminado, um dos seus discípulos lhe disse: "Senhor, ensina-nos a orar, como João ensinou aos discípulos dele".
2 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje: —Itsa pavajëtabiabianame Diosojavabelia, pajumaitsimë tsabiabi tsane:
2 Ele lhes disse: "Quando vocês orarem, digam: ‘Pai! Santificado seja o teu nome. Venha o teu Reino.
3 — ausente —
3 Dá-nos cada dia o nosso pão cotidiano.
4 jai Jesús pijajivijavabelia.
4 Perdoa-nos os nossos pecados, pois também perdoamos a todos os que nos devem. E não nos deixes cair em tentação’ ".
5 Icatsia Jesús pijajivijavabelia jumaitsi comparacióncuenia Jesús pijajivi peyapëtaenexa pacuenia vajëcabiabijitsia Diosojavabelia: —Paxamëyajuvënënë meravi tuatuajëta ponaejitsipa bitso peyapëtaenëtsi pijaboyabelia. Nexata jumai tsipae: “Cacovaetatsi acueyabi papanbëyobeje.
5 Então lhes disse: "Suponham que um de vocês tenha um amigo e que recorra a ele à meia-noite e diga: ‘Amigo, empreste-me três pães,
6 Itsanë raja, taneyapëtaenë, tajëverena peponaenë, aeconoxae tajabota netopata. Nexata bitso piajani. Itsiata xanë apo xainaenë itsacuenejavayo ata pexaejava tarajutsinexa,” jai tsipae paxamëyajuvënënë meravi tuatuajëta peyapëtaenëtsijavabelia.
6 porque um amigo meu chegou de viagem, e não tenho nada para lhe oferecer’.
7 Nexata bo ënëverena bajaraponë jumepitsipatsi. Jumaitsi tsipae: “Nejamatabëitonotsipame. Baupa rabaja xaniavaetsia xatatanutajë. Taxi raja barëmajitanucajë caecamata. Nexata acuenebi tanonotapunaejava tacarajutsinexa xua nevajëtame. Itsa nonotapunaejitsipajë, yaitavabijitsipajë taxi,” jai tsipae peyapëtaenëtsi. Itsiata baitsi jane bajaraponë perajutsinexatsi ajumesaëya vajëcaponaejitsipa.
7 "E o que estiver dentro responda: ‘Não me incomode. A porta já está fechada, e meus filhos estão deitados comigo. Não posso me levantar e lhe dar o que me pede’.
8 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajaraponë apo jamatabënonotapunae ata, itsiata nonotapunaejitsipa perajutsinexa pecovaebijavatsi. Itsiata peyapëtaenëxaetsi, bajarapacuenia apo rajutsi tsipae. Biji rajane rajutsipa daxita pacuenia namatavenona ajumesaëya pevajëcaponaexaetsi.
8 Eu lhes digo: embora ele não se levante para dar-lhe o pão por ser seu amigo, por causa da importunação se levantará e lhe dará tudo o que precisar.
9 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Itsacuenejavayo itsa pacatonaxuabijitsipa, nexata bajayajebi ata pajaitsipame matapania panecaxitajarabijavabelianexa. Bajara pijinia pacuenia bajayajebi ata pavajëtabiabianame Diosojavabelia papecajumecovënëtsinexa. Bo ata itsa baupa xatatanuta, nexata asaëyata pabaupadocodocotsipame matapania papecatobaupatsijavabelianexa. Bajara pijinia pacuenia asaëyata pavajëtabiabianame Diosojavabelia papecajumecovënëtsinexa.
9 "Por isso lhes digo: Peçam, e lhes será dado; busquem, e encontrarão; batam, e a porta lhes será aberta.
10 Bajarapacuenia asaëyata pavajëtabiabianame Diosojavabelia. Tsipaji pajivi vajëtabiaba, rajutabiabatsi. Pajivi ata jaitabiaba, caxitajarababiaba. Pajivi ata baupa docodocotabiaba, tobaupatabiabatsi, jai Jesús pijajivijavabelia comparacióncuenia.
10 Pois todo o que pede, recebe; o que busca, encontra; e àquele que bate, a porta será aberta.
11 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Paxamë papebijivimë, panexi panexainaevi. Panexënatonëyo itsa pacavajëta panbë, apo panacoxirajutsimë tsipae iboto. Itsa pacavajëta dujuainëyo, apo panacoxirajutsimë tsipae jomo. Itsa pacavajëta vacaratobëto, apo panacoxirajutsimë tsipae aqueto.
