João 6
Guahibo NT (GUH_WBT) vs ARIB
1 Bitso baja imoxoyo pevajënae pejonenexa judíovi pijafiesta, pascuavënëfiesta. Bajarapamatacabi Jesús pona Galilea pucaxaneto itsapanabelia. Bajarapapuca itsavënë Tiberiaspuca. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús pënaponatsi. Tsipaji Dioso pesaëta Jesús ayaicuene exanapona. Piavitanevi jamatejemayaexana pona. Nexata Jesús junaya petsutojumabetsia. Jesús, pijajivi yajava, ecaya petsutojumatatsia.
1 Depois disto partiu Jesus para o outro lado do mar da Galiléia, também chamado de Tiberíades.
2 — ausente —
2 E seguia-o uma grande multidão, porque via os sinais que operava sobre os enfermos.
3 — ausente —
3 Subiu, pois, Jesus ao monte e sentou-se ali com seus discípulos.
4 — ausente —
4 Ora, a páscoa, a festa dos judeus, estava próxima.
5 Itsa Jesús tane jivibitsaëtoxaneto pecujibijavatsirena, Jesús jumaitsi Felipejavabelia: —¿Detsa belia comuatsianatsi pexaejava pexaenexa mapabitsaëtoxanetoje? jai Jesús.
5 Então Jesus, levantando os olhos, e vendo que uma grande multidão vinha ter com ele, disse a Felipe: Onde compraremos pão, para estes comerem?
6 Bajarapacuenia Jesús jumaitsi tsipaji jamatabëyapëtane pacuenia Felipe jumecanaviatsijitsiatsi. Jesús baja cajena picani yapëtane pacuenia pexaejava mitsaexanaejitsia bajarapajivibitsaëtoxaneto.
6 Mas dizia isto para o experimentar; pois ele bem sabia o que ia fazer.
7 Nexata Felipe jumaitsi Jesúsjavabelia: —Doscientos denariocuenia comuatsi atatsi tsipae pan, apo yacaëjëpaetsi tsipae pexaenexa daxita mapajivibitsaëtoxanetoje, jai Felipe.
7 Respondeu-lhe Felipe: Duzentos denários de pão não lhes bastam, para que cada um receba um pouco.
8 Itsanë Jesús pijajivitonë Andrés, Simón Pedro pejuyapijinë, jumaitsi Jesúsjavabelia:
8 Ao que lhe disse um dos seus discípulos, André, irmão de Simão Pedro:
9 —Majotaje napatajopa pejevaxinëyo. Xaina bajaraponëyo cinco papanbëbeje, cebadavënëbenota pexanaepanbëanë. Xaina anijanëyobeje dujuainëyobeje yajava. Bajaraxuaxi apo caëjëpae tsipae cajena vajarajutsinexa mapajivibitsaëtoxanetoje, jai Andrés.
9 Está aqui um rapaz que tem cinco pães de cevada e dois peixinhos; mas que é isto para tantos?
10 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Daxita bajarapamonae paenaeyaexanare, jai Jesús. Nexata Jesús pijajivi itoroba jivi penaenexa ponajumavereca. Bajarapajivibitsaëtoxaneto bejamatabëcuene cinco mil meta ponëbeje.
10 Disse Jesus: Fazei reclinar-se o povo. Ora, naquele lugar havia muita relva. Reclinaram-se aí, pois, os homens em número de quase cinco mil.
11 Nexata Jesús pita panbëxi. Bajaraxuacujinae pexaenexa vajëta Diosojavabelia. —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejavanexa, jai Jesús Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae Jesús pan rajuta pijajivijavabelia. Nexata juya Jesús pijajivi tsicobetsana daxita penaejivibitsaëtoxanetojavabelia. Bajara icatsia pacuenia Jesús vajëta Diosojavabelia dujuainëyobeje pexaenexa. —Pexaniacuene panetoexaname. Panerajutame pataxaejavanexa, jai Jesús Diosojavabelia. Bajaraxuacujinae icatsia dujuaijavaxi tsicobetsana daxita penaejivibitsaëtoxanetojavabelia. Daxita bajarapamonae xaniavaetsia nabane.
11 Jesus, então, tomou os pães e, havendo dado graças, repartiu-os pelos que estavam reclinados; e de igual modo os peixes, quanto eles queriam.
12 Itsa baja bajarapamonae penia, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Pacaetuare baja peyajuvënënacopabenaejavanë penaxuabenaeyaniva, jai Jesús pijajivijavabelia.
