João 7

Guahibo NT (GUH_WBT) vs BKJ

Sair da comparação
1 Jesús ponapona Galilea nacuajava. Apo jitsipae peponaponaejava Judea nacuajava. Tsipaji bajarajota judíovi jamatabëbeyaxuabatsi.
1 Depois dessas coisas, Jesus andava pela Galileia; porque ele não queria andar pela Judeia, pois os judeus procuravam matá-lo.
2 Imoxoyo baja pevajënae pejonenexa fiesta, pafiestamatacabi judíovi bobërëtonë exanabiaba. Nexata judíovi bajarapabobërëtonëta jinavanapabiaba bajarapafiestamatacabi.
2 Ora, estava próxima a festa dos tabernáculos dos judeus.
3 Nexata Jesús pejuyapijivi junatatsi penaponaenexa bajarapafiestajavabelia. Jesús pejuyapijivi jumaitsi: —Pëtsa nacopatame majotaje. Judea nacuajavabelia liamëre. Bajarajotalia pijinia Dioso pesaëta pinijicuene nexanaponaejava nijajivi tsitaexanaename.
3 Portanto, os seus irmãos disseram-lhe: Parte daqui e vai para a Judeia, para que também os teus discípulos vejam as obras que tu fazes.
4 Pajivi pexanaejava yabara jitsipa pevënëlivaisitaenexatsi daxitanacuapijivi, bajarapajivi pexanaejava muetsia apo exanae. Nexata pepacuene Dioso pesaëta pinijicuene itsa exanaponame, nexata icatsia pinijicuene tsitaexanaename fiestajavata daxitanacuapijivi pitabarata. Nexata daxitajivi cayapëtaena, jaitsi Jesús pejuyapijivi.
4 Porque não há homem que faça coisa alguma em secreto, e que procure ser conhecido publicamente. Se tu fazes essas coisas, mostra-te ao mundo.
5 Jesús pejuyapijivi ata apo jamatabëjumecovënëtsi Cristocuene. Bajaraxuata bajarapacuenia pejuyapijivi ata jumaitsitsi.
5 Porque nem seus irmãos acreditavam nele.
6 Nexata Jesús jumaitsi pejuyapijivijavabelia: —Abaxë raja tajamatacabi apo netocopiapatsi tanaitajëtsinexa daxitajivijavabelia. Itsiata paxamë apo paitsimë. Paepatota jamatabëpaponame, pacatoxanepana paneponaenexa.
6 Então, disse-lhes Jesus: Ainda não é chegado o meu tempo; mas o vosso tempo sempre está pronto.
7 Mapanacuapijivi cajena acuenebi paxamë papecaitoyajava. Itsiata baitsi jane xanë nitoya. Tsipaji itavetaponajë pibisiacuene pexanavanapaejava.
7 O mundo não vos pode odiar, mas a mim odeia, porquanto dele dou testemunho, que são más as suas obras.
8 Paxamë baja paponare fiestajavabelia. Xanë ra abaxë apo ponaenë. Tsipaji abaxë apo netocopiapatsi paepatota ponaejitsianë, jai Jesús pejuyapijivijavabelia.
8 Subi vós à festa; eu ainda não subirei à esta festa, porque o meu tempo ainda não está cumprido.
9 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsicujinae, abaxë Jesús nacopatanuca Galilea nacuata pecotocaevinexa.
9 E, tendo dito estas palavras, ele permaneceu na Galileia.
10 Jesús pejuyapijivi fiestajavabelia pepuaponae, Jesús ata cotocaevi napona fiestajavabelia. Jesús nexata jivibitsaëto tuatuajëta apo naponae muetsia pepatsinexa.
10 Mas, quando seus irmãos já tinham subido, ele também subiu para a festa, não em público, mas como que secretamente.
11 Jesús picani jaitatsi judíovi pevetsivi fiestajava. Najumaitsi judíovi pevetsivi: —¿Detsa xania jota ponapona bajaraponë? najai judíovi pevetsivi Jesús yabara.
11 Então os Judeus o buscavam na festa e diziam: Onde está ele?
12 Ayaibitsaëto jivi vëpaxapaxajaiya baracuaicuaijaitsi Jesús. Itsamonae jumaitsi Jesús yabara: —Pexaniajamatabëcuenenë raja, jai itsamonae. Itsamonae pijinia jumaitsi: —Apo pexaniajamatabëcuenenë raja Jesús. Peyamaxëitojorobinë ra saya jivi, jai Jesús yabara.
12 E havia muita murmuração entre a multidão a respeito dele; porque alguns diziam: Ele é um bom homem; e outros diziam: Não, pois ele engana o povo.
