Atos 5
Guahibo NT (GUH_WBT) vs ACF
1 José pijaira pecanajetsicujinae, Ananías ata pijava Safirabeje yajuvënëcanajetabeje pijaira.
1 Mas um certo homem chamado Ananias, com Safira, sua mulher, vendeu uma propriedade,
2 Nexata Ananíasbeje pijavabeje pijairamatamoyajuvënëpalata muetsia copatabeje. Bajaraxuacujinae Ananías peyajuvënëcopatsipalata calia apóstolevijavabelia. Nexata Ananías jumaitsi apóstolevijavabelia: —Tajaira yajuvënëcanajetajë. Nexata pacarajutatsi daxita bajarapairamatamopalata panetsicobetsanaenexa vajanajuajinavanapaevijavabelia, jai.
2 E reteve parte do preço, sabendo-o também sua mulher; e, levando uma parte, a depositou aos pés dos apóstolos.
3 Nexata Pedro jumaitsi Ananíasjavabelia: —Ananías, ¿detsa xuajitsia jumecovënëtame dovathi pecayamaxëitojorobijava nenajumetsënëtsinexa Espíritu Santojavabelia? Xamë baja rovia nijairamatamopalata yajuvënëcopatame.
3 Disse então Pedro: Ananias, por que encheu Satanás o teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo, e retivesses parte do preço da herdade?
4 Nijairami necanajetsivajënaeya, nijaira baja cajena picani saicaya. Nijaira necanajetsicujinae ata, xua nijairamatamo pitame, nijajava baja cajena picani saicaya. ¿Detsa xuajitsia nexata mapacuenia neyamaxëitojorobijava najamatabëxainameje? Ëpaxanëjavaberena baja cajena apo najumetsënëtsimë. Najumetsënëtame baja cajena Diosojavabelia ata, jai Pedro.
4 Guardando-a não ficava para ti? E, vendida, não estava em teu poder? Por que formaste este desígnio em teu coração? Não mentiste aos homens, mas a Deus.
5 Ananías itsa jumetane bajarapacuenia Pedro pejumaitsijava, Ananías petëpaenë irata jopa. Nexata daxita pamonae vënëlivaisitane bajarapacuenia Ananías petëpaejava, pinijicuenia jamatabëcuenenajunaviaca.
5 E Ananias, ouvindo estas palavras, caiu e expirou. E um grande temor veio sobre todos os que isto ouviram.
6 Nexata pabota Ananías petëpaenë boca, bajarapaboyarena pevëjëavi jonena. Mataquiona petëpaenë. Bajaraxuacujinae capitsapalia pemëthëtsinexa.
6 E, levantando-se os moços, cobriram o morto e, transportando-o para fora, o sepultaram.
7 Bajaraxuacujinae bexëa, acueyabi pahorabejecujinae, Ananíaspijinë pijava jonena. Bajarapova abaxë apo yapëtae pamona pevecuatëpaejavatsi.
7 E, passando um espaço quase de três horas, entrou também sua mulher, não sabendo o que havia acontecido.
8 Pedro icatsia yanijoba bajarapovajavabelia. Jumaitsi: —Netsipaebare. ¿Xaniajai tsabaja? ¿Mapamatamotaje pacanajetamebeje panijairamibeje? jai Pedro. Nexata bajarapova jumaitsi: —Xaniajai rabaja. Bajarapacuenia pacanajetajëbeje, jai bajarapova.
8 E disse-lhe Pedro: Dize-me, vendestes por tanto aquela herdade? E ela disse: Sim, por tanto.
9 Nexata Pedro jumaitsi bajarapovajavabelia: —¿Detsa xuajitsia amonabeje panajamatabëcuenejëpamebeje panenajumetsënëtsinexabeje Espíritu Santojavabelia? Namuxunaevere. Jumia naviabanajetarubena rabaja amonami pemëthëcaevilia. Bajarapamonae icatsia xamë ata cacaponaelia pecamëthëtsinexa, jai Pedro.
9 Então Pedro lhe disse: Por que é que entre vós vos concertastes para tentar o Espírito do Senhor? Eis aí à porta os pés dos que sepultaram o teu marido, e também te levarão a ti.