12 E quando estavam saciados, disse aos seus discípulos: Recolhei os pedaços que sobejaram, para que nada se perca.
13 Nexata Jesús pijajivi caetuata peyajuvënënacopabenaejavanë. Vënëba doce xuabeje bemapirecuenia pexanaejavanë. Cinco papanbëmibeje picani cebadavënëbenota pexanaepanbëanë.
13 Recolheram-nos, pois e encheram doze cestos de pedaços dos cinco pães de cevada, que sobejaram aos que haviam comido.
14 Nexata bajarapajivibitsaëtoxaneto itsa tane Jesús ayaicuene Dioso pesaëta pexanaejava, najumaitsi Jesús yabara: —Diosojumepaebinë profeta, ponë vaxaitsi copiaevetavanapatsi pepatsijavanexatsica, bajara jane maponëje.
14 Vendo, pois, aqueles homens o sinal que Jesus operara, diziam: este é verdadeiramente o profeta que havia de vir ao mundo.
15 Vaetabianatsi maponëje. Vajanacayanacuaevetsinë exanaenatsi bajaraponë, najai picani bajarapamonae. Nexata Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapacuenia pesivanajamatabëxainaejavatsi. Bajaraxuata Jesús baja vecuapona. Najetaruca pinijitsutonëjava caenë.
15 Percebendo, pois, Jesus que estavam prestes a vir e levá-lo à força para o fazerem rei, tornou a retirar-se para o monte, ele sozinho.
16 Itsa baja meravi, Jesús pijajivi puca itapayabereca pona.
16 Ao cair da tarde, desceram os seus discípulos ao mar;
17 Jesús abaxë patsinejeva pijajivijavata, aitaquiri baja. Nexata pijajivi runareca jera ënëabereca. Nicabijitsia Capernaum tomarabelia.
17 e, entrando num barco, atravessavam o mar em direção a Cafarnaum; enquanto isso, escurecera e Jesus ainda não tinha vindo ter com eles;
18 Jesús baja pijajivi pepuaponae jerata, taxuxuaba jovibo pebubujaijava. Nexata malataca bitso ayai.
18 ademais, o mar se empolava, porque soprava forte vento.
19 Pavëpata Jesús pijajivi naropoba, bajarapavëpa baja bejamatabëcuene cinco pakilómetrobeje, seis pakilómetrobeje ata, pepuavecuanajetarubenaelia, Jesús pijajivi cujitanajetaruca. Jesús najetaruca mene itaboxoya. Nexata Jesús pijajivi tanetsi. Jesús pijajivi cujunavatsi.
19 Tendo, pois, remado uns vinte e cinco ou trinta estádios, viram a Jesus andando sobre o mar e aproximando-se do barco; e ficaram atemorizados.
20 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —¡Xanë raja najetarucajë! ¡Pëtsa panecujunavame! jai Jesús pijajivijavabelia.
20 Mas ele lhes disse: Sou eu; não temais.
21 Nexata Jesús pijajivi jamatabëcuenebarëya. Jesús baja nexata nonorena jera ënëaberena. Nexata bajarapaepatota Jesús baja, pijajivi yajava, pata Capernaum tomarabelia.
21 Então eles de boa mente o receberam no barco; e logo o barco chegou à terra para onde iam.
22 Pamonae Jesús pexaejava rajuta, abaxë nacopabalia puca itsapanatalia. Nexata meravia pitsijavata bajarapamonae najumaitsi: —Canivi caejera perucaejava, tanetsi majotaje. ËJesús pijajivi runareca penicabinexalia. Nexata Jesús nacopatanuca majotaje, najai bajarapamonae.
22 No dia seguinte, a multidão que ficara no outro lado do mar, sabendo que não houvera ali senão um barquinho, e que Jesus não embarcara nele com seus discípulos, mas que estes tinham ido sós
23 Bajara saya paepatota itsamonae jeranë yaparena Tiberias tomaraverena. Itsajota Jesús pevajëtsicujinae Diosojavabelia pexaejava rajuta jivi ayaibitsaëtoxaneto, bajarajota vecuaimoxoyo yaëba.
23 {contudo, outros barquinhos haviam chegado a Tiberíades para perto do lugar onde comeram o pão, havendo o Senhor dado graças};
24 Nexata pamonae Jesús pexaejava rajuta, bajarapamonae tane Jesús pijajivi pebarëajibitsarucaejava bajarajota. Nexata bajarapamonae runareca jera ënëabereca penicabinexalia Capernaum tomarabelia. Bajarapatomarabelia pona pepëjaitsinexatsi Jesús.