13 Itsajivi ata apo cuaicuaijai ayaijumeta Jesús yabara. Tsipaji jumejunava judíovi pevetsivi pejumetaeyanivatsi.
13 Todavia, nenhum homem falava dele publicamente, por medo dos judeus.
14 Itsa baja fiesta epatua tsaponae pevereverecaenexa, nexata Jesús joneya temploboyalia. Taxuxuaba jane baja livaisi petsipaebijava.
14 Ora, na metade da festa, Jesus subiu ao templo, e ensinava.
15 Judíovi pevetsivi jamatabëcuenenabenajaca itsa jumetane Jesús pepaebilivaisi. Nexata judíovi pevetsivi najumaitsi: —Maponëje bitso livaisi yapëtane. Picani livaisi apo nacujarubi pacuenia vaxaitsi nacujarubatsi, najai tsanubenae judíovi pevetsivi Jesús yabara.
15 E os judeus se maravilhavam, dizendo: Como conhece este homem letras, não as tendo aprendido?
16 Jesús nexata jumaitsi judíovi pevetsivijavabelia: —Tatsipaebilivaisi raja apo tajamatabëcuenepijilivaisi. Dioso raja, ponë nitorobica, bajaraponë pejumelivaisi tsipaebaponajë.
16 Jesus respondeu e disse-lhes: A minha doutrina não é minha, mas daquele que me enviou.
17 Pajivi jamatabëexana Dioso pejitsipaecuenia, bajarapajivi yapëtaena pepacuene Dioso pejumelivaisi tatsipaebijava. Nexata yapëtaenanua tajamatabëcuenepijilivaisi itsa tsipaebajë.
17 Se algum homem quiser fazer a vontade dele, há de saber da doutrina, se ela é de Deus, ou se falo de mim mesmo.
18 Pajivi tsipaeba ëpejamatabëcuenepijilivaisi, tsipaeba saya jivi peyaiyataenexatsi. Itsiata baitsi jane pajivi tsipaeba jivi peyaiyataenexa Dioso, bajarapajivi cajena tsipaeba pexaniajailivaisi. Bajarapajivi apo yamaxëitojorobi jivi. Tsipaji pacuenia Dioso itorobatsi, tsipaeba, jai Jesús judíovi pevetsivijavabelia.
18 Quem fala de si mesmo busca a sua própria glória; mas o que busca a glória daquele que o enviou, esse é verdadeiro, e não há nele injustiça.
19 Jesús icatsia jumaitsi judíovijavabelia: —Moiséspijinë baja cajena bajayata yaquina Dioso penajumecopatsilivaisi jivi pejumecovënëtsinexa. Itsiata baitsi jane paxamëyajuvënëjivi, caejivi ata, apo jumecovënëtsi bajarapalivaisi. Bajarapalivaisi pacaitavetsi ata jivi panebeyaxuabiyaniva, ¿detsa xuajitsia itsiata xanë jamatabëpanebeyaxuabame? jai Jesús judíovijavabelia.
19 Não vos deu Moisés a lei? E, ainda assim, nenhum de vós cumpre a lei. Por que procurais matar-me?
20 Nexata judíovi jumaitsi Jesúsjavabelia: —Dovathi baja cajena yajavaponaponame. Itsajivi ata raja apo jamatabëcabeyaxuabi, jai judíovi.
20 A multidão respondeu e disse: Tu tens um demônio, quem procura matar-te?
21 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Caejavayo Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava exanajë penacueraevetsimatacabita. Nexata itsa pataneme bajarapacuene, daxita paxamë pajamatabëcuenenabenajacame penacueraevetsimatacabita taexanaexae bajarapacuene.
21 Jesus respondeu e disse-lhes: Eu fiz uma obra, e todos vos maravilhais.
22 Paxamë ata penacueraevetsimatacabita ata panacuenebabiabame. Tsipaji penacuetonëyo paperabëcaucutabiabame penacueraevetsimatacabita ata ocho pamatacabibeje itsa xaina penaexanaecujinae. Baitsi paboupiperabëcaucutabiabame, Moiséspijinë baja cajena papecaitorobicuene. (Itsiata Moiséspijinë apo taxuxuabi bajarapacuene. Bajaraponëmi cajena pevajënaeya ata, panijasalinaivimi taxuxuaba bajarapacuene.)
22 Portanto, Moisés vos deu a circuncisão (não porque é de Moisés, mas dos pais); e no dia do shabat circuncidais um homem.