11 "Qual pai, entre vocês, se o filho lhe pedir um peixe, em lugar disso lhe dará uma cobra?
12 — ausente —
12 Ou se pedir um ovo, lhe dará um escorpião?
13 Paxamë paneajamatabëcuenebejevi ata, payapëtaneme panenacoxirajutsinexa pexaniajava. Paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, bitso biji cajena pexaniajamatabëcuenenë paxamë matatoxenetsia. Bajaraponë pacarajutsiana pexaniacuene itsa pavajëtame. Bajaraponë rajutsiana Espíritu Santo daxita pamonae vajëtatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.
13 Se vocês, apesar de serem maus, sabem dar boas coisas aos seus filhos, quanto mais o Pai que está no céu dará o Espírito Santo a quem o pedir! "
14 Pebi ponapona, dovathi pejamatabëcueneta apo penatsipaebinë. Nexata bajaraponë Jesús dovathi vecuacapitsapa. Pebi baja dovathi Jesús itsa vecuacapitsapa, natsipaeba baja. Jivibitsaëtoxaneto petaevi bajarapacuene, bitso jamatabëcuenenabenajaca.
14 Jesus estava expulsando um demônio que era mudo. Quando o demônio saiu, o mudo falou, e a multidão ficou admirada.
15 Itsiata baitsi jane itsamonae fariseovi Jesús baracuaicuaijaitsi pibisiacuenia. —Maponë Jesúsje, dovathi jivivecua capitsapabiaba Beelzebú pesaëta. Beelzebú raja daxita dovathivi pepo penamatacaitorobinë, jai fariseovi jamatabëcuenenavëxaniabiaya Jesús yabara.
15 Mas alguns deles disseram: "É por Belzebu, o príncipe dos demônios, que ele expulsa demônios".
16 Itsamonae icatsia fariseovi Jesús picani jamatabëcueneëjëbiaya itorobatsi pinijicuene Dioso pesaëta pexanaejava Jesús petsitaexanaenexa. Bajarapacuenia picani itorobatsi fariseovi peyapëtaenexa pepacuene Jesús Dioso pitorobinëcuenetsitsica.
16 Outros o punham à prova, pedindo-lhe um sinal do céu.
17 Itsiata Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia fariseovi sivanajamatabëxainatsi. Nexata fariseovijavabelia Jesús jumaitsi mapacueniaje: —Nacaenacuapijivi ata itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa daxita bajarapamonae. Bajara pijinia pacuenia nacaemonae ata itsipae. Itsa navecuanatsanaejitsipa penasivanavajabitsaëtsinexa, nexata namataenetsia naverebiabijitsipa nacaemonae ata.
17 Jesus, conhecendo os seus pensamentos, disse-lhes: "Todo reino dividido contra si mesmo será arruinado, e uma casa dividida contra si mesma cairá.
18 Bajara pijinia itsipae dovathi ata. Dovathi jivivecua itsa capitsapaponaejitsipa pijajivi, dovathivi, nexata bepijavajabitsaë taejitsipa pijajivi. Itsajamatabëcuene vecuaxainaejitsipa pijajivi. Pesaë ata apo xainaponae tsipae. Mapacuenia pacatsipaebatsije tsipaji paxamë xanë yabara apo pacanaëjëtsinejevamë jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë: “Jesús raja dovathi jivivecua capitsapabiaba Beelzebú pesaëta,” pajamë xanë yabara.
18 Se Satanás está dividido contra si mesmo, como o seu reino pode subsistir? Digo isso porque vocês estão dizendo que expulso demônios por Belzebu.
19 Paxamë ata panijajivi dovathi jivivecua capitsapabiaba. Nexata xanë Beelzebú pesaëta dovathi jivivecua itsa capitsapabiabajë, ¿detsa nexata ponë pesaëta panijajivi ata dovathi jivivecua capitsapabiaba? Caenë rabaja Dioso pesaëta. Nexata panijajivi ata pacayapëtane bajarapacuenia jamatabëcuenenavëxaniabiaya panejumaitsijava xanë yabara.
19 Se eu expulso demônios por Belzebu, por quem os expulsam os filhos de vocês? Por isso, eles mesmos estarão como juízes sobre vocês.