24 quando, pois, viram que Jesus não estava ali nem os seus discípulos, entraram eles também nos barcos, e foram a Cafarnaum, em busca de Jesus.
25 Jesús pepëjaitsivitsi itsa pata Capernaum tomarabelia, caxitajarabatsi Jesús. Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Jesús, ¿detsa pacujinae patame baja maberenaje? jai.
25 E, achando-o no outro lado do mar, perguntaram-lhe: Rabi, quando chegaste aqui?
26 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë panejaitame tsipaji xaniavaetsia panabaneme xanëjavata. Apo panejaitsimë panejumecovënëtsinexamë Cristocuenenë, Dioso taneitorobinëtsica. Patae atamë ayaicuene Dioso pesaëta taexanaejava, apo panejumecovënëtsimë.
26 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo que me buscais, não porque vistes sinais, mas porque comestes do pão e vos saciastes.
27 Pëtsa pacajamatabëcueneena ëpevereverecaejava yabara. Pacuenia panexaejava baverevereca, bajarapitsijava. Biji rajane pacajamatabëcueneenae apo pevereverecaejava yabara. Nexata xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, pacarajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava. Taxa Dioso baja cajena nitoroba patacarajutsinexa matacabi apo pevereverecaejava, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
27 Trabalhai, não pela comida que perece, mas pela comida que permanece para a vida eterna, a qual o Filho do homem vos dará; pois neste, Deus, o Pai, imprimiu o seu selo.
28 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Detsa nexata xua bepaexanajë Dioso pejitsipaecuene? jai bajarapamonae.
28 Pergutaram-lhe, pois: Que havemos de fazer para praticarmos as obras de Deus?
29 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Mara pacuene Dioso jitsipa paneexanaenexaje. Panejumecovënëre xanë Dioso taneitorobicuenetsica, jai Jesús.
29 Jesus lhes respondeu: A obra de Deus é esta: Que creiais naquele que ele enviou.
30 Nexata icatsia bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Detsa nexata xua pinijicuene Dioso pesaëta nexanaejava panetsitaexanaename patacajumecovënëtsinexa Dioso pecaitorobicuenetsica?
30 Perguntaram-lhe, então: Que sinal, pois, fazes tu, para que o vejamos e te creiamos? Que operas tu?
31 Vajasalinaivimi pina bajayata baxaevanapa manávënëjava petusato nacuata pacuenia baja Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi. Dioso baja cajena pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje: “Bajarapamonae rajutabiabatsi pexaejava athëbëpijijava,” jai Dioso pejumelivaisibaxutota vajasalinaivimi yabara, jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.
31 Nossos pais comeram o maná no deserto, como está escrito: Do céu deu-lhes pão a comer.
32 Jesús nexata bajarapamonaejavabelia jumaitsi: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Moiséspijinë petusato nacuata vajasalinaivimi pexaejava apo rajutsi athëbëpijijava. Taxa Dioso raja rajutabiaba bajarapamonae pexaejavanexa. Nexata pijinia aeconoxae paxamë ata Dioso pacarajutsiana athëbëpijipan, pepacuene pexaniajaipan.
32 Respondeu-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: Não foi Moisés que vos deu o pão do céu; mas meu Pai vos dá o verdadeiro pão do céu.
33 Ponë athëbëvetsica pepatsinë, Dioso rabaja pijapan. Bajaraponë mapanacuapijivijavabeliaje rajutsiana matacabi apo pevereverecaejava, nayabarajai Jesús pijacuata bajarapamonaejavabelia.
33 Porque o pão de Deus é aquele que desce do céu e dá vida ao mundo.
34 Nexata bajarapamonae jumaitsi: —Jesús, bajarapapan panerajutaponaename daxitamatacabi canacujitsia, jai.
34 Disseram-lhe, pois: Senhor, dá-nos sempre desse pão.
35 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Papan jivi rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava, xanë rabaja bajarapapannë. Pajivi xanëjavaberena pata, apo piajani cajena tsane pejamatabëëthëtota. Pajivi nesivanajamatabëcopata xanëjavaberena, apo jitsipae tsane icatsia mera.
35 Declarou-lhes Jesus. Eu sou o pão da vida; aquele que vem a mim, de modo algum terá fome, e quem crê em mim jamais terá sede.