23 Bajarapacuenia penacuetonëyo paperabëcaucutabiabame penacueraevetsimatacabita ata, panejumecovënëtsinexa Moiséspijinë pitorobicuenia. ¿Detsa nexata xuajitsia xanë panebaraanaepaname penacueraevetsimatacabita pebi tajamatejemayaexanaejava yabara?
23 Se o homem recebe a circuncisão no dia do shabat, para que a lei de Moisés não seja violada, como vos irritais comigo, porque no dia do shabat eu fiz um homem inteiramente são?
24 Xaniavaetsia abaxë payapëtaenejevamë itsajivi pibisiacuene pexanaejava, pëtsa abaxë pananeconitsiaexaname. Matapania xaniavaetsia payapëtaename, payanijobianamenua, itsa baja xaniajai naneconita, baja rajane pananeconitsiaexanaename, jai Jesús judíovijavabelia.
24 Não julgueis segundo a aparência, mas julgai segundo o reto juízo.
25 Itsamonae Jerusalén tomarata pejinavanapaevi najumaitsi Jesús yabara: —¿Matsa ponë apo jaitarutsitsi pebeyaxuabinexatsije?
25 Então, alguns dos de Jerusalém diziam: Não é este que eles procuram matar?
26 ¡Pataema! Bajaraponë cuaicuaijai tsanucae daxitajivi pitabarata. Itsiata itsajivi ata apo jumeitavetsi. Vajanacaevetsivi ata meta jumecovënëta bajaraponë pepacuene Dioso athëbëvetsica pitorobijavatsitsica jivi pecapanepaenexa. Bajaraxuata bajarapamonae apo jumeitavetsi.
26 Mas eis que ele fala publicamente, e nada lhe dizem. Porventura, sabem os governantes que este é verdadeiramente o Cristo?
27 Vaxaitsi cajena yapëtanetsi itsaverena pata maponëje. Nexata acuenebi pijacuata: “Cristonë raja,” pejaijava. Tsipaji Cristo yabara tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Itsajivi ata apo yapëtae tsane itsaverena patsijitsia Cristo,” jai, najai Jerusalén tomarapijivi Jesús yabara.
27 Entretanto, nós sabemos de onde este homem é; mas quando vier o Cristo, nenhum homem saberá de onde ele é.
28 Nexata Jesús livaisi petsipaebijavata templobota, jumetane bajarapamonae pebaracuaicuaijaijavatsi. Nexata Jesús ayaijumeta jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Xanë yabara pajumaitsimë: “Yapëtanetsi bajaraponë. Yapëtanetsinua itsaverena pata bajaraponë,” pajamë. Itsiata baitsi jane apo patsinë tajamatabëcueneta. Biji rajane taneitorobinëtsica ponapona athëbëtatsia. Paxamë cajena apo payapëtaemë bajaraponë.
28 Então, clamava Jesus no templo enquanto ensinava, dizendo: Vós me conheceis e sabeis de onde sou; e eu não vim de mim mesmo, mas aquele que me enviou é verdadeiro, o qual vós não conheceis.
29 Xanë yapëtaniji bajaraponë. Tsipaji athëbëvetsica tapatsinë. Bajaraponë baja cajena nitorobica mapanacuayabetsicaje, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
29 Mas eu conheço-o; porque dele eu sou, e ele me enviou.
30 Nexata picani Jesús bajarapamonae jamatabëvaetabatsi penaneconitsiaexanaenexatsi. Itsiata abaxë itsajivi ata apo vaetabitsi. Tsipaji abaxë Jesús apo tocopiapatsitsi pijamatacabi pevaetabinexatsi.
30 Então, eles buscavam prendê-lo; mas nenhum homem lançou mão dele, porque ainda não era chegada a sua hora.
31 Itsiata baitsi jane bajarapamonaeyajuvënëvi ayaibitsaëto jumecovënëta Cristocuene. Nexata bajarapamonae najumaitsi: —Itsa pina Cristo patsianica, Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejava exanaena. Bajara maponë pepacuene Cristoje, ponë Dioso athëbëvetsica itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa. Tsipaji nacatsitajëta pesaë. Pinijicuene pexanaejava exana Dioso pesaëta. Tsipaji cajena itsanë ata mapanacuata apo caëjëpaetsi bajarapitsipinijicuene pexanaenexa, najai bajarapamonae Jesús yabara.
31 E muitos da multidão creram nele e diziam: Quando o Cristo vier, ele fará ainda mais milagres do que os que este homem tem feito?
32 Fariseovi jumetane jivi pejumaitsijava: “Pepacuene rabaja maponë Cristoje,” pejaijava Jesús yabara. Nexata fariseovibeje judíovi penamatacaitorobivibeje najamatabëcuenejëpabeje pitorobinexa policíavi. Nexata policíavi pona templobojavabelia pevaetabinexatsi picani Jesús. Itsiata abaxë Jesús apo vaetabitsi.
