Atos 9
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NAA
1 Saulo cajena Jerusalén tomarata apo copatsi petaicaponaejava daxita pamonae Jesús pelivaisi jumecovënëta pebeyejebiaexanaenexa. Bajaraxuata Saulo pona daxita sacerdotevi pepo penamatacaitorobinëjavabelia.
1 Saulo, respirando ainda ameaças e morte contra os discípulos do Senhor, dirigiu-se ao sumo sacerdote
2 Nexata Saulo sacerdotevi pepo penamatacaitorobinëjavabelia jumaitsi: —Netsicobeyaquinare cuyalatobaxutonë tacaponaenexa Damasco tomarabelia. Damasco tomaratalia judíovi penacaetuatabiabibonë pevetsivi tarajutsinexa. Nexata bajarapamonae itsa tane neyaquinaebaxutonë, tanetocopatsinexa daxita Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivi tataicaenexa. Nexata itsa taicajë pebijivi, petiriavi ata, tacapatsinexa mapatomaraberenaje penaneconitsivi pejebabiabibota tajebinexa, jai Saulo. Nexata sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë jejai. Nexata cuyalatobaxutonë tsicobeyaquinatsi Saulo pecaponaenexa Damasco tomarabelia.
2 e lhe pediu cartas para as sinagogas de Damasco, a fim de que, caso achasse alguns que eram do Caminho, tanto homens como mulheres, os levasse presos para Jerusalém.
3 Bajaraxuacujinae Saulo jane baja pona Damasco tomarabelia. Nexata ajena Saulo imoxoyotanajetaruca Damascotomara, jemata Saulo penajetarucaejavata namutua matatoyorotsia naitayotatsi athëbëvetsica.
3 Enquanto seguia pelo caminho, ao aproximar-se de Damasco, subitamente uma luz do céu brilhou ao seu redor.
4 Nexata Saulo irataeya bocajunua irata. Jumetaenuca athëbëvetsica pejumaitsijava Jesús. Jumaitsi mapacueniaje: —Saulo, Saulo, ¿detsa xuajitsia tajajivi netobejiobiaexanaponame? jai Jesús.
4 Ele caiu por terra e ouviu uma voz que lhe dizia:
5 Nexata Saulo jumaitsi: —Tajatuxanenë, ¿detsa ponëmë? jai. Nexata icatsia athëbëvetsica Jesús jumaitsi Saulojavabelia: —Xanë raja Jesúsnë. Tajajivi netobejiobiaexanaponame. ¿Detsa xuajitsia apo tajitsipaecuenia exanaponame? Xamë nijacuata najamatabëcuenebijianaponame, jai Jesús athëbëvetsica.
5 Ele perguntou: — Senhor, quem é você? E a resposta foi:
6 Saulo nexata neconecojai pecajunavi. Nexata jumaitsi: —Tajatuxanenë, ¿detsa xua nexata jitsipame taexanaenexa? jai. Nexata Jesús jumaitsi: —Nonotapunare baja. Ponaename baja Damasco tomarabelia. Bajarajotalia catsipaebiana pacuenia exanaejitsiamë, jai Jesús.
6 Mas levante-se e entre na cidade, onde lhe dirão o que você deve fazer.
7 Nexata papebijivi Saulo yajavanajetaruca, najunaviacanubena. Nexata moya nubena. Tsipaji jumetane pajume athëbëvetsica jumaitsi Saulojavabelia. Bajarapajume jumetae ata, itsiata bajarapamonae apo tae jivitonë.
7 Os homens que viajavam com Saulo pararam emudecidos, ouvindo a voz, mas não vendo ninguém.
8 Nexata Saulo, irata pebocaenëmi, nonotapuna. Naëcobaruta picani. Itsiata apo naëcotsixanepanae. Tsipaji itaxutomeravibatsi. Nexata papebijivi Saulo yajavanajetaruca, bajarapapebijivi saya Saulo comacaponaliatsi Damasco tomarabelia.
8 Então Saulo se levantou do chão e, abrindo os olhos, nada podia ver. E, guiando-o pela mão, levaram-no para Damasco.
9 Nexata Saulo natsivajënaetaenejeva, Damasco tomarata ponapona acueyabi pamatacabibeje. Apo xae pexaejava. Apo apaenua mera.
9 Esteve três dias sem ver, durante os quais nada comeu, nem bebeu.
10 Damasco tomarata ponapona Ananías, Dioso pejumecovënëtsinë. Nexata Jesús bemajitsinaebocuenia tsitanaitajëta Ananíasjavabelia. Nexata Jesús junataxuaba. —¡Ananías! jai. Nexata Ananías jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tajatuxanenë, canamuxunaevetatsi rabaja, jai Ananías.