36 Paxamë apo panejumecovënëtsimë, patae atamë Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava.
36 Mas como já vos disse, vós me tendes visto, e contudo não credes.
37 Daxita pamonae taxa tanerajutsivi, patsiana xanëjavaberena. Pajivi patsiana xanëjavaberena, apo navecuaitavetsinë tsane.
37 Todo o que o Pai me dá virá a mim; e o que vem a mim de maneira nenhuma o lançarei fora.
38 Xanë apo patsinëtsica athëbëvetsica taexanaenexa ëtajamatabëcujirupijijava. Biji rajane patsicajë taexanaenexa pacuenia nitoroba taneitorobinëtsica.
38 Porque eu desci do céu, não para fazer a minha vontade, mas a vontade daquele que me enviou.
39 Mara pacuene taxa Dioso jitsipa tatoexanaenexaje. Apo jitsipae cajena tatoxuabijava caejivi ata tanerajutsiviyajuvënëvi. Pamatacabi icatsia patsianicajë, daxita bajarapamonae toasaëyaexanaenajë icatsia petëpaejavamivecua.
39 E a vontade do que me enviou é esta: Que eu não perca nenhum de todos aqueles que me deu, mas que eu o ressuscite no último dia.
40 Mara pacuene taxa Dioso jitsipaje. Daxita pamonae tanetaevi Dioso pexënatonë, nexata itsa nesivanajamatabëcopata, bajarapamonae xainaena matacabi apo pevereverecaejava. Bajarapamonae icatsia asaëyaexanaenajë petëpaejavamivecua pamatacabi icatsia patsianicajë, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
40 Porquanto esta é a vontade de meu Pai: Que todo aquele que vê o Filho e crê nele, tenha a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
41 “Xanë rabaja athëbëvetsica tapatsipan,” penayabarajaijava Jesús jivijavabelia, judíovi baracuaicuaijaitsi pepënëvelia.
41 Murmuravam, pois, dele os judeus, porque dissera: Eu sou o pão que desceu do céu;
42 Nexata judíovi najumaitsi: —Mara ponë Jesús, Josépijinë pexënatoje. Vaxaitsi baja cajena yapëtanetsi paxapijinë, pena ata. Nexata bajaraponë acuenebi pejumaitsijava: “Athëbëvetsica tapatsinë,” pejaijava, najai judíovi Jesús yabara.
42 e perguntavam: Não é Jesus, o filho de José, cujo pai e mãe nós conhecemos? Como, pois, diz agora: Desci do céu?
43 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pëtsa panebaracuaicuaijamë tapënëverena.
43 Respondeu-lhes Jesus: Não murmureis entre vós.
44 Itsajivi ata raja apo caëjëpaetsi pijacuata xanëjavaberena tanesivanajamatabëcopatsinexa. Matapania taxa Dioso, taneitorobinëtsica, itsa caëjëpaeyaexanaenatsi, nesivanajamatabëcopatsiana. Pajivi nesivanajamatabëcopatsiana, asaëyaexanaenajë petëpaejavamivecua pamatacabi icatsia patsianicajë.
44 Ninguém pode vir a mim, se o Pai que me enviou não o trouxer; e eu o ressuscitarei no último dia.
45 Bajayata Diosojumepaebivimi peyaquinaelivaisi jumaitsi mapacueniaje: “Dioso cajena yapëtaeyaexanaena daxitajivi pexaniajailivaisi,” jai. Nexata pajivi jumecovënëta taxa peyapëtaeyaexanaelivaisi, bajarapajivi xanë ata nesivanajamatabëcuenecopatsiana, jai Jesús judíovijavabelia.
45 Está escrito nos profetas: E serão todos ensinados por Deus. Portanto todo aquele que do Pai ouviu e aprendeu vem a mim.
46 Icatsia Jesús jumaitsi judíovijavabelia: —Itsajivi ata cajena taxa apo tae. Xanë raja caenënë taxa Dioso taniji. Tsipaji bajaravetsica tapatsinë.
46 Não que alguém tenha visto o Pai, senão aquele que é vindo de Deus; só ele tem visto o Pai.
47 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pajivi nesivanajamatabëcopatsiana, xainaena matacabi apo pevereverecaejava.
47 Em verdade, em verdade vos digo: Aquele que crê tem a vida eterna.
48 Xanë rabaja pitavapannënë. Nexata jivi rajutsianajë matacabi apo pevereverecaejava.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Bajayata panijasalinaivimi xaevanapa picani manávënëjava petusato nacuata. Itsiata baitsi jane bajarapamonae bajayajebi bajaraxua xaevanapae ata, tëpa itsiata.