32 Os fariseus ouviram a multidão murmurar essas coisas a respeito dele; e os fariseus e os principais sacerdotes enviaram oficiais para o prenderem.
33 Jesús nexata templobota jumaitsi judíovijavabelia: —Abaxë raja bajayayo itsiata pacayajavaponaponaenatsi. Bajaraxuacujinae jane baja naviatsianiajë taneitorobinëtsicajavabetsia.
33 Então, disse-lhes Jesus: Ainda por um pouco de tempo eu estou convosco, e então eu vou para aquele que me enviou.
34 Paxamë picani panejaitsianame. Itsiata apo panecaxitajarabimë tsane. Tsipaji apo pacacaëjëpae tsane paneponaenexa itsabetsia ponaejitsianë, jai Jesús judíovijavabelia.
34 Vós me buscareis, e não me achareis; e onde eu estou, vós não podeis vir.
35 Nexata judíovi nayanijoba ëpamonae. —¿De tsaeta belia maponë pijaponaejitsiaje peponaenexa, itsajota vaxaitsi apo caxitajarabijitsiatsi? Ponaejitsia raeta griegovi pijatomaranëjavabelia, itsabelia judíovi jinavanapa. Griegovi raeta livaisi tsipaebijitsia Jesús.
35 Disseram, pois, os judeus uns para os outros: Para onde ele irá que não o acharemos? Ele irá para os dispersos entre os gentios, e ensinará os gentios?
36 Jesús nacajumaitsi: “Paxamë picani panejaitsianame. Itsiata apo panecaxitajarabimë tsane. Tsipaji apo pacacaëjëpae tsane paneponaenexa itsabetsia ponaejitsianë,” nacajai. ¿De tsaeta pitsijamatabëcuene yabara bajarapacuenia Jesús nacajumaitsi? najai judíovi.
36 Que tipo de palavra é esta que ele disse: Vós me buscareis, e não me achareis; e onde eu estou, vós não podeis vir?
37 Pafiestamatacabi judíovi bobërëtonë exanabiaba, pecopiarucaematacabi, jivi bitso najamatabëcuenereviabiaya bajinavanapa. Nexata bajarapamatacabi jivi ayaibitsaëto pitabarata Jesús nonotabapuna. Ayaijumeta Jesús jumai tsanucae: —Pajivi mera jitsipa, xanëjavaberena ponae piapaenexa.
37 No último dia, o grande dia da festa, Jesus pôs-se em pé e clamou, dizendo: Se algum homem tem sede, deixai-o vir a mim, e beber.
38 Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Pajivi nesivanajamatabëcuenecopatsiana, bajarapajivi pejamatabëëthëtota xainaena daxitamatacabi pepitsaparucaemera. Baitsi bajarapajivi asivaya taeyabiabiana itsamonae ata. Nexata jamatabëcueneyavenonabiabiana itsamonae ata tanesivanajamatabëcuene copatsinexa, bajarapamonae ata pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava,” jai Jesús judíovijavabelia.
38 Quem crê em mim, como diz a escritura, do seu ventre fluirão rios de água viva.
39 “Pajivi nesivanajamatabëcuenecopatsiana, bajarapajivi pejamatabëëthëtota xainaena daxitamatacabi pepitsaparucaemera,” itsa jai Jesús, jumaitsi Espíritu Santo yabara. Baitsi pajivi jumecovënëta Jesús petsipaebilivaisi, tsijamatabëecaenatsi Espíritu Santo. Itsiata baitsi jane abaxë Espíritu Santo apo patsitsica. Tsipaji abaxë Jesús apo ponae athëbëabetsia.
39 (Mas isso ele falou do Espírito, que haviam de receber os que nele cressem; porque o Espírito Santo ainda não fora dado, pois Jesus ainda não tinha sido glorificado).
40 “Pajivi nesivanajamatabëcopatsiana, bajarapajivi pejamatabëëthëtota xainaena daxitamatacabi pepitsaparucaemera,” pejaijava Jesús, jivi itsa jumetane, itsamonae jumaitsi: —Xaniajai rabaja. Maponë Diosojumepaebinë profetanëje, ponë copiaevetavanapatsi pepatsijavanexatsica, jai bajarapamonae.
40 Então, muitos da multidão, ouvindo este dizer, diziam: Verdadeiramente, este é o Profeta.
41 Itsamonae pijinia jumaitsi: —Jume raja. Bajara maponë Cristoje, ponë Dioso athëbëvetsica itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa, jai itsamonae. Itsiata itsamonae jumaitsi: —¡Apo Cristo raja! Tsipaji Cristo Galilea nacuaverena apo patsi tsipae.
