João 12
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVI
1 Pejonenexa baja pascuavënëfiesta, saica seis pamatacabibeje. Nexata bajarapamatacabi Jesús baja pona Betania tomarabelia. Bajarapatomarata ponapona Lázaro, ponë Jesús asaëyaexana petëpaenëmi.
1 Seis dias antes da Páscoa Jesus chegou a Betânia, onde vivia Lázaro, a quem ressuscitara dos mortos.
2 Bajarajota Jesús pexaejava toexanatsi caniviyopijijava. Bajarajota Marta pexaejava tsanaponapona. Lázaro nanabaneca pamesata Jesús nabaneca.
2 Ali prepararam um jantar para Jesus. Marta servia, enquanto Lázaro estava à mesa com ele.
3 Nexata María carena epatuabotellabëyota petuxujuviaceitera, nardovënëra. Bajarapora bitso penamatamotsira. Nexata bajarapaaceitera María tsitaxuepana Jesús. Bajaraxuacujinae icatsia pematanata taxuiquica. Daxita bo tuatuajë tuxudereecaruta.
3 Então Maria pegou um frasco de nardo puro, que era um perfume caro, derramou-o sobre os pés de Jesus e os enxugou com os seus cabelos. E a casa encheu-se com a fragrância do perfume.
4 Nexata Jesús pijajiviyajuvënënë, Judas Iscariote, Simón pexënato, ponë itsamatacabi Jesús canajetsijitsiatsi pijavajabitsaë pecobeyabelia, jumaitsi:
4 Mas um dos seus discípulos, Judas Iscariotes, que mais tarde iria traí-lo, fez uma objeção:
5 —¿Detsa xuajitsia apo canajetsi bajarapatuxujuvira. Matamopitsipa trescientos denario. Bajarapapalata rajutsipa bepejiobivi bajarapacuenia peyavenonaenexa, jai Judas Iscariote.
5 "Por que este perfume não foi vendido, e o dinheiro dado aos pobres? Seriam trezentos denários".
6 Itsiata bajarapacuenia Judas apo jumaitsi pesivanajamatabëxainaexae bepejiobivi. Judas raja penacobetoxotsinë. Jesúsbana pijapalatadoro pevetsiaexanaenëxaetsi, Judas nacobetoxotabiaba bajarapapalatayajuvënëjava.
6 Ele não falou isso por se interessar pelos pobres, mas porque era ladrão; sendo responsável pela bolsa de dinheiro, costumava tirar o que nela era colocado.
7 Nexata Jesús jumaitsi Judasjavabelia petiriva yabara: —Copare bajarapova xanëjavaberena pexanaenexa bajarapacuenia. Itsamonae petëpaejivi batsiperabëepana petuxujuviaceitera peperabëxaniavaetsinexa pemëthëtsivajënae. Bajara pijinia pacuenia mapovaje xaniavaeta bajarapora tanetsiperabëepanaenexa, apo tëpae atanë, taneperabëxaniavaetsinexa itsamonae tanemëthëtsivajënae. Tsipaji baja imoxoyo tavajënae tanemëthëtsinexa.
7 Respondeu Jesus: "Deixe-a em paz; que o guarde para o dia do meu sepultamento.
8 Daxitamatacabi raja bepejiobivi jinavanapa itsaxuayo pajinavanapame paneyavenonaenexa. Itsiata baitsi jane xanë daxitamatacabi apo ponaponaenë tsane paxamëjavata, jai Jesús Judasjavabelia.
8 Pois os pobres vocês sempre terão consigo, mas a mim vocês nem sempre terão".
9 Ayaibitsaëtoxaneto judíovi vënëlivaisitanetsi Jesús pepatsijava Betania tomarata. Judíovi nexata ponalia Betania tomarabelia petaenexatsi Jesús. Itsiata bajarapamonae apo ponaelia petaenexa ëJesús. Ponalia petaenexanua Lázaro, ponë Jesús asaëyaexana, petëpaenëmi.
9 Enquanto isso, uma grande multidão de judeus, ao descobrir que Jesus estava ali, veio, não apenas por causa de Jesus, mas também para ver Lázaro, a quem ele ressuscitara dos mortos.