10 Havia em Damasco um discípulo chamado Ananias. O Senhor lhe apareceu numa visão e disse: Ao que ele respondeu: — Eis-me aqui, Senhor!
11 Nexata Jesús bajarajota jumaitsi Ananíasjavabelia: —Nonotapunare. Ponaename pacallejavabelia jivi vënëruba Peroviacalle. Bajarajotalia Judas pijabota vënëyanijobianame Saulovënënë, Tarso tomarapijinë. Bajaraponë Saulo maparucaeje xanëjavaberena navajëqueca.
11 Então o Senhor lhe disse:
12 Bajaraponë Saulo bemajitsinaebocuenia tsitajëtajë pacuenia exanaejitsiamë bajaraponëjavabelia. Nexata Saulo bemajitsinaebota catane pacuenia nejonecujinaelia bajaraponë tsimatanacobebuatsijitsiamë petaenexa icatsia xaniavaetsia, jai Jesús Ananíasjavabelia.
12 e, numa visão, viu entrar um homem, chamado Ananias, e impor-lhe as mãos, para que recuperasse a vista.
13 Nexata Ananías itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, nexata Ananías jumaitsi Jesúsjavabelia: —Tajatuxanenë, anijatonë vënëlivaisitaniji pacuenia bajaraponë Saulo exanaponapona. Vënëlivaisitaniji bajaraponë pebejiobiaexanaponaejava Jerusalén tomarata daxita pecajumecovënëtsivi.
13 Ananias, porém, respondeu: — Senhor, de muitos tenho ouvido a respeito desse homem, quanto mal tem feito aos teus santos em Jerusalém.
14 Maberena ataje icatsia itorobatsi sacerdotevi penamatacaitorobinë petotaicaenexa daxita pamonae pecajumecovënëtsivi jinavanapa mapatomarataje, jai Ananías Jesúsjavabelia.
14 E aqui em Damasco ele tem autorização dos principais sacerdotes para prender todos os que invocam o teu nome.
15 Nexata Jesús jumaitsi Ananíasjavabelia: —Ponare baja. Tsipaji bajaraponë Saulo itapetajë baja tanelivaisipaebinexa itsanacuanëpijivijavabelia, tanelivaisipaebinexanua bajarapanacuanë pevetsivijavabelia ata, tanelivaisipaebinexanua Israel nacuapijivijavabelia.
15 Mas o Senhor disse a Ananias:
16 Xanë Saulo tsitajëtsianajë pacuenia itsamatacabi Saulo itsamonae bejiobiaexanaejitsiatsi. Bajaraponë bitso bejiobiaexanaenatsi talivaisi yabara, jai Jesús Ananíasjavabelia bemajitsinaebocuenia petsitanaitajëtsijavata.
16 Pois eu mesmo vou mostrar a ele quanto deve sofrer pelo meu nome.
17 Bajaraxuacujinae Ananías jane baja lia. Joneya pabota Saulo ponapona. Ananías nexata nacobebuata Saulo pematabocotojumavereca. Ananías jumaitsi Saulojavabelia: —Tajabananë Saulo, pepo petuxanenë raja Jesús, ponë catsitanaitajëta namutua nenajetarucaejavata, bajaraponë nitoroba. Bajaraponë nitoroba tacatsimatanacobebuatsinexa pecavecuaajibinexa baja pecaitaxutomeravibijava icatsia baja netaenexa xaniavaetsia. Nitorobanua tacatsimatanacobebuatsinexa pecatsijamatabëvënëcaenexa Espíritu Santo, jai Ananías Saulojavabelia.
17 Então Ananias foi e, entrando na casa, impôs as mãos sobre Saulo, dizendo: — Saulo, irmão, o Senhor Jesus, que apareceu a você no caminho para cá, me enviou para que você volte a ver e fique cheio do Espírito Santo.
18 Bajarapacuenia Ananías pejumaitsijavata Saulojavabelia, Saulo veitaxutoothopatsi xua itaxutocaranatatsi, bedujuaitseboco. Nexata jane baja icatsia Saulo xaniavaetsia tane. Saulo nexata nonotapuna. Bajaraxuacujinae bautisabatsi baja.
18 Imediatamente caíram dos olhos de Saulo umas coisas parecidas com escamas, e ele voltou a ver. A seguir, levantou-se e foi batizado.
