Atos 4
Guahibo NT (GUH_WBT) vs NVT
1 Pedrobeje Juanbeje abaxë Jesús pelivaisi tsipaebabeje bajarapamonaejavabelia Portal de Salomónvënëjavata. Nexata bajaraberena jemata patanajetarubena sacerdotevi. Patanajetarubena saduceovinua. Pematatsënëa patanajetaruca itsanë capitán. Bajaraponë capitán templobopijipolicíavi pevetsinë.
1 Enquanto falavam ao povo, Pedro e João foram confrontados pelos sacerdotes, pelo capitão da guarda do templo e por alguns saduceus.
2 Daxita bajarapamonae baraanaepanatsibeje Pedrobeje Juanbeje. Tsipaji Pedrobeje Juanbeje Jesús pelivaisi petsipaebijavatabeje, jumai tsaponaebeje: —Jivi tëpae ata tsane, icatsia asaë tsane petëpaecujinae. Bajarapalivaisi cajena pexaniajailivaisi. Tsipaji baja icatsia Jesús asaëyaexanatsi petëpaecujinae, jaibeje tsaponae.
2 Os líderes estavam muito perturbados porque Pedro e João ensinavam ao povo que em Jesus há ressurreição dos mortos.
3 Nexata bajarapamonae vaetabatsibeje. Caponaliatsibeje peetsinexatsibeje penaneconitsivi pejebabiabibota. Meravia pitsijavata jutsijitsiatsibeje. Tsipaji baja bitso caniviyo.
3 Eles os prenderam e, como já anoitecia, os colocaram na prisão até a manhã seguinte.
4 Itsiata baitsi jane baja jivibitsaëtoxanetonë capanepaeya jumecovënëtatsibeje pevaetabivajënaeyatsibeje. Nexata daxita pamonae jumecovënëta Jesús pelivaisi, ëpebijivi namataëjëtatsi cinco mil ponëbeje.
4 Muitos que tinham ouvido a mensagem creram, totalizando, agora, cerca de cinco mil homens.
5 Nexata meravia pitsijavata nacaetuata judíovi pevetsivi. Nacaetuata judíovi pijaancianovinua. Nacaetuata judíovi pecujarubivinua. Daxita bajarapamonae nacaetuata Jerusalén tomarata.
5 No dia seguinte, o conselho das autoridades, dos líderes do povo e dos mestres da lei se reuniu em Jerusalém.
6 Nexata bajarajota napata sacerdotenë Anás. Bajaraponë Anás sacerdotevi pepo penamatacaitorobinëmi. Napata Caifás ata. Napata Juan ata. Napata Alejandro ata. Napata itsamonae ata, Anás pijamonae.
6 Estavam ali Anás, o sumo sacerdote, e também Caifás, João, Alexandre e outros parentes do sumo sacerdote.
7 Nexata Pedrobeje Juanbeje nutatsibeje daxita bajarapamonae pitabarata. Nexata bajarapamonae jumaitsi Pedrobeje Juanbejejavabelia: —¿Jipatsa pejamatabëcueneta paxanepanaeyaexanamebeje apo pecaëjëpaenëmitsi peponaponaejava? jai bajarapamonae Pedrobeje Juanbejejavabelia.
7 Mandaram trazer Pedro e João e os interrogaram: “Com que poder, ou em nome de quem, vocês fizeram isso?”.
8 Nexata Pedro Espíritu Santo bitso jamatabëcueneyavenonatsi. Nexata Pedro jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Paxamë judíovi paneevetsivi, paxamë ata pijinia paancianovimë, paneyanijobamebeje paneyapëtaenexa ponë pejamatabëcueneta paxanepanaeyaexanajëbeje apo pecaëjëpaenëmitsi peponaponaejava. Paneyanijobamebejenua paneyapëtaenexa pacuenia paxanepanaeyaexanajëbeje bajaraponë.