10 Nexata sacerdotevi penamatacaitorobivi daxita baja sivanajamatabëjëpa pebeyaxuabinexatsi Lázaro, Jesús yajava.
10 Assim, os chefes dos sacerdotes fizeram planos para matar também Lázaro,
11 Bajarapamonae najamatabëjëpa pebeyaxuabinexatsi Lázaro. Tsipaji judíovi ayaibitsaëto natsanapona sacerdotevivecua petaexae Lázaro piasaëtsaponaponaejava petëpaecujinae. Nexata bajarapajudíovi jumecovënëtapona Jesús Dioso pexënatocuene.
11 pois por causa dele muitos estavam se afastando dos judeus e crendo em Jesus.
12 Jivi ayaibitsaëtoxaneto pata Jerusalén tomarata pascuafiesta petaenexa. Nexata bajarapamonae Jesús vënëlivaisitanetsi pepatsijavanexa Jerusalén tomarata. Jesús naropota Betania tomaraverena.
12 No dia seguinte, a grande multidão que tinha vindo para a festa ouviu falar que Jesus estava chegando a Jerusalém.
13 Nexata bajarapamonae Jesús pevajënae baxuucubaba benaxarebobaxutonë. Bajarapamonae pona baja pecopiapitsinexa Jesús. Itsa panamutoverena Jesús najetaruca, bajarapanamutuabelia bajarapamonae pona. Itsa baja bajarapamonae Jesús copiapita, bajarapamonae vavajai tsabuataponae. —¡Dioso yavenonaenatsi! ¡Maponë najetarucaje, vajatuxanenë pejamatabëcueneta najetaruca Israel nacuapijivi pepo pevetsinënexa! jai tsanajetarubenae bajarapamonae Jesús yabara.
13 Pegaram ramos de palmeiras e saíram ao seu encontro, gritando: "Hosana! " "Bendito é o que vem em nome do Senhor! " "Bendito é o Rei de Israel! "
14 Nexata Jesús caxitajarabaxuaba burro. Bajarapaburro Jesús jumaponatsi pepatsinexa Jerusalén tomarata. Jesús burrojumata pepatanajetarucaejavanexa Jerusalén tomarata, Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
14 Jesus conseguiu um jumentinho e montou nele, como está escrito:
15 jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxuto Jesús burrojumata pepatanajetarucaejavanexa Jerusalén tomarata.
15 "Não tenhas medo, ó cidade de Sião; eis que o seu rei vem, montado num jumentinho".
16 Itsa bajarapacuenia Jesús pata Jerusalén tomarata, copiapata jane baja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara. Bajarapamatacabi Jesús pijajivi tae ata bajarapacuene, itsiata abaxë apo yapëtae pecopiapatsijava bajarapacuene. Matapania baja Jesús pepuaponae athëbëabetsia, Jesús pijajivi yapëtane pecopiapatsijava baja pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara.
16 A princípio seus discípulos não entenderam isso. Só depois que Jesus foi glorificado, perceberam que lhe fizeram essas coisas, e que elas estavam escritas a respeito dele.
17 Pamonae tane pamatacabi Jesús Lázaro asaëyaexana petëpaenëmi, bajarapamonae tsipaeba Jerusalén tomarapijivijavabelia. Tsipaeba pacuenia bajarapamonae tane Jesús Lázaro piasaëyaexanaejavata petëpaenëmi. Bajaraxuata jivi ayaibitsaëto pitsapa tomaravelia pecopiapitsinexatsi Jesús.
17 A multidão que estava com ele, quando mandara Lázaro sair do sepulcro e o ressuscitara dos mortos, continuou a espalhar o fato.
18 — ausente —
18 Muitas pessoas, por terem ouvido falar que ele realizara tal sinal miraculoso, foram ao seu encontro.
19 Nexata fariseovi itsa tane bajarapacuene, najumaitsi: —Pataema. Daxitajivi pënaponatsi Jesús. Vaxaitsi baja nexata acuenebi vajaexanaejava Jesús jivi pepënaponaejavatsi yabara, najai fariseovi.
19 E assim os fariseus disseram uns aos outros: "Não conseguimos nada. Olhem como o mundo todo vai atrás dele! "
20 Ayaibitsaëto jivi pata Jerusalén tomarata Diosojavabelia pevajëtsinexa pascuavënë fiestamatacabita. Bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae Grecia nacuapijivi.
20 Entre os que tinham ido adorar a Deus na festa da Páscoa, estavam alguns gregos.
21 Nexata Grecia nacuapijivi cujibaliatsi Felipe. Felipe Betsaida tomarapijinë. Betsaidatomara eca Galilea nacuata. Nexata Grecia nacuapijivi jumaitsi Felipejavabelia: —Felipe, pajamatabëtaniji raja Jesús, jai.