49 Vossos pais comeram o maná no deserto e morreram.
50 Xanë raja pacanavajunupaebatsi athëbëvetsica tapatsinë. Pajivi nesivanajamatabëcuenecopatsiana, pepacuene apo tëpae tsane.
50 Este é o pão que desce do céu, para que o que dele comer não morra.
51 Xanë rabaja cajena pitavapannënë, athëbëvetsica tapatsinë. Pajivi jumecovënëtsiana tasivatëpaejava pijaneconi yabara, jamatabëcueneaitava tsaponaponae tsane daxitamatacabijavabelianexa. Papan rajutsianajë tanejumecovënëtsivi, tavito rabaja tsane. Navirajutsianajë daxitanacuapijivi pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava, nayabarajai Jesús judíovijavabelia.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu; se alguém comer deste pão, viverá para sempre; e o pão que eu darei pela vida do mundo é a minha carne.
52 Nexata judíovi najumeanaenota ëpamonae bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava yabara. Najumaitsi bajarapamonae: —¿Detsa pacuenia maponë nacanavirajutsipa vajavixaenexaje? Acuenebi raja vajanacanavirajutsijava vajavixaenexa, najai judíovi.
52 Disputavam, pois, os judeus entre si, dizendo: Como pode este dar-nos a sua carne a comer?
53 Jesús nexata jumaitsi judíovijavabelia: —Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë. Itsa paxamë apo panevixaemë tsane, apo panejanaapaemënua tsane, nexata matacabi apo pevereverecaejava, apo paxainaemë tsane.
53 Disse-lhes Jesus: Em verdade, em verdade vos digo: Se não comerdes a carne do Filho do homem, e não beberdes o seu sangue, não tereis vida em vós mesmos.
54 Pajivi nevixaena, nejanaapaenanua, xainaena matacabi pevereverecaejava. Pamatacabi icatsia patsianicajë, bajarapajivi icatsia asaëyaexanaenajë petëpaejavamivecua.
54 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna; e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Tavito rabaja cajena pepo pexaniajaijava jivi pexaenexa. Tajana rabaja pijinia pepo pexaniajaijava jivi piapaenexa.
55 Porque a minha carne verdadeiramente é comida, e o meu sangue verdadeiramente é bebida.
56 Pajivi nevixaena, nejanaapaenanua, bajarapajivi yajavaponaponaenajë. Bajarapajivi ata pijinia neyajavaponaponaena.
56 Quem come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim e eu nele.
57 Taxa, ponë nitorobica, bajaraponë daxitamatacabijavabelianexa piasaëtsaponaponaenë. Bajaraponë pejamatabëcueneta xanë ata daxitamatacabijavabelianexa asaënë tsaponaponae. Nexata pajivi nevixaena, bajarapajivi pijinia tajamatabëcueneta asaë tsaponaponae tsane daxitamatacabijavabelianexa.
57 Assim como o Pai, que vive, me enviou, e eu vivo pelo Pai, assim, quem de mim se alimenta, também viverá por mim.
58 Athëbëvetsica pepatsipan, xua yabara baja pacatsipaebatsi, bajarapapan apo jëpae papan bajayata panijasalinaivimi xaevanapa. Bajarapapanmi bajayajebi xaevanapae ata, bajarapamonaemi itsiata tëpa baja cajena. Biji rajane pajivi xanë nevixaena, ponaponaena daxitamatacabijavabelianexa, jai Jesús judíovijavabelia.
58 Este é o pão que desceu do céu; não é como o caso de vossos pais, que comeram o maná e morreram; quem comer este pão viverá para sempre.
59 Bajarapacuenia Jesús jumaitsi judíovijavabelia livaisi petsipaebijavata Capernaum tomarata, judíovi penacaetuatabiabibota.
59 Estas coisas falou Jesus quando ensinava na sinagoga em Cafarnaum.
60 Ayaibitsaëto, pamonae Jesús pepëta najinavanapa, itsa jumetane Jesús petsipaebilivaisi, apo jumexaniatae. Najumaitsi ëpamonae: —Penajumetsënëtsilivaisi saya nacatsipaeba. ¿Jipatsa jumecovënëtsiana? Ajibi cajena, najai ëpamonae.