10 Nexata bajarajota Pedro pitabarata bajarapova ata icatsia petëpaeva irata jopa. Itsa jonena pevëjëavi penaviabanajetarubenaevi, Ananíaspijinë pemëthëcaevilia, caxitajarababuata petëpanucaeva. Nexata icatsia bajarapamonae capitsapalia bajarapova pemëthëtsinexa pamonami pemëthë muxuneneta.
10 E logo caiu aos seus pés, e expirou. E, entrando os moços, acharam-na morta, e a sepultaram junto de seu marido.
11 Nexata daxita Dioso pejumecovënëtsivi, itsamonae ata, pamonae bajarapajivibeje petëpaejava vënëlivaisitanetsi, bitso junava.
11 E houve um grande temor em toda a igreja, e em todos os que ouviram estas coisas.
12 Apóstolevi Dioso pesaëta exanapona pinijicuene pexanaejavanë Jerusalén tomarapijivi pitabarata. Daxita Dioso pejumecovënëtsivi nacaetuatabiaba templobo ënëtuatuajëta, Portal de Salomónvënëjavata.
12 E muitos sinais e prodígios eram feitos entre o povo pelas mãos dos apóstolos. E estavam todos unanimemente no alpendre de Salomão.
13 Itsamonae, pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, junava penanacaetuatsijava bajarapamonaeta. Itsiata daxita Jerusalén tomarapijivi pexaniacuenia yaiyataeyabiaba Dioso pejumecovënëtsivijavabelia.
13 Dos outros, porém, ninguém ousava ajuntar-se a eles; mas o povo tinha-os em grande estima.
14 Pevajënaeyabelia jivibitsaëtoxaneto jumecovënëtapona Jesús pelivaisi, pebijivi, petiriavi ata. Nexata daxita bajarapamonae nanacaetuatabiaba Dioso pejumecovënëtsivijavabelia.
14 E a multidão dos que criam no Senhor, tanto homens como mulheres, crescia cada vez mais.
15 Apóstolevi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaponaexae, itsamonae tocapatabiabatsi piavitanevi callejavaberena. Nexata piavitanevi tojebabiabatsi callejavata camata. Itsamonae tulimanëta tojebabiabatsi. Nexata Pedro itsa najetaruca callejava, piavitanevi jitsipabiaba Pedro pitacaënae ata petsijopaejavatsi pejamatejemanexa bajarapamonae piavitanejavavecua.
15 De sorte que transportavam os enfermos para as ruas, e os punham em leitos e em camilhas para que ao menos a sombra de Pedro, quando este passasse, cobrisse alguns deles.
16 Nexata jivibitsaëtoxanetonë patabiaba Jerusalén tomaraberena imoxoyo penaetomaraxijavaverena penaropobivi. Bajarapamonae Pedro tocapatabiabatsi piavitanevi. Tocapatabiabatsinua bitso dovathi peyajavajinavanapaevi. Nexata Pedro daxita bajarapamonae jamatejemayaexanabiaba.
16 E até das cidades circunvizinhas concorria muita gente a Jerusalém, conduzindo enfermos e atormentados de espíritos imundos; os quais eram todos curados.
17 Sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë yajavaponapona saduceovi. Nexata daxita bajarapamonae pinijicuenia anaepana apóstolevijavabelia. Tsipaji cuenecaëbatsi.
17 E, levantando-se o sumo sacerdote, e todos os que estavam com ele (e eram eles da seita dos saduceus), encheram-se de inveja,
18 Bajaraxuata taicatsi apóstolevi. Jebatsi penaneconitsivi pejebabiabibota.
18 E lançaram mão dos apóstolos, e os puseram na prisão pública.
19 Itsiata baitsi jane bajarapameravi Dioso pijaángel apóstolevi tobaupanatsi penaneconitsivi pejebabiabibo baupanë. Nexata ángel apóstolevi matacapitsapaliatsi. Angel jumaitsi apóstolevijavabelia:
19 Mas de noite um anjo do Senhor abriu as portas da prisão e, tirando-os para fora, disse:
20 —Paponare templobojavabelia. Patsipaebianame jivijavabelia mapapejanalivaisi, Dioso vajanacayajavaponaponaejava, jai ángel apóstolevijavabelia.
