João 4
Guahibo NT (GUH_WBT) vs ARIB
1 Fariseovi jumetane jivi pejumaitsijava: “Jesús baja pijajivi ayaibitsaëtoxaneto xainaponapona. Bautisabaponanua jivi ayaibitsaëto Juan matatoxenetsia,” pejaijava.
1 Quando, pois, o Senhor soube que os fariseus tinham ouvido dizer que ele, Jesus, fazia e batizava mais discípulos do que João
2 Itsiata Jesús pecobeta apo bautisabi caejivi ata. Jesús rajane pijajivi bautisabapona jivi.
2 {ainda que Jesus mesmo não batizava, mas os seus discípulos}
3 Nexata Jesús itsa yapëtane fariseovi pevënëlivaisitaejavatsi pacuenia jivi baracuaicuaijaitsi, nexata naviata Judea nacuaverena. Pona Galilea nacuayabelia.
3 deixou a Judéia, e foi outra vez para a Galiléia.
4 Nexata Galilea nacuayabelia peponaenë, Jesús, pijajivi yajava, patanajetaruca Samaria nacuajava. Tsipaji bajaraxuayo namuto najetaruca.
4 E era-lhe necessário passar por Samária.
5 Nexata Jesús ecojopa Samaria nacuata peecaetomarata, Sicarvënë tomarata. Sicar tomaravecua imoxoyo boca pairayo Jacobpijinë bajayata rajuta pexënato Josépijinë.
5 Chegou, pois, a uma cidade de Samária, chamada Sicar, junto da herdade que Jacó dera a seu filho José;
6 Bajarapairayota eca meramëthë, pamëthë Jacobpijinë bajayata cueyeta. Jesús sicuerana peponaejava namuto. Nexata Jesús ecojopa meramëthë muxuneneta. Matonejeepatota Jesús ecojopa.
6 achava-se ali o poço de Jacó. Jesus, pois, cansado da viagem, sentou-se assim junto do poço; era cerca da hora sexta.
7 Jesús caenë eca meramëthëjavata. Tsipaji Jesús pijajivi tomarabelia pona pecomuacaenexa pexaejava. Nexata bajaraberena Samaria nacuapijiva rena pepuatsinexa mera bajarapamëthëta. Nexata Jesús jumaitsi Samaria nacuapijivajavabelia: —Mera nerajure, jai Jesús.
7 Veio uma mulher de Samária tirar água. Disse-lhe Jesus: Dá-me de beber.
8 — ausente —
8 Pois seus discípulos tinham ido à cidade comprar comida.
9 Nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi: —¿Detsa xuajitsia mera nevajëtame niapaenexa? Xamë judíonëmë. Xanë saicaya Samaria nacuapijivanë, jai bajarapova Samaria nacuapijiva Jesúsjavabelia. Bajarapacuenia Samaria nacuapijiva jumaitsi Jesúsjavabelia tsipaji judíovibeje Samaria nacuapijivibeje naitajitsibiaya nanaëcotabiaba.
9 Disse-lhe então a mulher samaritana: Como, sendo tu judeu, me pedes de beber a mim, que sou mulher samaritana? {Porque os judeus não se comunicavam com os samaritanos.}
10 Nexata Jesús jumaitsi Samaria nacuapijivajavabelia: —Pajamatabëcuene Dioso jitsipa pecarajutsinexa, apo yapëtaemë. Xanë ata mera tacavajëtsinë apo nejamatabëcueneyapëtaemë. Itsa nejamatabëcueneyapëtaejitsipame, nexata xanëjavaberena copiaya mera nevajëtsipame tacarajutsinexa. Nexata carajutsipatsi piaitavamera, jivi pejamatabëcueneasaëyaexanaemera daxitamatacabijavabelianexa, jai Jesús Samaria nacuapijivajavabelia.
10 Respondeu-lhe Jesus: Se tivesses conhecido o dom de Deus e quem é o que te diz: Dá-me de beber, tu lhe terias pedido e ele te haveria dado água viva.
11 Nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi Jesúsjavabelia: —Xamë apo caponaemë nijavaxiyo mera nepuatsinexa. Meramëthë raja tajëreca bitso. ¿Detsa jota pitsipame nexata piaitavamera tanerajutsinexamë?