8 Cheio do Espírito Santo, Pedro lhes respondeu: “Autoridades e líderes do povo,
9 — ausente —
9 estamos sendo interrogados hoje porque realizamos uma boa ação em favor de um aleijado, e os senhores querem saber como ele foi curado.
10 Nexata pacatsipaebianatsi daxita paxamë paneyapëtaenexa daxita Israel nacuapijivi ata peyapëtaenexa. Jesús, Nazaret tomarapijinë, ponë paxamë pacobematabiabarutame cruzajavabelia, bajaraponë icatsia Dioso asaëyaexanatsi petëpaecujinae. Bajaraponë Jesús pejamatabëcueneta maponë paneitabarata nucaje, xanepanaeyaexanatsi, jai Pedro.
10 Saibam os senhores e todo o povo de Israel que ele foi curado pelo nome de Jesus Cristo, o nazareno, a quem os senhores crucificaram, mas a quem Deus ressuscitou dos mortos.
11 Icatsia Pedro jumaitsi bajarapamonaejavabelia: —Bajaraponë Jesús yabara Dioso pejumelivaisibaxutota bajayata tajëvelia jumaitsi comparacióncuenia mapacueniaje:jai tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota. Bajarapacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota comparacióncuenia itsa jumaitsi Jesús yabara, judíovi penamatacaitorobivi Jesús apo pejumecovënëtsijavanexa yabara, jumaitsi. Dioso pitapetsijavatsi Jesús daxitajivi pecapanepaenexa yabara ata jumaitsi.
11 Pois é a respeito desse Jesus que se diz: ‘A pedra que vocês, os construtores, rejeitaram se tornou a pedra angular’.
12 Caenë Jesús caëjëpatsi vajanacacapanepaenexa pibisiacuene vajaexanaeneconivecua. Bajaraxuata Dioso itorobica Jesús. Tsipaji baja ajibi pematatsënëa mapanacuataje itsanë ata pejamatabëcueneta vajanacacapanepaenexa Diosojavabelia, jai Pedro bajarapamonaejavabelia.
12 Não há salvação em nenhum outro! Não há nenhum outro nome debaixo do céu, em toda a humanidade, por meio do qual devamos ser salvos”.
13 Bajarapamonae yapëtane Pedrobeje Juanbeje ajumejunavijibia Jesús pelivaisi petsipaebijavabeje bajarapamonaejavabelia. Bajarapamonae yapëtanenua bajaraponëbeje bajayajebi apo penacujarubinëbeje peyaquinaejava. Itsiata bitso yapëtanebeje pexanialivaisi. Saya bajaraponëbeje penacuenebinëbeje. Nexata judíovi pevetsivi jamatabëcuenenabenajaca. Bajarapamonae nexata jamatabëjumaitsi Pedrobeje Juanbeje yabara: —Bajaraponëbeje cajena penaponaponaenëbeje Jesústa. Bajaraxuata bitso baja yapëtanebeje bajarapalivaisi, jamatabëjai.
13 Quando os membros do conselho viram a coragem de Pedro e João, ficaram admirados, pois perceberam que eram homens comuns, sem instrução religiosa formal. Reconheceram também que eles haviam estado com Jesus.
14 Bajarapamonae tane apo pecaëjëpaenëmitsi peponaponaejava penanucaejava Pedrobeje Juanbejejavata. Nexata bajarapamonae acuenebi pejumaitsijava: “Jume raja. Jesús raja pejamatabëcueneta apo xanepanae maponëje,” acuenebi pejaijava. Tsipaji apo pecaëjëpaenëmitsi peponaponaejava Jesús pejamatabëcueneta ponapona baja.