20 Espíritu Santo pesaëta xanë dovathi jivivecua capitsapabiabajë. Nexata baja picani jivi beyapëtane Dioso baja petaxuxuabijava pijajivi pevetsijava paxamë tuatuajëta, jai Jesús fariseovijavabelia.
20 Mas se é pelo dedo de Deus que eu expulso demônios, então chegou a vocês o Reino de Deus.
21 Fariseovi pecanaëjëtsinexa Jesús bitso piasaënëcuene dovathi matatoxenetsia, Jesús icatsia comparacióncuenia jumaitsi fariseovijavabelia mapacueniaje: —Ponë bitso piasaënë, aitatsacaya pijanae cobenaevetabiabijitsipa pijabo, itsamonae peyacarëjëtsiyanivatsi pecobecovë. Nexata daxita pecobecovë xaniavaetsia tobobenaejitsipatsi, jai Jesús dovathi pijajivi pevetsijava yabara.
21 "Quando um homem forte, bem armado, guarda sua casa, seus bens estão seguros.
22 Icatsia Jesús pijacuata nayabarajumaitsi mapacueniaje: —Itsiata baitsi jane itsa najetarucaejitsipa itsanë bitso piasaënë boxainaenë matatoxenetsia, nexata cueneamoneyabijitsipatsi. Aitatsacaya pijanae cobenaevetabiabi ata tsipae, itsiata vecuapitsipatsi pijanae, daxita pecobecovëjavaxi yajava, nayabarajai Jesús pijacuata comparacióncuenia dovathi pejamatabëcueneamoneyabijava yabara.
22 Mas quando alguém mais forte o ataca e vence, tira-lhe a armadura em que confiava e divide os despojos.
23 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Pajivi apo neyavenonaeyacaetuatsi jivi Dioso pijajivinexa, bajarapajivi betajavajabitsaëjivi. Tsipaji apo taneyavenonaeyacaetuatsixae, jivi nevecuanacayajata Dioso picani pejumecovënëtsiviminexa, jai Jesús fariseovijavabelia.
23 "Aquele que não está comigo é contra mim, e aquele que comigo não ajunta, espalha.
24 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Dovathi itsa vejamatabëpitsapa jivitonë, nexata dovathi jinaruta petseviiranëjava. Jaitapona itsanëjavabelia petsijamatabëjonenexa dovathi penacueraevetsinexa bajaraponëjavata. Itsa apo caxitajarabi, ponëjavabelia tsijamatabëjonejitsia, nexata dovathi jamatabëjumaitsi: “Naviatsianajë meta icatsia tajabomijavabelia, paboverena pitsapajë,” jamatabëjai dovathi, ponëjavaverena pitsapa icatsia petsijamatabëjonenexatsi.
24 "Quando um espírito imundo sai de um homem, passa por lugares áridos procurando descanso, e não o encontrando, diz: ‘Voltarei para a casa de onde saí’.
25 Dovathi baja caevëa itsa naviarena, caxitajaraba peyajavaponaponaenëmitsi. Nexata peyajavaponaponaenëmitsi pejamatabëëthëto, dovathi tane bepënësajinecaebo, bepënëxaniavaetetsibo, bepiracajuetetsibo.
25 Quando chega, encontra a casa varrida e em ordem.
26 Nexata dovathi icatsia sivapona peyajavapatsinexarena itsadovathivi, siete ponëbeje. Bajarapadovathivi bitso piacujirubejevi copiaya padovathi matatoxenetsia. Daxita bajarapadovathivi pebi tsijamatabëjunuatsi peyajavaponaponaenexa. Belia jane baja pebi dovathivi bitso bejiobiaexanatsi. Copiaya abaxë caenë itsa tsijamatabëecatsi pacuenia bejiobiaexanabiabatsi, matatoxenetsia bejiobiaexanatsi, jai Jesús fariseovijavabelia.
26 Então vai e traz outros sete espíritos piores do que ele, e entrando passam a viver ali. E o estado final daquele homem torna-se pior do que o primeiro".
27 Itsa abaxë Jesús livaisi tsipaeba fariseovijavabelia, petiriva bajarapajivi bitsaëtoxanetoyajuvënëva pinijijumeta vavajai tsaxuabi. Jumaitsi Jesúsjavabelia: —¡Jamatabëcuenebarëya baja cajena ena, pecanavitaniabiva, pecavitsatsiva! jai petiriva Jesúsjavabelia.