19 Bajaraxuacujinae pexaejava baja xane. Nexata baja icatsia Saulo aperabësaëreca. Saulo nexata Damasco tomarata caematacabibeje naponapona Dioso pejumecovënëtsivita.
19 E, depois de comer, sentiu-se fortalecido. Saulo permaneceu alguns dias com os discípulos em Damasco.
20 Saulo pejumecovënëtsicujinae Jesús Dioso pexënatocuene, bepijiayo Saulo taxuxuaba jivi petsipaebijava Jesús pelivaisi judíovi penacaetuatabiabibonëjava. Saulo jivi itsa tsipaebapona Jesús pelivaisi, jumai tsaponae. —Pepacuene raja Dioso pexënato Jesús, jai tsaponae Saulo.
20 E logo, nas sinagogas, proclamava Jesus, afirmando que ele é o Filho de Deus.
21 Nexata daxita pamonae jumetane Saulo petsipaebilivaisi, jamatabëcuenenabenajaca. Najumaitsi bajarapamonae Saulo yabara: —Mara ponëje bejiobiaexanapona Jerusalén tomaratalia daxita pamonae jumecovënëta Jesús pelivaisi. Icatsia picani pata mapatomaraberenaje petaicaenexa daxita pamonae jumecovënëta Jesús pelivaisi. Nexata itsa taica, pecaponaenexa picani Jerusalén tomarabelia, sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, najai bajarapamonae Saulo yabara.
21 Todos os que ouviam Saulo estavam atônitos e diziam: — Não é este o que exterminava em Jerusalém os que invocam o nome de Jesus e veio para cá precisamente para prender e levá-los aos principais sacerdotes?
22 Itsiata Saulo ajumejunavijibia bitso asaëyata tsipaebapona Jesús pelivaisi. Nexata Saulo xaniavaetsia jivi yapëtaeyaexana xaniajai Jesús Dioso pitorobinëtsitsica jivi pecapanepaenexa. Nexata judíovi Damasco tomarata penaevi moya. Apo yapëtae pacuenia jumecanaviatsijitsiatsi Saulo.
22 Saulo, porém, mais e mais se fortalecia e confundia os judeus que moravam em Damasco, demonstrando que Jesus é o Cristo.
23 Saulo Damasco tomarata petaxuxuabicujinae Jesús pelivaisi jivi petsipaebaponaejava, bexëajavabelia judíovi sivanajamatabëcueneyanabatsi pebeyaxuabinexatsi Saulo.
23 Decorridos muitos dias, os judeus resolveram matar Saulo,
24 Nexata caematacabi canacujitsia, caemeravi canacujitsia ata, Saulo judíovi vajënaeevetabiabatsi pebeyaxuabinexatsi picani. Pabaupaxanetojavalia jivi pitsapabiaba Damasco tomaravelia penaropobivi, bajarapabaupaxaneto muxuneneta Saulo judíovi vajënaeevetabiabatsi pebeyaxuabinexatsi picani. Itsiata Saulo nayalivaisiajumetane judíovi pebeyaxuabiapaebijavatsi. Bajaraxuata Saulo bajarapabaupaxanetojavalia apo pitsapaelia.
24 mas ele ficou sabendo do plano deles. Dia e noite guardavam também os portões da cidade, para o matar.
25 Damascotomara matatoyorotsia yacaranata piaitayaëibopanaxanetota. Bajarapayacaranatsijavaxaneto athëbëabetsia apia, pacuenia pinijinaejavaxaneto apia. Bajarapayacaranatsijavaxaneto ibopananë mataropotsia catsanaeya farata. Nexata Dioso pejumecovënëtsivi, Saulo pepënaponaevitsi, itsa baja meravi, Saulo ecaeyaexanatsi bemapirecuenia pexanaejavaxanetoënëta. Nexata Damasco tomara matatoyorotsia peyacaranatsiibopanaxaneto yenepanata athëbëyo perucaeventanavojotualia, Saulo yacoparecatsi irabereca Damasco tomarapënëyabelia. Bajarapacuenia Saulo Damasco tomarata judíovivecua panepa pebeyaxuabiyanivatsi.
25 Mas os discípulos de Saulo tomaram-no de noite e, colocando-o num cesto, desceram-no pela muralha.
26 Saulo itsa patajopa Jerusalén tomarata, Saulo picani jitsipa penaponaponaejava Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivijavata. Itsiata daxita bajarapamonae Saulo cujunavatsi. Tsipaji apo jumexaniataetsi Saulo pejumecovënëtsijava Jesús pelivaisi.