11 Disse-lhe a mulher: Senhor, tu não tens com que tirá-la, e o poço é fundo; donde, pois, tens essa água viva?
12 Vajasalinainëmi Jacobpijinë ayaijamatabëcuenenëmi. Bajayata nacatocopata mapameramëthëje. Bajaraponëmi, pexi ata, pijadajubi ata, mera apa mapamëthëtaje. ¿Xamë tsaja nexata Jacobpijinëmi matatoxenetsia bitso ayaijamatabëcuenenëmë? jai Samaria nacuapijiva Jesúsjavabelia.
12 És tu, porventura, maior do que o nosso pai Jacó, que nos deu o poço, do qual também ele mesmo bebeu, e os filhos, e o seu gado?.
13 Jesús nexata jumaitsi: —Jivi apaeyabiabi ata mapamëthëpijimeraje, itsiata mera pejitsipaejava apo tovereverecabiabitsi.
13 Replicou-lhe Jesus: Todo o que beber desta água tornará a ter sede;
14 Pajivi apaena xanë tarajutsimera, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava. Nexata pacuenia meramëthë eca daxitamatacabijavabelianexa, bajara itsi tsane bajarapajivi, jai Jesús.
14 mas aquele que beber da água que eu lhe der nunca terá sede; pelo contrário, a água que eu lhe der se fará nele uma fonte de água que jorre para a vida eterna.
15 Nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi Jesúsjavabelia: —Bajarapamera nerajure icatsia mera tanamatavenonaponaeyaniva. Nexata baja mera apo puanabiabinë tsane mapamëthëaberenaje, jai Samaria nacuapijiva.
15 Disse-lhe a mulher: Senhor, dá-me dessa água, para que não mais tenha sede, nem venha aqui tirá-la.
16 Jesús nexata jumaitsi Samaria nacuapijivajavabelia: —Amona junaremelia. Yajavarenamë tsane, jai Jesús.
16 Disse-lhe Jesus: Vai, chama o teu marido e vem cá.
17 Nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi: —Apo xainaenë raja tamona, jai. Nexata Jesús jumaitsi: —“Apo xainaenë raja tamona,” itsa jamë, apo najumetsënëtsimë cajena.
17 Respondeu a mulher: Não tenho marido. Disse-lhe Jesus: Disseste bem: Não tenho marido;
18 Xainame picani amonajivi cinco ponëbeje. Ponë aeconoxae xainame, apo amona cajena. Tsipaji saya nijajara. Bajaraxuata xaniavaetsia netsipaebame, jai Jesús Samaria nacuapijivajavabelia.
18 porque cinco maridos tiveste, e o que agora tens não é teu marido; isso disseste com verdade.
19 Nexata Samaria nacuapijiva itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi Jesúsjavabelia: —¿Xamë tsabaja Diosojumepaebinëmë profetanëmë?
19 Disse-lhe a mulher: Senhor, vejo que és profeta.
20 Patajasalinaivimi baja cajena navajëcabiaba Diosojavabelia mapatsutojumataliaje. Itsiata baitsi jane pajudíovimë pajumaitsimë tsabiabi: “Jivi itsa navajëca Diosojavabelia, benavajëcabiaba Jerusalén tomarata Dioso pejumecovënëtsinexatsi,” pajamë tsabiabi, jai Samaria nacuapijiva.
20 Nossos pais adoraram neste monte, e vós dizeis que em Jerusalém é o lugar onde se deve adorar.
21 Jesús nexata jumaitsi: —Nejumecovënëtsianame pacuenia catsipaebijitsiatsi. Imoxoyo rabaja pevajënae papecatocopiapatsinexa Diosojavabelia panevajëcabiabinexa, paponaenejevamë mapatsutojavabeliaje, paponaenejevamë Jerusalén tomarabelia ata.
21 Disse-lhe Jesus: Mulher, crê-me, a hora vem, em que nem neste monte, nem em Jerusalém adorareis o Pai.
22 PaSamaria nacuapijivimë, pavajëcabiabi atamë Diosojavabelia, xaniavaetsia apo payapëtaemë Dioso. Paxanë rajane pajudíovinë xaniavaetsia payapëtaniji Dioso, ponëjavabelia pavajëcabiabajë. Tsipaji xanë daxitajivi tacapanepaenë tsane, judíoviyajuvënënë.
22 Vós adorais o que não conheceis; nós adoramos o que conhecemos; porque a salvação vem dos judeus.
23 Ajena mapamatacabijavaveliacujinaeje, pevajënaeyabelia ata tsaponae, daxita pamonae jamatabëvajëta Diosojavabelia, bajarapamonae xaniavaetsia vajëtsiana daxita pejamatabëëthëtojavavetsina. Pepo pexaniajaijamatabëcueneta vajëtsiana Diosojavabelia. Bajarapitsivi Dioso jitsipa pevajëtsijavatsi.