27 Quando Jesus dizia estas coisas, uma mulher da multidão exclamou: "Feliz é a mulher que te deu à luz e te amamentou".
28 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia: —Xaniajamë rabaja. Itsiata baitsi jane pamonae jumetane Dioso pejumelivaisi, nexata itsa jumecovënëta bajarapalivaisi, bajarapamonae jane bitso jamatabëcuenebarëya tsavanapae taena matatoxenetsia, jai Jesús petirivajavabelia.
28 Ele respondeu: "Antes, felizes são aqueles que ouvem a palavra de Deus e lhe obedecem".
29 Jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús itsa matatoyorotsia nacaetuatatsi, nexata Jesús jumaitsi: —Pamonae aeconoxae jinavanapa, bitso pibisiajamatabëcuenevi. Bajarapamonae picani nitoroba Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava tatsitaexanaenexa, taneyapëtaenexa Dioso pepacuene athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica. Itsiata baitsi jane Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, apo tsitaexanaenë tsane. Bajayata pacuenia Diosojumepaebinëmi profeta Jonáspijinë exanatsi, bajara ëpitsicuene taneexanaejava, tsitajëtsianajë.
29 Aumentando a multidão, Jesus começou a dizer: "Esta é uma geração perversa. Ela pede um sinal miraculoso, mas nenhum sinal lhe será dado, exceto o sinal de Jonas.
30 Bajayata daxita Nínive tomarapijivi yapëtane profeta Jonáspijinë Dioso pitorobinëcuenetsi. Tsipaji ayaicuene exanatsi Dioso. Bajara pijinia pacuenia xanë ata, Daxitajivi Pematapijinënë, pinijicuene Dioso nexanaena. Nexata daxita pamonae aeconoxae jinavanapa, neyapëtaena pepacuene Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica.
30 Pois assim como Jonas foi um sinal para os ninivitas, o Filho do homem também o será para esta geração.
31 Itsamatacabi copiapatsiana Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexa daxita pijaneconi pexainaevi. Bajarapamonae nubianatsi Dioso pitabarata. Nexata bajarapamatacabi bajayata povami ponapona, Saba nacuapijivimi pevetsivami, nonotapunaena. Nexata bajarapova Diosojavabelia neconitsiana pamonae aeconoxae jinavanapa, Dioso apo pejumecovënëtsivi. Bajarapova neconitsiana tsipaji bajayata bajarapovami tajë nacuatabuverena ata muxunanajetaruca pejumetaenexa Salomónpijinë, bitso daxitalivaisi peyapëtaenëmi, petsipaebilivaisi. Xanë raja majotaje ponaponajë, bitso ayaijamatabëcuenenënë Salómonpijinëmi matatoxenetsia. Itsiata baitsi jane pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje, apo nenamuxunaevetsi. Bajaraxuata ayaineconi xaina Diosojavabelia, jai Jesús.
31 A rainha do Sul se levantará no juízo com os homens desta geração e os condenará, pois ela veio dos confins da terra para ouvir a sabedoria de Salomão, e agora está aqui o que é maior do que Salomão.
32 Icatsia Jesús jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia: —Bajayata Nínive tomarapijivi itsa jumetane Dioso pitorobilivaisi, Jonáspijinë petsipaebilivaisi, copaba pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorota Diosojavabelia. Pamatacabi copiapatsiana Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexa daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi Nínive tomarapijivimi ata nonobapunaena Diosojavabelia peneconitsinexa pamonae aeconoxae jinavanapa, Dioso apo pejumecovënëtsivi. Tsipaji xanë majota ponaponajë bitso ayaijamatabëcuenenënë Jonáspijinëmi matatoxenetsia. Itsiata baitsi jane pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje, tsipaebi atanë Dioso pejumelivaisi, apo najamatabëcuenepënëyorotsi pibisiacuene pexanaejavavecua. Bajaraxuata Dioso naneconitsiaexanaenatsi bajarapamonae, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia tajëvelia pevajunupaebijavata itsamatacabi Dioso jivi penaneconitsiaexanaejavanexa.
32 Os homens de Nínive se levantarão no juízo com esta geração e a condenarão; pois eles se arrependeram com a pregação de Jonas, e agora está aqui o que é maior do que Jonas".