21 Eles se aproximaram de Filipe, que era de Betsaida da Galiléia, com um pedido: "Senhor, queremos ver Jesus".
22 Felipe nexata pona Andrésjavabelia petsipaebinexa pacuenia Grecia nacuapijivi jumaitsi. Nexata Felipebeje Andrésbeje ponabeje petsipaebinexabeje Jesúsjavabelia.
22 Filipe foi dizê-lo a André, e os dois juntos o disseram a Jesus.
23 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëbejejavabelia: —Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, tajamatacabi baja netocopiapata tanaviatsinexa baja athëbëabetsia ayaijamatabëcuenenënë Dioso taneexanaenexa.
23 Jesus respondeu: "Chegou a hora de ser glorificado o Filho do homem.
24 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Trigoxuto itsa apo ubitsi irabelia, saya tsitecanuca caexutoyo. Itsiata itsa ubatsi, pejuvicujinae xutsabana vajaubixutoyomi penacopatsinexa pejanaboto. Nexata itsa nacuaita bajarapaboto, ayaijava pexu capitsapa.
24 Digo-lhes verdadeiramente que, se o grão de trigo não cair na terra e não morrer, continuará ele só. Mas se morrer, dará muito fruto.
25 Bajara pijinia itsi jivi ata. Pajivi jamatabëjumaitsi ata tsane petëpaeyaniva: “Xanë nayajivitaeyaponaponaenajë tanebejiobiaexanaeyaniva, tanebeyaxuabiyaniva ata,” jamatabëjai ata tsane, itsiata tëpaena. Nexata Diosovecua naxuabiana. Biji rajane pajivi nesivanajamatabëcopatsiaya jamatabëjumaitsi tsane: “Jema nebejiobiaexanaena. Jema nebeyaxuabiananua Jesús pijajivitonëxaenë,” jamatabëjai tsane, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava.
25 Aquele que ama a sua vida, a perderá; ao passo que aquele que odeia a sua vida neste mundo, a conservará para a vida eterna.
26 Pajivi jamatabënetonacueneba, bajarapajivi nepënaponaena. Nexata pajivi netonacuenebiana, neyajavaponaponaena itsajota ponaponaenajë. Pajivi netonacuenebiana, bajarapajivi yabara taxa Dioso jumaitsi tsane: “Bajarapajivi sivajamatabëcuenebarëyanë,” jai tsane, jai Jesús Felipebeje Andrésbejejavabelia.
26 Quem me serve precisa seguir-me; e, onde estou, o meu servo também estará. Aquele que me serve, meu Pai o honrará.
27 Jesús bëpënëa jamatabëjumaitsi: —Aeconoxae bitso najamatabëxainajë. ¿Detsa meta jumaitsinë tsane taxajavabelia? Jumaitsinë meta tsane: “Taxa, betajiobicuenia tanebeyaxuabijavaminexa, vecuanecapanepaename,” janë meta tsane taxajavabelia. Jume raja. Bajarapacuenia meta apo vajëtsinë tsane. Tsipaji betajiobicuenia tanebeyaxuabinexa, patajë mapanacuayabetsicaje, jamatabëjai Jesús.
27 "Agora meu coração está perturbado, e o que direi? Pai, salva-me desta hora? Não; eu vim exatamente para isto, para esta hora.
28 Nexata Jesús Diosojavabelia jumaitsi: —Taxa, pacuenia jitsipame nexanaenexa jivi pecayaiyataenexa, exanare, jai Jesús. Nexata bajarajota Jesús jumetane athëbëvetsica ayaijume. Jumaitsitsica mapacueniaje: —Jivi rabaja cajena neyaiyatane. Itsiata matavëjëa neyaiyataena, jaitsica.
28 Pai, glorifica o teu nome! " Então veio uma voz do céu: "Eu já o glorifiquei e o glorificarei novamente".
29 Jivibitsaëto bajarajota penubenaevi jumetane bajarapajume. Nexata bajarapamonae jumaitsi: —Yamaxë raeta najumeta, jai. Itsamonae pijinia jumaitsi: —Angel raeta barëcuaicuaijaitsi Jesús, jai.
29 A multidão que ali estava e a ouviu, disse que tinha trovejado; outros disseram que um anjo lhe tinha falado.
30 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Xanë raja tajumetaenexa bajarapajume apo jumaitsitsica. Paxamë raja panejumetaenexa jumaitsitsica.