20 Ide e apresentai-vos no templo, e dizei ao povo todas as palavras desta vida.
21 Apóstolevi itsa jumetane bajarapacuenia ángel pejumaitsijava, nexata ajena matacabi tsina, apóstolevi ponalia templobojavabelia. Nexata apóstolevi templobota Jesús pelivaisi jivi tsipaebanubena. Nexata pijinia bajarapaepatota sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë peyajavaponaponaevi barënacaetuata itsabota. Nexata junata penacaetuatsinexa judíovi pijaancianovi. Junatanua penacaetuatsinexa judíovi pecujarubivi. Nexata bajarapamonae jumaitsi templobopijipolicíavijavabelia: —Panetosivaponaremelia apóstolevi penaneconitsivi pejebabiabibojavabelia. Nexata panetobarëpatsiaremena maberenaje, jai.
21 E, ouvindo eles isto, entraram de manhã cedo no templo, e ensinavam. Chegando, porém, o sumo sacerdote e os que estavam com ele, convocaram o conselho, e a todos os anciãos dos filhos de Israel, e enviaram ao cárcere, para que de lá os trouxessem.
22 Nexata templobopijipolicíavi itsa ponalia, apo caxitajarabi apóstolevi penaneconitsivi pejebabiabibota. Nexata apo pecaxitajarabixae, naviabarena cobesa petsipaebinexa penacaetuatsivijavabelia.
22 Mas, tendo lá ido os servidores, não os acharam na prisão e, voltando, lho anunciaram,
23 Nexata templobopijipolicíavi jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Itsa papaliajë penaneconitsivi pejebabiabibojavabelia, daxitabaupanë xaniavaetsia nabaupaxatabanubena. Bajarajota nubena picani pevetanubenaevi baupanë. Itsiata baitsi jane itsa pabaupatajë, caenë ata apo ecae bajarapabo ënëtuatuajëalia, jai policíavi.
23 Dizendo: Achamos realmente o cárcere fechado, com toda a segurança, e os guardas, que estavam fora, diante das portas; mas, quando abrimos, ninguém achamos dentro.
24 Nexata templobopijipolicíavi pijacapitán, sacerdotevi penamatacaitorobivinua, itsa jumetane bajarapacuenia policíavi pejumaitsijava, bajarapamonae jamatabëjumaitsi: —¿Detsamëra nexata itsi apóstolevi? jamatabëjai bajarapamonae.
24 Então o sumo sacerdote, o capitão do templo e os chefes dos sacerdotes, ouvindo estas palavras, estavam perplexos acerca deles e do que viria a ser aquilo.
25 Nexata bajarapaepatota itsanë pebi parena, templobojavaverena peponaenë. Jumaitsi bajaraponë bajarapamonaejavabelia: —¡Panejumetaema! Pamonae pacajunuame penaneconitsivi pejebabiabibota, bajarapamonae cajena nubena templobotalia. Jivijavabelia tsipaebanubena Jesús pelivaisi, jai bajaraponë.
25 E, chegando um, anunciou-lhes, dizendo: Eis que os homens que encerrastes na prisão estão no templo e ensinam ao povo.
26 Nexata templobopijipolicíavi pijacapitán barëlia pijajivi. Nexata policíavi apóstolevi xaniavaetsia saya caponarenatsi. Tsipaji jamatabëjumaitsi: —Anaeya itsa taicaejitsipatsi apóstolevi, nexata jivi nacabaraanaepanaejitsipa. Nexata nacatseconaejitsipa ibotonëta, jamatabëjai policíavi.