33 Icatsia Jesús jumaitsi jivibitsaëtoxanetojavabelia: —Itsajivi ata lámparabë pitanojotsicujinae, apo mataacatetsi itsacuenejavata. Cajoniënëalia ata apo etsi lámparabë. Biji rajane athëbëyo etsia. Jivi boyaberena pejonevi tsivajënaeitayotecaejitsia.
33 "Ninguém acende uma candeia e a coloca em lugar onde fique escondida ou debaixo de uma vasilha. Pelo contrário, coloca-a no lugar apropriado, para que os que entram possam ver a luz.
34 Lámparabë boënëta itayoteca xaniavaetsia vajataenexa. Bajara pijinia itsi paneitaxuto ata. Paneitaxutoxanepanaexae, xaniavaetsia panatsivajënaetaneme. Itsa paitaxutobejemë tsipae, nexata xaniavaetsia apo panatsivajënaetaemë tsipae. Pacatsitaaitaquiri saya tsipae. Bajara pijinia itsi panejamatabëcuene ata. Dioso itsa pacajamatabëcueneitayota, pajitsipaename paneexanabiabinexa pacuenia Dioso pacaitoroba. Nexata xaniavaetsia pajinavanapaename. Itsa panajamatabëxainaejitsipame bitso panexainaejava ëpaxamënexa, nexata bitso pajamatabëcueneitaquirimë tsipae.
34 Os olhos são a candeia do corpo. Quando os seus olhos forem bons, igualmente todo o seu corpo estará cheio de luz. Mas quando forem maus, igualmente o seu corpo estará cheio de trevas.
35 Panayajivitaema xua panajamatabëxainabiabame, papecajamatabëcuene aitaquiriyaexanaeyaniva.
35 Portanto, cuidado para que a luz que está em seu interior não sejam trevas.
36 Itsa paexanavanapaename pacuenia Dioso pacaitoroba, nexata pacajamatabëcueneitayotsiana Dioso. Tsiquirijavayo ata apo aitaquiri tsane panejamatabëcuene. Nexata pacuenia lámparabë daxita boënë xaniavaetsia itayoteca pecotiata, bajara pijinia pacuenia paxamë ata pacajamatabëcueneitayotsiana Dioso, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.
36 Logo, se todo o seu corpo estiver cheio de luz, e nenhuma parte dele estiver em trevas, estará completamente iluminado, como quando a luz de uma candeia brilha sobre você".
37 Itsa baja Jesús najumevereta livaisi petsipaebijava, nexata fariseonë junatatsi Jesús penanabaninexa fariseonë pijabota. Jesús nexata najoneya fariseonë pijaboyalia. Naeca mesa muxuneneta penanabaninexa.
37 Tendo terminado de falar, um fariseu o convidou para comer com ele. Então Jesus foi, e reclinou-se à mesa;
38 Fariseonë itsa tane Jesús penabanijava anijatonë nacobequiatsinejeva, fariseonë jamatabëcuenenabenajaca. Pacuenia daxita judíovi pijacuenia anijatonë nacobequiatabiaba penabanivajënae, apo itsi Jesús.
38 mas o fariseu, notando que Jesus não se lavara cerimonialmente antes da refeição, ficou surpreso.
39 Nexata Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —Paxamë pafariseovimë panecaxaevajënae plato, taza ata, naniavelia bapaquiatame xaniavaetsia panijacuenia. Tsipaji jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Itsa caxaejitsipajë xaniavaetsia quiatsinejevanë, Diosojavabelia naneconitsipajë,” pajamatabëjamë tsabiabi. Bajarapacuenia paquiatabiabi atamë xaniavaetsia panecaxaejavanënexa papecajamatabëcuene bijianaeyaniva picani, itsiata pananeconitaponame Diosojavabelia. Tsipaji bajarapacuenia paquiatabiabi atamë, caranata panejamatabëëthëtota panajamatabëxainabiabame pibisiacuene. Panajamatabëxainabiabame itsanë pecobecovë paneyacajërëtsinexa. Panajamatabëxainabiabamenua paneexanaenexa pibisiacuene ata.
39 Então o Senhor lhe disse: "Vocês, fariseus, limpam o exterior do copo e do prato, mas interiormente estão cheios de ganância e da maldade.
40 ¡Apo paneyapëtaevi baja rovia! Dioso cajena pexanaenë daxitacuene. Dioso baja cajena pacaperabëexana. Pacajamatabëëthëexananua.