26 Quando chegou a Jerusalém, Saulo procurou juntar-se aos discípulos de Jesus. Porém todos tinham medo dele, não acreditando que ele fosse discípulo.
27 Itsiata Bernabé barëlia apóstolevijavabelia apóstolevi peyapëtaenexatsi Saulo. Nexata Bernabé tsipaeba apóstolevijavabelia pacuenia Saulo namutua penajetarucaejavata tane Jesús bemajitsinaebota. Pacuenia ata Saulo Jesús barëcuaicuaijaitsi, Bernabé tsipaeba apóstolevijavabelia. Pacuenia ata Saulo ajumejunavijibia tsipaebapona Damasco tomarata Jesús pelivaisi, Bernabé tsipaeba apóstolevijavabelia.
27 Mas Barnabé, tomando-o consigo, levou-o aos apóstolos. Contou-lhes como Saulo tinha visto o Senhor no caminho, e que o Senhor tinha falado com ele. Também contou como, em Damasco, Saulo tinha pregado ousadamente em nome de Jesus.
28 Nexata baja Saulo ponapona Jerusalén tomarata. Naponapona apóstolevijavata.
28 E Saulo ficou com eles em Jerusalém, entrando e saindo, pregando ousadamente em nome do Senhor.
29 Saulo tsipaebapona ajumejunavijibia Jesús pelivaisi. Saulo barëcuaicuaijai tsabiabi judíovi, griegojume penatsipaebivi. Barënajumenotabiaba bajarapamonae. Itsiata baitsi jane bajarapamonae najamatabëxaina pacuenia beyaxuabijitsiatsi Saulo.
29 Falava e discutia com os helenistas, mas eles procuravam matá-lo.
30 Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivi, jumetane Saulo pebeyaxuabiapaebijavatsi. Nexata Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivi, Saulo pënaxuabatsi Cesarea tomarabelia. Bajarajotacujinae Saulo itorobatsi pevajënaeyabelia penajetarucaenexa pepatsinexa Tarso tomarabelia.
30 Quando isto chegou ao conhecimento dos irmãos, levaram Saulo até Cesareia e dali o enviaram para Tarso.
31 Bajaraxuacujinae nexata daxitajava, itsaxuayo Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivi jinavanapa, xaniavaetsia baja jinavanapa. Copabatsi baja pebejiobiaexanabiabijavatsi. Nexata Judea nacuata, Galilea nacuata ata, Samaria nacuata ata, Jesús pelivaisi pejumecovënëtsivi caebitsaëto canacujitsia xaniavaetsia jinavanapa. Nexata daxita jamatabëcuenevitsabapona Jesús pelivaisi pejumecovënëtsijava. Bajarapamonae xaniavaetsia jumecovënëtavanapa Jesús pelivaisi pibisiacuene pexanaeyaniva. Espíritu Santo yavenonaponatsi. Nexata itsamonae ata Jesús pelivaisi apo pejumecovënëtsivimi, ayaibitsaëtoxaneto jumecovënëtapona Jesús pelivaisi.
31 Assim, a igreja tinha paz por toda a Judeia, Galileia e Samaria, edificando-se e caminhando no temor do Senhor; e, no consolo do Espírito Santo, crescia em número.
32 Pedro najetaruca daxitatomaranëjava pesivaxainaenexa Dioso pejumecovënëtsivi. Nexata najetaruca Lida tomarajava ata pesivaxainaenexa Lida tomarata pejinavanapaevi, Dioso pejumecovënëtsivi.
32 Passando Pedro por toda parte, foi também visitar os santos que moravam em Lida.
33 Nexata Pedro Lida tomarata taeyabuata Eneasvënënë. Bajaraponë ocho pavaibeje xaina camata pebocaecujinae. Tsipaji tabusipacuenabatsi.
33 Encontrou ali certo homem, chamado Eneias, que havia oito anos jazia de cama, pois era paralítico.
34 Pedro nexata jumaitsi bajaraponëjavabelia: —Eneas, cajamatejemayaexana rabaja Jesucristo. Nonotapunare. Xanebare nijacama, jai Pedro. Nexata Eneas bajarajota nonotapuna.
34 Pedro lhe disse: — Eneias, Jesus Cristo cura você! Levante-se e arrume a sua cama. Ele imediatamente se levantou.
35 Nexata daxita Lida tomarapijivi, Sarón nacuapijivi ata, tanetsi Eneas pejamatejemajava. Bajarapamonae nexata pijaperujujamatabëcuene pecatsitecaejavami, copaba baja. Najamatabëcuenecopaba baja Jesucristojavabelia.