60 Muitos, pois, dos seus discípulos, ouvindo isto, disseram: Duro é este discurso; quem o pode ouvir?
61 Nexata Jesús jamatabëcueneyapëtane pacuenia pepënëvelia baracuaicuaijaitsi. Nexata Jesús yanijoba pepënaponaevitsijavabelia. Jumaitsi: —¿Apo bepexaniajailivaisi tsaja pajumetaneme patacatsipaebilivaisi?
61 Mas, sabendo Jesus em si mesmo que murmuravam disto os seus discípulos, disse-lhes: Isto vos escandaliza?
62 Xanë Daxitajivi Pematapijinënë. ¿Detsa paitsimë tsipae itsa pataejitsipame tatsiajava athëbëabetsia taponaponaenacuamijavabetsia?
62 Que seria, pois, se vísseis subir o Filho do homem para onde primeiro estava?
63 Espíritu Santo baja cajena pejamatabëcueneta jivi xaina matacabi apo pevereverecaejava. Ëjivi raja pejamatabëcueneta apo caëjëpaetsi pexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava. Patacatsipaebilivaisi baja cajena papecatsijamatabëjonenexa picani, panexainaenexa matacabi apo pevereverecaejava.
63 O espírito é o que vivifica, a carne para nada aproveita; as palavras que eu vos tenho dito são espírito e são vida.
64 Itsiata baitsi jane paxamëyajuvënëvi abaxë apo nejumecovënëtsi, jai Jesús. Jesús bajarapalivaisi petsipaebivajënae ata, jamatabëcueneyapëtane pamonae apo jumecovënëtsijitsiatsi. Jamatabëcueneyapëtanenua tajëvelia ponë canajetsijitsiatsi pijavajabitsaë pecobeyabelia.
64 Mas há alguns de vós que não crêem. Pois Jesus sabia, desde o princípio, quem eram os que não criam, e quem era o que o havia de entregar.
65 Nexata Jesús icatsia jumaitsi pepënaponaevitsijavabelia: —Bajaraxuata cajena pacajumaitsitsi: “Itsajivi ata raja apo caëjëpaetsi pijacuata xanëjavaberena tanesivanajamatabëcopatsinexa. Matapania taxa Dioso, taneitorobinëtsica, itsa caëjëpaeyaexanaenatsi, nesivanajamatabëcopatsiana,” pacajaitsi, jai Jesús pepënaponaevitsijavabelia.
65 E continuou: Por isso vos disse que ninguém pode vir a mim, se pelo Pai lhe não for concedido.
66 Bajara nexata jota ayaibitsaëto Jesús pepënaponaevitsi vepënaviabatsi baja. Nexata bajarapamonae pematatsënëa baja apo pënaponaetsi Jesús.
66 Por causa disso muitos dos seus discípulos voltaram para trás e não andaram mais com ele.
67 Nexata Jesús yanijoba doce ponëbeje pijajivijavabelia. Jumaitsi: —¿Paxamë ata tsabaja pajamatabënaviabame? jai Jesús.
67 Perguntou então Jesus aos doze: Quereis vós também retirar-vos?
68 Nexata Simón Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tajatuxanenë, itsa panaviabajë, ¿jipatsa nexata papënaponaejitsipajë xamëvecua? Xamë rabaja caenëmë panetsipaebame matacabi apo pevereverecaejava pataxainaenexa.
68 Respondeu-lhe Simão Pedro: Senhor, para quem iremos nós? Tu tens as palavras da vida eterna.
69 Paxanë rabaja pacajumecovënëtatsi patanetsipaebilivaisimë. Pacayapëtanetsinua baja cajena Cristocuenemë, Dioso piasaëtsaponaponaenë daxitamatacabijavabelianexa pexënatomë, jai Simón Pedro Jesúsjavabelia.
69 E nós já temos crido e bem sabemos que tu és o Santo de Deus.
70 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia: —Xanë rabaja pacaitapetatsi doce paponëmëbeje. Itsiata baitsi jane paxamëyajuvënënë, itsanë, dovathi pijajivitonë tsaponaponae, jai Jesús.
70 Respondeu-lhes Jesus: Não vos escolhi a vós os doze? Contudo um de vós é o diabo.
71 Bajarapacuenia Jesús itsa jumaitsi, Judas Iscariote, Simón pexënato, yabara jumaitsi. Judas Jesús canajetsijitsiatsi pijavajabitsaë pecobeyabelia. Judas rabaja picani Jesús pijajivitonë, doce ponëbejeyajuvënënë.
71 Referia-se a Judas, filho de Simão Iscariotes; porque era ele o que o havia de entregar, sendo um dos doze.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.