14 Mas não havia nada que pudessem fazer, pois o homem que tinha sido curado estava ali diante deles.
15 Nexata bajarapamonae Pedrobeje Juanbeje caeepatoyo navecuacapitsapatsibeje pecovëta ëpamonae penabarëcuaicuaijainexa.
15 Assim, ordenaram que Pedro e João fossem retirados da sala do conselho e começaram a discutir entre si.
16 Nexata Pedrobeje Juanbeje pecovëta caeepatoyo penavecuacapitsapaejavatatsibeje, bajarapamonae najumaitsi: —¿Detsamë raja pacuene exanaenatsi bajaraponëbejejavabelia? Daxita Jerusalén tomarapijivi xaniavaetsia yapëtane bajaraponëbeje pexanepanaeyaexanaejavabeje apo pecaëjëpaenëmitsi peponaponaejava. Nexata acuenebi jivijavabelia vajajumaitsijava: “Apo xanepanaeyaexanaebeje raja bajaraponëbeje,” vajajaijava.
16 “Que faremos com esses homens?”, perguntavam uns aos outros. “Não podemos negar que realizaram um sinal, como todos em Jerusalém sabem.
17 Pinijicuenia vaxaitsi bajaraponëbeje itavetsianatsi petsipaebiyanivabeje matavëjëa Jesús pelivaisi itsajiviyojavabelia ata. Nexata bajarapacuenia apo tsipaebibeje baja tsane itsamonaejavabelia Jesús pelivaisi, najai bajarapamonae Pedrobeje Juanbeje pecovëta caeepatoyo penavecuacapitsapaejavatatsibeje.
17 Mas, para evitar que espalhem sua mensagem, devemos adverti-los de que não falem nesse nome a mais ninguém.”
18 Nexata icatsia Pedrobeje Juanbeje caevëalia pejonenexaliabeje, junaliatsibeje. Nexata jane baja bajarapamonae jumaitsi Pedrobeje Juanbejejavabelia: —Pëtsa baja icatsia matavëjëa jivi patsipaebaponamebeje Jesús pelivaisi. Pacoparebeje baja jivi panetsipaebaponaejavabeje Jesús pelivaisi, jai bajarapamonae.
18 Então os chamaram de volta e ordenaram que nunca mais falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Nexata Pedrobeje Juanbeje jumaitsibeje bajarapamonaejavabelia: —Paxamë panijacuata panajamatabëxainare pacuene xanepana pataexanaponaenexabeje Dioso pitabarata. Itsa pacajumecovënëtsipatsibeje paxamë patanitavetsijavamëbeje, nexata apo pajumecovënëtsinëbeje tsipae Dioso patanitorobijavabeje.
19 Pedro e João, porém, responderam: “Os senhores acreditam que Deus quer que obedeçamos a vocês, e não a ele?
20 Acuenebi cajena patacopatsijavabeje jivi patatsipaebaponaejavabeje xua patanijibeje, palivaisi ata pajumetanijibeje, jaibeje Pedrobeje Juanbeje bajarapamonaejavabelia.
20 Não podemos deixar de falar do que vimos e ouvimos!”.
21 Icatsia judíovi pevetsivi orijibia itavetatsibeje jivi petsipaebaponaeyanivabeje Jesús pelivaisi. Bajaraxuacujinae copatatsibeje baja peponaenexabeje. Ajibi peyabarananeconitsia exanaejavanexatsibeje. Tsipaji daxitajivi jumai tsaponae Diosojavabelia: —Diosomë, bitso ayaijamatabëcuenenëmë, jai tsaponae. Bajarapacuenia daxitajivi pexaniajamatabëcuene rajuta Diosojavabelia Pedrobeje Juanbeje pexanepanaeyaexanaexaebeje apo pecaëjëpaenëmitsi peponaponaejava.
21 Os membros do conselho fizeram novas ameaças, mas, por fim, os soltaram. Não sabiam como castigá-los sem provocar um tumulto, visto que todos louvavam a Deus pelo ocorrido,
22 Ponë xanepanaeyaexanatsi Dioso pesaëta pinijicuene pexanaejavata, bajaraponë penaexanaecujinae xaina baja cuarenta pavaibeje pematatsënëa.