23 Mas a hora vem, e agora é, em que os verdadeiros adoradores adorarão o Pai em espírito e em verdade; porque o Pai procura a tais que assim o adorem.
24 Dioso cajena apo vajataenë. Pamonae vajëta Diosojavabelia, xaniavaetsia pexaniajaijamatabëcueneta bevajëta, pepo pejamatabëëthëtojavavetsina, jai Jesús Samaria nacuapijivajavabelia.
24 Deus é Espírito, e é necessário que os que o adoram o adorem em espírito e em verdade.
25 Nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi: —Yapëtaniji rabaja pepatsijavanexatsica Mesías, ponë Cristo, baitsi ponë athëbëvetsica Dioso itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa. Itsa bajaraponë patsianica, nacatsipaebiana daxitacuenelivaisianë, jai Samaria nacuapijiva Jesúsjavabelia.
25 Replicou-lhe a mulher: Eu sei que vem o Messias {que se chama o Cristo}; quando ele vier há de nos anunciar todas as coisas.
26 Jesús nexata jumaitsi Samaria nacuapijivajavabelia: —Xanë rabaja Cristonë, jai.
26 Disse-lhe Jesus: Eu o sou, eu que falo contigo.
27 Nexata bajarapaepatota tomaraverena parena Jesús pijajivi. Bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca Jesús pecuaicuaijaitsanucaexae Samaria nacuapijivajavabelia. Itsiata itsanë ata: “¿Detsa xua jitsipame?” apo jai Samaria nacuapijivajavabelia. Jesúsjavabelia ata apo yanijobi: “¿Detsa xuajitsia bajarapova barëcuaicuaijamë?” apo jai itsanë ata.
27 E nisto vieram os seus discípulos, e se admiravam de que estivesse falando com uma mulher; todavia nenhum lhe perguntou: Que é que procuras? ou: Por que falas com ela?
28 Nexata bajarajota Samaria nacuapijiva pueneteta pijacanalito. Navialia pijatomarabelia. Tsipaebalia jivi. Nexata jumaitsi Jesús yabara:
28 Deixou, pois, a mulher o seu cântaro, foi à cidade e disse àqueles homens:
29 —Panataemelia ponë netsipaeba daxita pacuenia exanajë. ¿Baja tsamëra jane apo Cristo, ponë athëbëvetsica Dioso itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa? jai Samaria nacuapijiva.
29 Vinde, vede um homem que me disse tudo quanto eu tenho feito; será este, porventura, o Cristo?
30 Nexata bajarapamonae pijatomaravelia ponalia. Taeothopalia Jesús.
30 Saíram, pois, da cidade e vinham ter com ele.
31 Itsa abaxë bajarapamonae apo patsilia Jesúsjavabelia, Jesús pijajivi jumaitsi: —Patajatuxanenë, naxaema itsajavayo, jai.
31 Entrementes os seus discípulos lhe rogavam, dizendo: Rabi, come.
32 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia: —Xainajë raja saicaya taxaejavanexa paxamë apo paneyapëtaejava, jai Jesús.
32 Ele, porém, respondeu: Uma comida tenho para comer que vós não conheceis.
33 Nexata Jesús pijajivi, ëpamonae, nayanijoba. —¿Itsanë tsamëra tsipaji vajacovëta Jesús pexaejava tocapatatsi penabaninexa? najai Jesús pijajivi.
33 Então os discípulos diziam uns aos outros: Acaso alguém lhe trouxe de comer?
34 Nexata Jesús jumaitsi: —Pacuenia taneitorobinëtsica nitoroba, jitsipajë taexanaenexa. Jitsipajë baja tanacueneveretsinexa xua nitoroba. Bajara jane xua betaxaejava taniji.
34 Disse-lhes Jesus: A minha comida é fazer a vontade daquele que me enviou, e completar a sua obra.
35 Paxamë pajumaitsimë tsabiabi peubijava yabara: “Saica raja abaxë cuatro pajuametobeje peubijava penaveretsinexa,” pajamë tsabiabi. Itsiata xanë pacatsipaebianatsi jivi yabara. Pataema mapamonae najetarubenaje. Pacuenia baja peubijava navereta penotsinexatsi, bajara itsi mapamonaeje. Mapamonaeje jumecovënëtsiana itsa tsipaebianatsi Dioso pejumelivaisi.