30 Jesus disse: "Esta voz veio por causa de vocês, e não por minha causa.
31 Aeconoxae rabaja copiapatsiana Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexa daxita pijaneconi pexainaevi. Vecuaxuabiananua dovathi, ponë mapanacuata jivi itorobabiaba pibisiacuene pexanaenexa.
31 Chegou a hora de ser julgado este mundo; agora será expulso o príncipe deste mundo.
32 Itsa neyotarutsiana cruzajavabelia tanebeyaxuabinexa, nexata daxitajivi jitsipaeyaexanaenajë xanë tanesivanajamatabëcuene copatsinexa, jai Jesús.
32 Mas eu, quando for levantado da terra, atrairei todos a mim".
33 Bajarapacuenia Jesús tajëvelia jumaitsi jivijavabelia jivi peyapëtaenexa pacuenia Jesús tëpaejitsia.
33 Ele disse isso para indicar o tipo de morte que haveria de sofrer.
34 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia: —Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Cristo, ponë athëbëvetsica Dioso itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa, asaë tsaponaponae tsane daxitamatacabijavabelianexa pevetsinexa mapanacuaje,” jai. Itsiata xamë Cristo atamë, jumaitsimë: “Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, neyotarutsiana cruzajavabelia tanebeyaxuabinexa,” jamë. ¿Detsa nexata ponë Cristo daxita matacabijavabelianexa asaë tsaponaponae tsane? jai bajarapamonae Jesúsjavabelia.
34 A multidão falou: "A Lei nos ensina que o Cristo permanecerá para sempre; como podes dizer: ‘O Filho do homem precisa ser levantado’? Quem é esse ‘Filho do homem’? "
35 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Imoxoyo rabaja pevajënae taponaematacabinexa. Abaxë raja itsiata taponaponaematacabibeje, pacatsipaebianatsi pexaniajailivaisi patacajamatabëcueneitayotsinexa. Nexata itsa pacatsipaebianatsi pexaniajailivaisi, panejumecovënëtsianame paneajamatabëcueneitaquiriyaniva. Pajivi ajamatabëcueneitaquiri, apo xainae tsane matacabi apo pevereverecaejava.
35 Disse-lhes então Jesus: "Por mais um pouco de tempo a luz estará entre vocês. Andem enquanto vocês têm a luz, para que as trevas não os surpreendam, pois aquele que anda nas trevas não sabe para onde está indo.
36 Xanë rabaja pexaniajailivaisita pacajamatabëcueneitayotsianatsi. Taponaponaematacabibeje abaxë mapanacuataje, panesivanajamatabëcopatsianame. Bajarapacuenia nexata jamatabëcuenenaitayotsiaya pajinavanapaename, jai Jesús bajarapamonaejavabelia. Bajarapacuenia pejumaitsicujinae, Jesús baja pona pevecuanamatayabinexa bajarapamonae.
36 Creiam na luz enquanto vocês a têm, para que se tornem filhos da luz". Terminando de falar, Jesus saiu e ocultou-se deles.
37 Jesús ayaicuene pexanaejava Dioso pesaëta judíovi pitabarata exanapona. Judíovi tae ata bajarapacuene, itsiata apo jumecovënëtsi Cristocuene.
37 Mesmo depois que Jesus fez todos aqueles sinais miraculosos, não creram nele.
38 Nexata judíovi itsa apo jumecovënëtsi Cristocuene, copiapata jane baja pacuenia bajayata tajëvelia yaquina Diosojumepaebinëmi, profeta Isaíaspijinë. Judíovi Cristocuene apo pejumecovënëtsijavanexa yabara, bajayata Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:tae ata nesaëta pinijicuene pataexanaejava, jai bajayata tajëvelia Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita judíovi Cristocuene apo pejumecovënëtsijavanexa yabara.
38 Isso aconteceu para se cumprir a palavra do profeta Isaías, que disse: "Senhor, quem creu em nossa mensagem, e a quem foi revelado o braço do Senhor? "
39 Bajaraxuata Cristo patsi ata, judíovi apn jumecovënëtsi Cristocuene. Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita, judíovi yabara icatsia tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
39 Por esta razão eles não podiam crer, porque, como disse Isaías noutro lugar:
40 jai bajayata tajëvelia Isaíaspijinë peyaquinaelivaisita judíovi Cristocuene apo pejumecovënëtsijavanexa yabara.