22 pois o aleijado que havia sido curado milagrosamente tinha mais de quarenta anos de idade.
23 Itsa baja Pedrobeje Juanbeje judíovi pevetsivi copatatsibeje peponaenexabeje, navialiabeje baja itsabelia jinavanapa Dioso pejumecovënëtsivi. Nexata Pedrobeje Juanbeje Jesús pelivaisi jivi petsipaebaponaeyanivabeje sacerdotevi penamatacaitorobivi pitavetsijavatsibeje, navajunupaebabeje Dioso pejumecovënëtsivijavabelia. Navajunupaebabejenua judíovi pijaancianovi ata pitavetsijavatsibeje.
23 Assim que foram libertos, Pedro e João voltaram ao lugar onde estavam os outros irmãos e lhes contaram o que os principais sacerdotes e líderes tinham dito.
24 Nexata Dioso pejumecovënëtsivi itsa jumetane Pedrobeje Juanbeje penavajunupaebijavabeje, nexata daxita Dioso pejumecovënëtsivi Pedrobana najamatabëcuenejëpaeya vajëca Diosojavabelia. Daxita bajarapamonae pevajëcaejavata Diosojavabelia, jumaitsi mapacueniaje: —Xamë pinijiDiosomë, nexanaenë cajena itaboxo. Nexanaenë daxita itaboxopijicuene ata. Nexanaenë ira ata. Nexanaenë daxita irapijicuene ata. Nexanaenë manuamene ata. Nexanaenë daxita manuamenepijicuene ata.
24 Ao ouvir o relato, todos os presentes levantaram juntos a voz e oraram a Deus: “Ó Soberano Senhor, Criador dos céus e da terra, do mar e de tudo que neles há,
25 Xamë Diosomë, bajayata Espíritu Santo pejamatabëcueneta tajëvelia yapëtaeyaexaname patajasalinainëmi Davidpijinë. Nexata nijajivitonë Davidpijinë tajëvelia nexënato Jesús yabara jumaitsi mapacueniaje:
25 falaste muito tempo atrás pelo Espírito Santo, nas palavras de nosso antepassado Davi, teu servo: ‘Por que as nações se enfureceram tanto? Por que perderam tempo com planos inúteis?
26 jai bajayata tajëvelia Davidpijinë Espíritu Santo pejamatabëcueneta, Jesús pebejiobiaexanaejavanexatsi yabara, jai Pedrobana pevajëcaejavata Diosojavabelia.
26 Os reis da terra se prepararam para guerrear; os governantes se uniram contra o Senhor e contra seu Cristo’.
27 Icatsia Pedrobana jumaitsi pevajëcaejavata Diosojavabelia: —Mapatomarataje Herodesbeje, Poncio Pilatobeje, barënacaetuatabeje itsanacuanëpijivi. Barënacaetuatabeje apo judíovi. Barënacaetuatabeje judíovi ata yajava. Bajarapamonae nacaetuata penajumejaitsinexa pacuenia beyaxuabijitsiatsi nexënato Jesús, ponë athëbëvetsica itorobimica. Bajarapacuenia itsa barënacaetuatabeje, copiapata jane baja xua bajayata tajëvelia Davidpijinë vajunupaeba.
27 “De fato, isso aconteceu aqui, nesta cidade, pois Herodes Antipas, o governador Pôncio Pilatos, os gentios e o povo de Israel se uniram contra Jesus, teu santo Servo, a quem ungiste.
28 Bajarapamonae nacaetuata pexanaenexatsi daxita pacuenia baja cajena bajayata nexënato tocopatame pexanaenexatsi.
28 Tudo que fizeram, porém, havia sido decidido de antemão pela tua vontade.
29 Patajatuxanenë, yapëtaneme judíovi pevetsivi patanitavetsijava jivi patatsipaebaponaeyaniva nexënato pelivaisi. Paxanë panijajivinë. Nexata panerajutsianame patanecaëjëpaejamatabëcuene ajumejunavijibia jivi patatsipaebaponaenexa nexënato pelivaisi.