35 Não dizeis vós: Ainda há quatro meses até que venha a ceifa? Ora, eu vos digo: levantai os vossos olhos, e vede os campos, que já estão brancos para a ceifa.
36 Pajivi tsipaebiana tajumelivaisi jivi pejumecovënëtsiaexanaenexa, matacabi apo pevereverecaejava jivi pexainaenexa, bajarapajivi sivajamatabëcuenebarëya tsane ayaibitsaëto itsa jumecovënëtsianatsi. Itsamonae baja picani namataxainaeya tsipaeba bajarapamonaejavabelia Dioso pejumelivaisi. Itsiata baitsi jane apo jumecovënëtsitsi. Nexata bajarapamonae ata itsa vënëlivaisitaena pejumecovënëtsijava tajumelivaisi, bajarapamonae ata sivajamatabëcuenebarëya tsane.
36 Quem ceifa já está recebendo recompensa e ajuntando fruto para a vida eterna; para que o que semeia e o que ceifa juntamente se regozijem.
37 Jivi bajumaitsi peubijava yabara mapacueniaje: “Copiaya itsanë uba. Itsa baja navereta peubijava, saicaya icatsia itsanë nota,” bajai.
37 Porque nisto é verdadeiro o ditado: Um é o que semeia, e outro o que ceifa.
38 Nexata baja itsaxuayo itsamonae copiaya Dioso pejumelivaisi asaëyata tsipaebapona, bajara icatsia xuayo paxamë ata talivaisi panetsipaebinexa, pacaitorobatsi. Nexata pamonae copiaya Dioso pejumelivaisi tsijamatabëubatsi, ayaibitsaëto bajarapamonae najamatabëcuenecopaba baja Diosojavabelia panetsipaebixae talivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia.
38 Eu vos enviei a ceifar onde não trabalhaste; outros trabalharam, e vós entrastes no seu trabalho.
39 Samaria nacuapijiva, pova Jesús barëcuaicuaijai mera mëthëjavata, pijatomarapijivijavabelia tsipaeba ayaibitsaëtoxanetojavabelia Jesús yabara. Nexata Samaria nacuata pejinavanapaevi, Sicar tomarapijivi, ayaibitsaëtoxaneto jumecovënëta Cristocuene. Jumecovënëta Cristocuene penavajunupaebixae bajarapova bajarapatomarapijivijavabelia: “Daxita pacuene exanajë, Jesús netsipaeba,” pejaixae.
39 E muitos samaritanos daquela cidade creram nele, por causa da palavra da mulher, que testificava: Ele me disse tudo quanto tenho feito.
40 Nexata Samaria nacuapijivi itsa parena Jesúsjavaberena, bajarapamonae Jesús asivatsi penaponaponaenexa bajarapamonaejavata. Nexata Jesús bajarapamonaejavata naponapona anijamatacabibeje.
40 Indo, pois, ter com ele os samaritanos, rogaram-lhe que ficasse com eles; e ficou ali dois dias.
41 Itsa bajarapamonae pijacuata jumetane Jesús petsipaebilivaisi, nexata icatsia ayaibitsaëtoxaneto jumecovënëta Cristocuene.
41 E muitos mais creram por causa da palavra dele;
42 Nexata bajarapamonae jumaitsi penavajunupaebivajavabelia: —Pajumecovënëtajë apo ëpatanetsipaebijumemë yabara. Biji rajane pajumecovënëtajë tsipaji baja patajacuata ata pajumetaniji Jesús vajanacatsipaebilivaisi. Payapëtaniji baja cajena bajaraponë pexaniajaijava Cristocuene. Payapëtaniji bajaraponë mapanacuapijivije pecapanepaejavanexa, pibisiacuene pexanaeneconimivecua, jai bajarapamonae penavajunupaebivajavabelia.
42 e diziam à mulher: Já não é pela tua palavra que nós cremos; pois agora nós mesmos temos ouvido e sabemos que este é verdadeiramente o Salvador do mundo.
43 Samaria nacuata anijamatacabibeje Jesús peponaponaecujinae, vecuapona baja Samarianacua. Nexata jane baja pona Galilea nacuayabelia.
43 Passados os dois dias partiu dali para a Galiléia.
44 Jesús jumai tsabiabi pijajivijavabelia: —Pajivi Dioso jumepaebabiaba, bajarapajivi apo yaiyataetsi pijanacuapijivi, jai tsabiabi Jesús.
