Tiago 1

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Xanë Santiagonë, Dioso pijajivitonënë, vajatuxanenë Jesucristo ata pijajivitonënë. Pacatoyaquinatsi pajudíovimë patacabajacobinexa. Israelpijinëmi pexi doce ponëmibeje papemomoxiyajuvënëvimë. Pepo panijanacuata picani panejinavanapaevimi. Aeconoxae baja pepo panijanacuamivecua, nacayajatsia pajinavanapame daxita nacuanëjava.
1 Eu, Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, envio saudações a todo o povo de Deus espalhado pelo mundo inteiro.
2 Tajamonae, pasivajamatabëcuenebarëyamë tsane daxitacuene, apo panejitsipaecuene ata, itsa pacatocopiapatsiana. Tsipaji raja bajarapacuene pacatocopiapatsiana papecajamatabëcueneëjëtsinexa Dioso panejumecovënëtsijava yabara.
2 Meus irmãos, sintam-se felizes quando passarem por todo tipo de aflições.
3 Bajarapacuenia Dioso panejumecovënëtsivi pacajamatabëcueneëjëtaponaena paneajamatabëcuenesaë tsaponaenexa panevajënaeyabelia Dioso panejumecovënëtsijava. Payapëtaneme rabaja bajarapacuene yabara.
3 Pois vocês sabem que, quando a sua fé vence essas provações, ela produz perseverança.
4 Apo panejitsipaecuene pacatocopiapatsi ata, pajamatabëcuenesaëmë tsavanapae tsane bajayajebi. Nexata pajamatabëcuenevitsabaponaename Diosojavabelia. Nexata apo pacatosaicae tsane itsalivaisi ata panejamatabëëthëtota.
4 Que essa perseverança seja perfeita a fim de que vocês sejam maduros e corretos, não falhando em nada!
5 Paxamë itsa pajamatabëyapëtaneme pacuene xanepana paneexanaenexa, nexata bepavajëtame Diosojavabelia papecayapëtaeyaexanaenexa Dioso. Nexata Dioso pacayapëtaeyaexanaena pacuene xanepana paneexanaenexa. Dioso cajena bayapëtaeyaexana daxita pamonae vajëta bajaraponëjavabelia. Apo jumeitavetsi cajena itsa vajëtatsi.
5 Mas, se alguém tem falta de sabedoria, peça a Deus, e ele a dará porque é generoso e dá com bondade a todos.
6 Itsa pavajëtame Diosojavabelia, pajamatabëjumaitsimëre: “Dioso cajena nacayapëtaeyaexanaena xua vajëtatsi,” pajamatabëjamëre. Pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Dioso cajena itsiata apo nacayapëtaeyaexanae tsane xua vajëtatsi,” pajamatabëjamë pëtsa. Pajivi jumeaeba Dioso peyapëtaeyaexanaejavanexatsi, bajarapajivi xaniavaetsia apo najamatabëxainae. Bajarapajivi pejamatabëcuene bemalataca picani. Pacuenia malataca xaniavaetsia apo rucae jovibota, bajara saya jamatabëcueneitsi bajarapajivi. Apo najamatabëxainae caelivaisi, palivaisi Dioso yapëtaeyaexanaejitsiatsi.
6 Porém peçam com fé e não duvidem de modo nenhum, pois quem duvida é como as ondas do mar, que o vento leva de um lado para o outro.
7 — ausente —
7 Quem é assim não pense que vai receber alguma coisa do Senhor,
8 — ausente —
8 pois não tem firmeza e nunca sabe o que deve fazer.
9 Dioso pejumecovënëtsinë apo xainae ata pecobecovëjavayo, jivi apo yaiyatae atatsinua, itsiata bejamatabëcuenebarëya Dioso pejumecovënëtsinëxae. Tsipaji Dioso pejunatsixaetsi Dioso pijajivitonënexa, apo bejiobi tsane daxitamatacabijavabelianexa.