41 Outros diziam: Este é o Cristo. Mas diziam outros: Virá o Cristo da Galileia?
42 Dioso baja cajena pejumelivaisibaxutota jumaitsi pacuenia Davidpijinë pemomoxiyajuvënënë naexanaejitsia Cristo. Bajaraponë peneta naexanaena Belén tomarata, patomarata Davidpijinë bajayata ponapona, jai bajarapamonae.
42 Não diz a escritura que o Cristo vem da semente de Davi, e da cidade de Belém, de onde era Davi?
43 Bajarapacuenia nexata jivi ayaibitsaëto apo najamatabëcuenejëpae Jesús yabara.
43 Assim, houve uma divisão entre o povo por causa dele.
44 Itsamonae picani Jesús jamatabëvaetabatsi penaneconitsiaexanaenexatsi. Itsiata itsajivi ata apo vaetabitsi.
44 E alguns deles queriam prendê-lo, mas nenhum homem lhe pôs as mãos.
45 Papolicíavi picani fariseovibeje judíovi penamatacaitorobivibeje itorobalia Jesús pevaetabinexatsi, itsiata apo vaetabitsi. Naviabalia baja cobesa. Nexata fariseovibeje judíovi penamatacaitorobivibeje jumaitsi policíavijavabelia Jesús yabara: —¿Detsa xuajitsia apo pacaponaemërena bajaraponë? jai fariseovibeje judíovi penamatacaitorobivibeje.
45 Então, os oficiais foram até os principais sacerdotes e fariseus, e eles lhes perguntaram: Por que não o trouxestes?
46 Nexata policíavi jumaitsi: —Bajaraponë Dioso pitorobicueniatsi, xaniavaetsia jivi livaisi tsipaeba, itsajivi ata apo pepaebicuenia. Bajaraxuata apo pavaetabinë patacaponaenexarena, jai policíavi.
46 Responderam os oficiais: Nunca homem algum falou assim como este homem.
47 Nexata fariseovi jumaitsi: —¿Paxamë ata tsabaja pacayamaxëitojoroba bajaraponë?
47 Então responderam-lhes os fariseus: Vós também fostes enganados?
48 Caenë ata vajanacaevetsiviyajuvënënë, fariseoviyajuvënënë ata, apo jumecovënëtsi baja cajena bajaraponë Cristonëcuene.
48 Alguém dos governantes ou dos fariseus acreditou nele?
49 Pamonae jumecovënëta bajaraponë Cristonëcuene, apo yapëtae pacuenia bajayata Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi jumaitsi jivi pejumecovënëtsinexa. Nexata bajarapamonae apo peyapëtaexae bajarapalivaisi, naneconita Diosojavabelia. Nexata Dioso naneconitsiaexanaenatsi, jai fariseovi policíavijavabelia Jesús Cristonëcuene pejumecovënëtsivi yabara.
49 Mas esta multidão, que não sabe a lei, é maldita.
50 Nicodemo, ponë copiaya Jesús taeyojopalia meravi, bajaraponë naeca bajarajota. Bajaraponë Nicodemo fariseoviyajuvënënë. Nicodemo nexata jumaitsi pevëna fariseovijavabelia:
50 Nicodemos (o que de noite fora até Jesus, sendo um deles) disse-lhes:
51 —Vajalivaisi cajena nacaitaveta itsajivi ata vajananeconitsiaexanaeyaniva, abaxë copiaya xaniavaetsia navajunupaebinejeva paneconi xaina bajarapajivi, jai Nicodemo.
51 Porventura, julga a nossa lei algum homem sem primeiro ouvi-lo e ter conhecimento do que ele fez?
52 Nexata bajarapamonae jumaitsi Nicodemojavabelia: —¿Xamë ata tsabaja Galilea nacuapijinëmë necajumecovënëtsi bajaraponë Cristonëcuene? Lebare Dioso pejumelivaisibaxuto. Yapëtaename pacuenia jumaitsi. Caenë ata cajena Diosojumepaebinë profeta apo patsi Galilea nacuajavaverena, jai bajarapamonae.
52 Eles responderam, e disseram-lhe: És tu também da Galileia? Examina e vê; porque da Galileia não se levanta profeta.
53 Fariseovibeje judíovi penamatacaitorobivibeje pebijataecujinae policíavi, fariseovi baja caenë canacujitsia naviaba pijabonëjavabelia.
53 E cada homem foi para sua própria casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.