35 Todos os habitantes de Lida e da região de Sarom viram Eneias e se converteram ao Senhor.
36 Jope tomarata ponapona Dioso pejumecovënëtsiva, Tabitavënëva. Bajarapova pevënë griegojumeta Dorcas. Dorcas daxita matacabi canacujitsia pexaniacuene toexanabiaba itsamonaejavabelia. Bepejiobivijavabelia rajutabiaba penamatavenonaejavaxi bajarapacuenia peyavenonaenexa.
36 Em Jope havia uma discípula chamada Tabita, nome este que, traduzido, é Dorcas. Ela era notável pelas boas obras e esmolas que fazia.
37 Pamatacabi Pedro ponapona Lida tomarata, Dorcas avitane Jope tomarata. Nexata baja Dorcas tëpa Jope tomarata. Peperabëquiatsicujinaetsi petëpaeva buatatsi anijairabeje pexainaebo ënëtuatuajëta. Athëbëyo pairatsia, bajarapaënëtuatuajëtatsia buatatsi.
37 Aconteceu que, naqueles dias, ela adoeceu e veio a morrer. Depois de a lavarem, puseram o corpo num quarto do andar superior.
38 Jopetomara eca imoxoyo Lida tomaravecua. Dioso pejumecovënëtsivi vënëlivaisitanetsi Pedro peponaponaejava Lida tomarata. Nexata Dioso pejumecovënëtsivi itoroba anijanëbeje pejumaitsinexabeje Pedrojavabelia: “Pedro, naxanitsia. Liamëre Jope tomarabelia,” pejainexabeje Pedrojavabelia. Nexata bajaraponëbeje Lida tomarabelia sivaliabeje Pedro.
38 Como Lida ficava perto de Jope, os discípulos, ouvindo que Pedro estava ali, enviaram-lhe dois homens com o seguinte pedido: — Não se demore em vir até nós.
39 Nexata Pedro narena bajaraponëbeje pepëta. Pedro itsa napata pabota petëpaeva boca, tsitajëtatsi itsajota petëpaeva boca. Nexata pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi, Dorcaspijiva pevënuevitsi, Pedro matatoyorotsia itaxutuanuenubenatsi. Bajarapamonae Pedro tsitajëbatsi Dorcaspijiva pejorocaejavanë, penaxatabijavanë, penajumaacabipananë ata, xuanë Dorcaspijiva rajuta bajarapamonaejavabelia pamatacabi abaxë asaë tsaponaponae.
39 Pedro se aprontou e foi com eles. Quando chegou lá, eles o levaram ao quarto do andar superior. Todas as viúvas o cercaram, chorando e mostrando-lhe túnicas e vestidos que Dorcas tinha feito enquanto estava com elas.
40 Nexata paënëtuatuajëta petëpaeva boca, bajarapaënëtuatuajëvecua Pedro daxita bajarapamonae pitsapaeyaexana. Bajarapamonae itsa pitsapalia, Pedro pematabacabëta nuca pevajëtsinexa Diosojavabelia. Nexata Pedro pevajëtsicujinae Diosojavabelia, napënëyorota petëpaevajavabelia. Pedro jumaitsi petëpaevajavabelia: —Tabita, nonotapunare, jai Pedro. Nexata petëpaevami naëcota. Itsa tanetsi Pedro, bajarapova namatacota.
40 Mas Pedro mandou que todos saíssem, ajoelhou-se e orou; depois, voltando-se para o corpo, disse: — Tabita, levante-se! Ela abriu os olhos e, vendo Pedro, sentou-se.
41 Pedro nexata bajarapova cobevaetabiaya nonotapunaeyaexana. Nexata Pedro junarena daxita Dioso pejumecovënëtsivi, pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi ata. Nexata tsitajëta bajarapamonaejavabelia petëpaevami icatsia piasaëjava.
41 Ele, dando-lhe a mão, ajudou-a a ficar em pé; e, chamando os santos, especialmente as viúvas, apresentou-a viva.
42 Nexata Dioso pesaëta bajarapapinijicuene Pedro pexanaejava, daxita Jope tomarapijivi yapëtane. Nexata jivibitsaëtoxaneto jumecovënëta Jesús Dioso pexënatocuene.
42 Isto se tornou conhecido em toda a cidade de Jope, e muitos creram no Senhor.
43 Nexata Pedro bajayajebi ponapona Jope tomarata. Simón bacabocotonë peyacueyacuecaeyaexanaenë, pijabota Pedro naponapona.
43 Pedro ficou em Jope muitos dias, na casa de um curtidor chamado Simão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.