26 Então foi o capitão com os servidores, e os trouxe, não com violência (porque temiam ser apedrejados pelo povo).
27 Itsa baja apóstolevi caparenatsi, nexata nubatsi sacerdotevi penamatacaitorobivi pitabarata, judíovi pijaancianovinua pitabarata, judíovi pecujarubivinua pitabarata. Nexata bajarajota sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë jumaitsi apóstolevijavabelia:
27 E, trazendo-os, os apresentaram ao conselho. E o sumo sacerdote os interrogou,
28 —Paxanë baja cajena pacajumaitsitsi: “Pëtsa baja matavëjëa jivi patsipaebame Jesús pelivaisi,” pacajaitsi. ¿Itsiata tsabaja rovia apo panejumecovënëtsimë? Pataema jane pacuenia Jerusalén tomarata yacaëjëpapona panetsipaebilivaisi. Paxamë jamatabëpaneneconitame Jesús pebeyaxuabijavatsi yabara, jai sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë apóstolevijavabelia.
28 Dizendo: Não vos admoestamos nós expressamente que não ensinásseis nesse nome? E eis que enchestes Jerusalém dessa vossa doutrina, e quereis lançar sobre nós o sangue desse homem.
29 Nexata sacerdotevi pepo penamatacaitorobinë bajarapacuenia pejumaitsixae, Pedro, itsaapóstolevi yajava, jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Namatavenonatsi vajajumecovënëtsinexa xua vajaDioso nacaitoroba. Nexata Dioso vajanacaitorobicuenia, saicayacuenia jivi itsa nacaitoroba, apo bejumecovënëtsitsi.
29 Porém, respondendo Pedro e os apóstolos, disseram: Mais importa obedecer a Deus do que aos homens.
30 Paxamë Jesús pabeyaxuabame pamatacabita pacobematabiabarutame cruzajavabelia. Vajasalinaivimi pijaDioso Jesús icatsia asaëyaexanatsi petëpaecujinae.
30 O Deus de nossos pais ressuscitou a Jesus, ao qual vós matastes, suspendendo-o no madeiro.
31 Nexata Dioso jumaitsi Jesúsjavabelia: “Ecare tacujuanenia. Xamë rabaja ayaijamatabëcuenenëmë. Jivi nevetsinë tsane. Necapanepaenënua tsane,” jai Dioso Jesúsjavabelia. Bajarapacuenia Dioso jumaitsi Jesúsjavabelia vaxaitsi judíovitsi pibisiacuene vajaexanabiabijava vajacopabijavanexa yabara jumaitsi. Vajanajamatabëcuene pënëyorotsijavanexa ata Diosojavabelia yabara jumaitsi. Tsipaji Dioso jitsipa Jesús pejamatabëcueneta daxitajivi aneconijibia petaenexa.
31 Deus com a sua destra o elevou a Príncipe e Salvador, para dar a Israel o arrependimento e a remissão dos pecados.
32 Nexata bajarapacuene yabara jivijavabelia itsa patsipaebaponajë, Espíritu Santo paneyajava tsabiabi. Dioso cajena rajutapona Espíritu Santo pamonae jumecovënëta Dioso, jai Pedro, itsaapóstolevi yajava, daxita bajarapamonaejavabelia.
32 E nós somos testemunhas acerca destas palavras, nós e também o Espírito Santo, que Deus deu àqueles que lhe obedecem.
33 Nexata daxita bajarapamonae itsa jumetane bajarapacuenia Pedrobana pejumaitsijava, nexata bitso anaepana. Jamatabëbeyejebatsi picani apóstolevi.
33 E, ouvindo eles isto, se enfureciam, e deliberaram matá-los.
34 Itsiata apo beyejebitsi. Tsipaji bajarapamonaeyajuvënënë judíovi pecujarubinë, Gamalielvënënë, nonotapuna daxita penajuavi pitabarata. Bajaraponë fariseonë, Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi pecujarubinë. Daxitajivi peyaiyataenëtsi. Nexata Gamaliel itoroba apóstolevi caeepatoyo pepitsapaenexalia.
34 Mas, levantando-se no conselho um certo fariseu, chamado Gamaliel, doutor da lei, venerado por todo o povo, mandou que por um pouco levassem para fora os apóstolos;
35 Nexata apóstolevi caeepatoyo pepitsapaejavatalia, pecovëta, Gamaliel jumaitsi penajuavijavabelia: —Tajamonae judíovi, panajamatabëxainare xaniavaetsia. Pëtsa paexaname pacuenia panajamatabëxainame mapamonaejavabeliaje.