40 "Cegou os seus olhos e endureceu os seus corações, para que não vejam com os olhos nem entendam com o coração, nem se convertam, e eu os cure".
41 Bajarapacuenia Isaíaspijinë yaquina tsipaji bajayata Isaíaspijinë bemajitsinaebota tane Jesús ayaijamatabëcuene pexainaenëcuene. Bajaraxuata bajayata Isaíaspijinë bajarapacuenia Jesús vajunupaeba baja cajena.
41 Isaías disse isso porque viu a glória de Jesus e falou sobre ele.
42 Itsiata judíoviyajuvënëvi ayaibitsaëto jumecovënëta Cristocuene. Judíovi pevetsivi ata jumecovënëta Cristocuene. Bajarapamonae judíovi pevetsivixae, apo navajunupaebi pejumecovënëtsijava Cristocuene. Tsipaji cujunava fariseovi. Bajarapamonae bëpënëa jamatabëjumaitsi: —Apo navajunupaebinë tsane tajumecovënëtsijava Cristocuene tanecapitsapaeyaniva fariseovi judíovi penacaetuatabiabibovecua, jamatabëjai bëpënëa bajarapamonae.
42 Ainda assim, muitos líderes dos judeus creram nele. Mas, por causa dos fariseus, não confessavam a sua fé, com medo de serem expulsos da sinagoga;
43 Tsipaji bajarapamonae jitsipa penajuaevetsivi pesivabarëyajavatsi Dioso pesivabarëyajavatsi matatoxenetsia.
43 pois preferiam a aprovação dos homens do que a aprovação de Deus.
44 Jesús jumaitsi ayaijumeta jivijavabelia: —Pajivi jumecovënëtsiana Cristocuenenë, bajarapajivi ëxanë yabara apo jumecovënëtsi tsane. Taxa, ponë nitorobica, bajaraponë yabara ata jumecovënëtsiana.
44 Então Jesus disse em alta voz: "Quem crê em mim, não crê apenas em mim, mas naquele que me enviou.
45 Pajivi necueneyapëtaena, bajarapajivi taneitorobinëtsica ata cueneyapëtaena.
45 Quem me vê, vê aquele que me enviou.
46 Xanë rabaja pexaniajailivaisita jamatabëcueneitayotsianajë mapanacuapijivije. Nexata pajivi jumecovënëtsiana Cristocuenenë, apo ajamatabëcueneitaquiri tsane.
46 Eu vim ao mundo como luz, para que todo aquele que crê em mim não permaneça nas trevas.
47 Pajivi jumeyapëtae ata tsane tatsipaebilivaisi, itsiata itsa apo jumecovënëtsi tsane bajarapalivaisi, bajarapajivi naneconitsiana Diosojavabelia. Itsiata xanë bajarapajivi apo naneconitsiaexanaenë tsane. Tsipaji xanë apo patsinëtsica tananeconitsiaexanaenexa mapanacuapijivije. Biji rajane xanë patsicajë tacapanepaenexa mapanacuapijivije.
47 "Se alguém ouve as minhas palavras, e não as guarda, eu não o julgo. Pois não vim para julgar o mundo, mas para salvá-lo.
48 Pajivi nenayajiviitavetsiana, apo nejumecovënëtsinua tsane tatsipaebilivaisi ata, bajarapajivi taxa Dioso naneconitsiaexanaenatsi. Bajarapajivi taxa Dioso naneconitsiaexanaena pamatacabi naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi tatsipaebilivaisi apo pejumecovënëtsixae.
48 Há um juiz para quem me rejeita e não aceita as minhas palavras; a própria palavra que proferi o condenará no último dia.
49 Tsipaji xanë tajamatabëcueneta apo paebinë bajarapalivaisi. Taxa raja, ponë nitorobica, nitoroba bajarapalivaisi jivi tatsipaebinexa.
49 Pois não falei por mim mesmo, mas o Pai que me enviou me ordenou o que dizer e o que falar.
50 Yapëtaniji baja cajena jivi pexainaejavanexa matacabi apo pevereverecaejava itsa jumecovënëta taxa pitorobilivaisi. Nexata bajarapalivaisi itsa tsipaebaponajë jivijavabelia, tsipaebaponajë pacuenia taxa Dioso nitoroba tatsipaebinexa, jai Jesús jivijavabelia.
50 Sei que o seu mandamento é a vida eterna. Portanto, o que eu digo é exatamente o que o Pai me mandou dizer".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.