40 Insensatos! Quem fez o exterior não fez também o interior?
41 Pejanajamatabëcuene itsa paxainaejitsipame, nexata pexaniacuene patoexanabiabijitsipame itsamonaejavabelia. Daxita xua ata papecajamatabëcuene bijianaeyaniva, pajanijunavame panexaeyaniva, xua ata pacobejunavame panejayatsiyaniva, apo pacatsitapibisiacuene tsipae, jai Jesús fariseovijavabelia.
41 Mas dêem o que está dentro do prato como esmola, e verão que tudo lhes ficará limpo.
42 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —¡Paxamë pafariseovimë ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Panenacanabijava diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Daxitaviria paneubijavaxi ata diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Xanepana baja picani bajarapacuenia panerajutabiabijava Diosojavabelia. Itsiata bajarapacuenia parajutabiabi atamë, pepacuene apo pajitsipaemë Dioso. Bajaraxuata pananeconitame Diosojavabelia. Pananeconitamenua Diosojavabelia tsipaji pacuene ata picani xanepana panetoexanabiabinexa itsamonaejavabelia, apo pasivanajamatabëxainaemë. Bajaraxua picani paxamë bepanajamatabëxainame panetoexanabiabinexa itsamonaejavabelia, jai Jesús fariseovijavabelia.
42 "Ai de vocês, fariseus, porque dão a Deus o dízimo da hortelã, da arruda e de toda a sorte de hortaliças, mas desprezam a justiça e o amor de Deus! Vocês deviam praticar estas coisas, sem deixar de fazer aquelas.
43 Icatsia Jesús jumaitsi fariseovijavabelia: —¡Paxamë pafariseovimë ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! ¡Tsipaji bepaayaijamatabëcuenevimë panataeyabiabame! Judíovi penacaetuatabiabibonëjava itsa panajoneyabiabame, pajitsipabiabame paneenaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Pajitsipabiabamenua jivi papecabajacobinexa callejava bitso yaiyataeya, jai Jesús fariseovijavabelia.
43 "Ai de vocês, fariseus, porque amam os lugares de honra nas sinagogas e as saudações em público!
44 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata: —¡Paxamë judíovi panecujarubivi, paxamë ata pijinia pafariseovimë, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Paxamë itajara jivi bepatsita pexaniajamatabëcuenevimë tsabiabi pibisiajamatabëcuene panexainaevi ata. Pacuenia itsamonae pona jivi pemëthëanë matatsënëa apo peyapëtaexae xua xaina bëpënëareca, bajara pijinia itsi pamonae pacayaiyatane apo peyapëtaexae pacuenia pajamatabëcuenebejemë bëpënëa. Bajarapamonae pacayaiyatane tsipaji apo yapëtae bajarapamonae bëpënëa paneajamatabëcuenebejejava, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata.
44 "Ai de vocês, porque são como túmulos que não se vêem, por sobre os quais os homens andam sem o saber! "
45 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, judíovi pecujarubiviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, itsa mapacuenia jumaitsimëje, paxanë yabara ata pibisiacuenia jumaitsimë, jai Jesúsjavabelia judíovi pecujarubiviyajuvënënë.
45 Um dos peritos na lei lhe respondeu: "Mestre, quando dizes essas coisas, insultas também a nós".
46 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubinëjavabelia: —¡Paxamë ata, judíovi panecujarubivi, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Palivaisianë ayapëbeje itsajivi ata pejumecovënëtsinexa, bajarapalivaisianë jivi patsipaebabiabame pejumecovënëtsinexa. Bajarapalivaisianë patsipaebabiabi atamë itsamonae pejumecovënëtsinexa, paxamë itsiata apo panajamatabëxainaemë paneexanaenexa bajarapacuenia, jai Jesús judíovi pecujarubinëjavabelia.
46 "Quanto a vocês, peritos na lei", disse Jesus, "ai de vocês também! porque sobrecarregam os homens com fardos que dificilmente eles podem carregar, e vocês mesmos não levantam nem um dedo para ajudá-los.
47 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia: —¡Paxamë judíovi panecujarubivi, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Bajayata pamatacabi jinavanapa panijasalinaivimi, beyaxuababiaba Diosojumepaebivimi profetavi. Nexata juya paxamë bajarapaprofetavimi pemëthëanëjumavereca bonë paexanajebame, jivi itsa tane bajarapabonë, penajamatabënapitabiabinexa bajarapaprofetavimi.