35 E disse-lhes: Homens israelitas, acautelai-vos a respeito do que haveis de fazer a estes homens,
36 Panajamatabënapire pacuenia Teudasvënënëmi bajayata exanatsi. Bajaraponëmi picani nacua pevetsinënexa, ayaijamatabëcuenenë bitso jamatabënaexana. Nexata picani pijajivinexa pënajinavanapatsi cuatrocientos ponëbeje. Itsiata Teudaspijinëmi beyaxuabatsi. Bajaraponëmi pepënajinavanapaevitsi, pamonae pijajivinexa picani, daxita nacayajateca. Nexata copiaruca baja bajarapacuenemi.
36 Porque antes destes dias levantou-se Teudas, dizendo ser alguém; a este se ajuntou o número de uns quatrocentos homens; o qual foi morto, e todos os que lhe deram ouvidos foram dispersos e reduzidos a nada.
37 Bajaraxuacujinae icatsia pamatacabi gobierno pejamatabëcueneta daxitajivi namataëjëtsi, Judasvënënëmi, Galilea nacuapijinëmi, bajarapacuenia pijinia jivi ayaibitsaëtoxaneto pënajinavanapatsi. Bajaraponëmi ata beyaxuabatsi. Nexata daxita pepënajinavanapaevitsi nacayajateca. Nexata baja copiaruca bajarapacuenemi.
37 Depois deste levantou-se Judas, o galileu, nos dias do alistamento, e levou muito povo após si; mas também este pereceu, e todos os que lhe deram ouvidos foram dispersos.
38 Bajaraxuata nexata mapamonaeje apóstolevi yabara pacatsipaebijitsiatsi. Pëtsa paitsacueniabame bajarapamonae. Itsa bajarapamonae saya mapanacuapijivi pejamatabëcueneta tsipaebavanapaje, bepijia peneta bajarapamonae petsipaebilivaisi vereverecaena.
38 E agora digo-vos: Dai de mão a estes homens, e deixai-os, porque, se este conselho ou esta obra é de homens, se desfará,
39 Itsa jume, Dioso pejamatabëcueneta bajarapamonae bajarapalivaisi jivi itsa tsipaebavanapa, nexata acuenebi tsipae paxamë bajarapacuene panevereverecaeyaexanaejava. Belia ayaineconi panatsiexanaejitsipame Diosojavabelia, jai Gamaliel daxita penajuavijavabelia.
39 Mas, se é de Deus, não podereis desfazê-la; para que não aconteça serdes também achados combatendo contra Deus.
40 Nexata daxita bajarapamonae jumecovënëtatsi Gamaliel. Apóstolevi icatsia caevëlia pejonenexalia junaliatsi. Bajaraxuacujinae apóstolevi, caenë canacujitsia, ayaicuenia jumatitibabeponatsi penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Itavetatsi icatsia matavëjëa jivi petsipaebiyaniva Jesús pelivaisi. Bajaraxuacujinae copabatsi jane baja peponaenexa.
40 E concordaram com ele. E, chamando os apóstolos, e tendo-os açoitado, mandaram que não falassem no nome de Jesus, e os deixaram ir.
41 Apóstolevi nexata pitsaparena bajarapabovecua. Barëyaya ponalia apóstolevi. Tsipaji Dioso tocopatatsi bajarapacuenia bepejiobiaexanaponaenexatsi Jesús pijajivixae.
41 Retiraram-se, pois, da presença do conselho, regozijando-se de terem sido julgados dignos de padecer afronta pelo nome de Jesus.
42 Nexata caematacabi canacujitsia templobota, bonëjava ata, apóstolevi asaëya Jesús pelivaisi tsipaebapona jivijavabelia. Apóstolevi jivijavabelia tsipaebapona pexanialivaisi, Jesucristo, ponë Dioso itorobica jivi pecapanepaenexa, pelivaisi.
42 E todos os dias, no templo e nas casas, não cessavam de ensinar, e de anunciar a Jesus Cristo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.