44 Porque Jesus mesmo testificou que um profeta não recebe honra na sua própria pátria.
45 Itsa baja Jesús palia Galilea nacuayabelia, bajarapanacuapijivi xaniavaetsia copiapitatsi. Tsipaji baja cajena bajarapamonae ata Jerusalén tomarata pascua fiestamatacabi Jesús tanetsi. Nexata Jesús ayaicuene Dioso pesaëta pexanaejava bajarapamonae cujirutanetsi fiestamatacabi.
45 Assim, pois, que chegou à Galiléia, os galileus o receberam, porque tinham visto todas as coisas que fizera em Jerusalém na ocasião da festa; pois também eles tinham ido à festa.
46 Nexata icatsia Jesús naviata Caná tomaraberena. Canátomara eca Galilea nacuata. Bajarapatomarata Jesús copiaya merami exana vinora. Caná tomarata ponapona gobierno pijajivitonë, ayaijamatabëcuenenë. Bajaraponë pexënatonëyo toavitane tsanucaetsi Capernaum tomaratalia.
46 Foi, então, outra vez a Caná da Galiléia, onde da água fizera vinho. Ora, havia um oficial do rei, cujo filho estava enfermo em Cafarnaum.
47 Nexata gobierno pijajivitonë vënëlivaisitanetsi Jesús Judea nacuajavaverena pepatsijava, Galilea nacuayaberena. Nexata bajaraponë lia Jesúsjavabelia. Pinijicuenia junata pijaboyabelia pebarëponaenexa Jesús petojamatejemayaexanaenexatsi pexënatonëyo. Tsipaji baja gobierno pijajivitonë pexënatonëyo totëpaejitsiatsi.
47 Quando ele soube que Jesus tinha vindo da Judéia para a Galiléia, foi ter com ele, e lhe rogou que descesse e lhe curasse o filho; pois estava à morte.
48 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia: —Paxamë cajena apo panejumecovënëtsimë. Matapania itsa pataneme ayaicuene Dioso pesaëta taexanaejava, jivi apo pexanaecapanepaejava, panejumecovënëtsianame, jai Jesús.
48 Então Jesus lhe disse: Se não virdes sinais e prodígios, de modo algum crereis.
49 Nexata gobierno pijajivitonë jumaitsi: —Jesús, naxanitsiayo tapëta ponare taxënatonëyo abaxë petëpaevajënaeya, jai.
49 Rogou-lhe o oficial: Senhor, desce antes que meu filho morra.
50 Jesús nexata jumaitsi bajaraponëjavabelia: —Naviaremelia nexënatonëyojavabelia. Nexënatonëyo rabaja icatsia catojamatejema, jai Jesús. Bajaraponë jumecovënëta pacuenia Jesús jumaitsi. Nexata baja lia pijaboyabelia.
50 Respondeu-lhe Jesus: Vai, o teu filho vive. E o homem creu na palavra que Jesus lhe dissera, e partiu.
51 Itsa bajaraponë patanajetarucalia, nexata pijajivi mataenenarenatsi. Nexata pijajivi jumaitsitsi: —Nexënatonëyo rabaja icatsia jamatejema tsecae, jaitsi.
51 Quando ele já ia descendo, saíram-lhe ao encontro os seus servos, e lhe disseram que seu filho vivia.
52 Nexata bajaraponë yanijoba pijajivijavabelia. —¿Detsa xuayota juameto itsa ruca, jamatejema baja? jai tsapatsi bajaraponë. Nexata pijajivi jumaitsi: —Canivi, matonejeepatota, vecuaajibitsi baja peromaebijavatsi, jai pijajivi.
52 Perguntou-lhes, pois, a que hora começara a melhorar; ao que lhe disseram: Ontem à hora sétima a febre o deixou.
53 Nexata bajaraponë jamatabëjumaitsi: —Bajarapaepatota canivi Jesús nejumaitsi: “Nexënatonëyo rabaja icatsia catojamatejema,” nejai, jamatabëjai. Bajaraxuata bajaraponë, pijamonae yajava, jumecovënëta Jesús Cristonëcuene.
53 Reconheceu, pois, o pai ser aquela hora a mesma em que Jesus lhe dissera: O teu filho vive; e creu ele e toda a sua casa.
54 Jesús penaviatsicujinae Judea nacuajavaverena, Galilea nacuajavaberena, cotocaevi bajarapapinijicuene Dioso pesaëta exana Galilea nacuata.
54 Foi esta a segunda vez que Jesus, ao voltar da Judéia para a Galiléia, ali operou sinal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.