47 "Ai de vocês, porque edificam os túmulos dos profetas, sendo que foram os seus próprios antepassados que os mataram.
48 Bajarapacuenia paneexanaexae, pacuenejëpame bajayata panijasalinaivimi pexanaecuene. Panijasalinaivi bajayata beyaxuababiaba profetavimi. Nexata juya paxamë bonë paexanajebame bajarapaprofetavimi pemëthëanëjumavereca, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia.
48 Assim vocês dão testemunho de que aprovam o que os seus antepassados fizeram. Eles mataram os profetas, e vocês lhes edificam os túmulos.
49 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia: —Bajarapacuenia paneexanaejavanexa yabara, daxitacuene Dioso peyapëtaenëxae, bajayata tajëvelia jumaitsi paxamë yabara mapacueniaje: “Bajarapamonaejavabelia toitorobianajë profetavi. Toitorobianajënua apóstolevi ata. Bajarapamonae itsiata beyaxuababiabiana tatoitorobiviyajuvënëvi. Bejiobiaexanabiabiananua tatoitorobiviyajuvënëvi,” jai baja cajena bajayata tajëvelia Dioso bajarapacuenia paxamë paneexanaejavanexa yabara.
49 Por isso, Deus disse em sua sabedoria: ‘Eu lhes mandarei profetas e apóstolos, dos quais eles matarão alguns, e a outros perseguirão’.
50 Dioso baja cajena nacua pexanaejavaveliacujinae, panijasalinaivimi beyaxuabapona profetavimi. Nexata bajarapaneconi yajava paxamë pananeconitame Diosojavabelia. Nexata bajarapaneconi yajava Dioso pacananeconitsiaexanaena, paxamë aeconoxae mapamatacabitaje panejinavanapaevi.
50 Pelo que, esta geração será considerada responsável pelo sangue de todos os profetas, derramado desde o princípio do mundo:
51 Panijasalinaivimi profetavimi pebeyaxuabaponaejava, taxuxuaba Abelpijinëta. Bajaraxuacujinae icatsia pevajënaeyabelia beyaxuabapona itsaprofetavimi ata. Nexata bexëajavaberena ata icatsia panijasalinaivimi beyaxuaba Zacaríaspijinëmi. Zacaríaspijinëmi panijasalinaivimi beyaxuaba templobopanabota, baitsi templobobeje altarvënëjavabeje petuatuajëta. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Nexata bajarapaneconi yajava Dioso pacananeconitsiaexanaena paxamë, aeconoxae mapamatacabitaje panejinavanapaevi, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia.
51 desde o sangue de Abel até o sangue de Zacarias, que foi morto entre o altar e o santuário. Sim, eu lhes digo, esta geração será considerada responsável por tudo isso.
52 Icatsia Jesús jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia: —¡Paxamë judíovi panecujarubivi, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! “Vaxaitsi xaniavaetsia Dioso pejumelivaisi yapëtanetsi,” pajamatabëjamë tsabiabi picani. Itsiata baitsi jane apo payapëtaemë. Saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua jivi patsipaebabiabame. Pacuenia bo baupaxatata jivi pejoneyaniva, bajara saya pacuenia paxamë paexaname jivijavabelia. Nexata itsamonae jitsipae ata pejonejava picani Dioso pijanacuayabetsia, paxamë saicayalivaisi panetsipaebabiabixae, apo pacopatsimë pejonenexa Dioso pijanacuayabetsia. Paxamë ata apo pajitsipaemë panejonenexa Dioso pijanacuayabetsia, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia.
52 "Ai de vocês, peritos na lei, porque se apoderaram da chave do conhecimento. Vocês mesmos não entraram e impediram os que estavam prestes a entrar! "
53 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsicujinae, pitsapa baja bovecua. Bajaraxuacujinae judíovi pecujarubivi, fariseovi yajava, Jesús itoyatsi. Nexata jamatabëitonotabiabatsi. Jamatabëcueneëjëbiaya livaisi yanijobabiabatsi. Nexata Jesús bijiaya itsa jumecanaviata, bajarapalivaisi yabara peneconitsinexatsi picani nacuaevetsinëjavabelia.
53 Quando Jesus saiu dali, os fariseus e os mestres da lei começaram a opor-se fortemente a ele e a interrogá-lo com muitas perguntas,
54 — ausente —
54 esperando apanhá-lo em algo que dissesse.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.