29 E agora, Senhor, ouve as ameaças deles e concede a teus servos coragem para anunciar tua palavra.
30 Itsa patomarata patsipaebianajë nexënato pelivaisi, jamatejemayaexanaename piavitanevi. Pinijicuene nexanaejava exanaename jivi peyapëtaenexa bitso ayaijamatabëcuene nexainaenëcuene. Bajarapapinijicuene exanaename nexënato Jesús pejamatabëcueneta, jai Pedrobana pevajëcaejavata Diosojavabelia.
30 Estende tua mão com poder para curar, e que sinais e maravilhas sejam realizados por meio do nome de teu santo Servo Jesus”.
31 Itsa baja bajarapamonae vereta pevajëcaejava Diosojavabelia, bajarajota ira nanequetajaraba. Daxita bajarapamonae Espíritu Santo tsijamatabëvënëcatsi. Nexata bajarapamonae Espíritu Santo petsijamatabëvënëcaexaetsi, ajumejunavijibia jane baja jivi tsipaebapona Jesús pelivaisi.
31 Depois dessa oração, o lugar onde estavam reunidos tremeu, e todos ficaram cheios do Espírito Santo e pregavam corajosamente a palavra de Deus.
32 Ayaibitsaëtoxaneto Dioso pejumecovënëtsivi najamatabëjëpaeya jinavanapa. Bajarapamonae xua xaina, apo najamatabëxainae caejivi pexainaenexa. Nexata daxita bajarapamonae xua xaina, nacobenaxaina daxita.
32 Todos os que creram estavam unidos em coração e mente. Não se consideravam donos de seus bens, de modo que compartilhavam tudo que tinham.
33 Nexata apóstolevi asaëya tsipaebabiaba jivijavabelia Jesús pelivaisi. Tsipaebabiaba pacuenia icatsia Dioso asaëyaexanatsi vajatuxanenë Jesús petëpaecujinae. Dioso bitso yavenonabiabatsi daxita bajarapamonae.
33 Com grande poder, os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus, e sobre todos eles havia grande graça.
34 Nexata bajarapamonae Dioso pejumecovënëtsivi caenë ata apo yajuvënëbejiobi pexainaejava yabara. Tsipaji pamonae bitso xaina iranë, bonë ata, canajetabiaba. Nexata bajarapamonae xua canajeta, bajarapamatamopalata capatabiaba.
34 Entre eles não havia necessitados, pois quem possuía terras ou casas vendia o que era seu
35 Nexata bajarapapalata rajutabiaba apóstolevijavabelia. Nexata juya apóstolevi tsicobetsanabiaba penajuajinavanapaevijavabelia pacuenia baja caejivi canacujitsia namatavenonapona.
35 e levava o dinheiro aos apóstolos, para que dessem aos que precisavam de ajuda.
36 Bajarapamonaeyajuvënënë itsanë pevënë José, Chiprevënë tunaetota penaexanaenë. Bajaraponë Levípijinë pemomoxiyajuvënënë. Bajaraponë apóstolevi vënërubatsi itsavënë, Bernabé. Bajarapavënë hebreojumeta pejumaitsijume: “Jivi pejamatabëcuenebarëyayaexanaenë,” pejaijume.
36 José, a quem os apóstolos deram o nome Barnabé, que significa “Filho do encorajamento”, era da tribo de Levi e tinha nascido na ilha de Chipre.
37 Nexata José ata pijaira canajeta. Bajaraxuacujinae José capata pijairamatamopalata. Nexata bajarapapalata rajuta apóstolevijavabelia.
37 Ele vendeu um campo que possuía e entregou o dinheiro aos apóstolos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.