9 O irmão que é pobre deve ficar contente quando Deus faz com que melhore de vida;
10 Dioso pejumecovënëtsinë itsa bitso pexainaenë pexainaejava, itsamonae itsa yacajërëtatsi pexainaecuene, itsiata bejamatabëcuenebarëya Dioso pejumecovënëtsinëxae. Tsipaji pacuenia ponatoxi bepijia matonoverevereca, bajara pijinia itsi tsane bitso pexainaecuene ata. Bepijia vereverecaena.
10 e quem é rico deve sentir o mesmo quando Deus faz com que piore de vida. Pois quem é rico desaparecerá como a flor da erva do campo.
11 Itsa baja juameto tajë rucaina, icotia bitso ataju. Nexata ponatoxi tsaquena. Pematono ata othopa. Nexata pexaniamatonojavami ata verevereca bepijia. Bajara pijinia itsi tsane bitso pexainaejava pexainaevi ata. Yajavavereverecaena pexainaejava pecanajetanucaeepatota ata.
11 Quando o sol brilha forte, e o seu calor queima a planta, aí a flor cai, e a sua beleza é destruída. Do mesmo modo, quem é rico será destruído no meio dos seus negócios.
12 Pamonae jamatabëcueneëjëtsi atatsi, najamatabëcuenecataita pibisiacuene pexanaeyaniva, bajarapamonae jamatabëcuenebarëya. Tsipaji itsa vecuapanepa pejamatabëcueneëjëtsijavatsi, pibisiacuene exanaenejeva, nexata bajarapamonae Dioso rajutsianatsi pexaniacuenejava. Rajutsianatsi matacabi apo pevereverecaejava. Bajarapacuene yabara Dioso najumecapanepaeya jumaitsi perajutsinexatsi pamonae jitsipa Dioso.
12 Feliz é aquele que nas aflições continua fiel! Porque, depois de sair aprovado dessas aflições, receberá como prêmio a vida que Deus promete aos que o amam.
13 Itsa pacajamatabëcueneëjëta pibisiacuene paneexanaenexa, pëtsa jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë: “Dioso raja nejamatabëcueneëjëta pibisiacuene taexanaenexa,” pajamë pëtsa. Dioso cajena apo jamatabëcueneëjëtsi itsajivi ata pibisiacuene pexanaeyaexanaenexa. Itsajivi ata pijinia apo caëjëpaetsi pejamatabëcueneëjëtsinexa Diosojavabelia pibisiacuene pexanaenexa Dioso.
13 Quando alguém for tentado, não diga: “Esta tentação vem de Deus.” Pois Deus não pode ser tentado pelo mal e ele mesmo não tenta ninguém.
14 Pajivi jamatabëcueneëjëtatsi pibisiacuene pexanaenexa, bajarapajivi copiaya pejamatabëëthëtota jamatabënaponapona papibisiacuene jamatabëexana. Nexata jane baja itsa jamatabëcueneëjëtatsi pibisiacuene pexanaenexa, bajarapapibisiacuene exana.
14 Mas as pessoas são tentadas quando são atraídas e enganadas pelos seus próprios maus desejos.
15 Pajivi pibisiacuene exana, bajarapajivi exana pacuenia copiaya pejamatabëëthëtota najamatabëxaina. Nexata tsiteca pibisiacuene itsa exanapona, pepacuene Diosovecua naxuabiana bajarapapibisiacuene pexanaponaexae.
15 Então esses desejos fazem com que o pecado nasça, e o pecado, quando já está maduro, produz a morte.
16 Tajamonae bitso patacaasivavi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Dioso nejamatabëcueneëjëta pibisiacuene taexanaenexa,” pajamatabëjamë pëtsa.
16 Não se enganem, meus queridos irmãos.
17 Tsipaji daxita pacuene pepo pexaniacuene, Dioso baja cajena vajanacatoitorobicuenetsica. Bajaraponë pexanaenë daxita xua naitayotarubena itaboxotatsia. Dioso cajena daxitamatacabijavabelianexa caejamatabëcuene penajamatabëxainaenë. Caejamatabëcuene Dioso nacasivanajamatabëxaina vaxaitsijavaberena.
17 Tudo de bom que recebemos e tudo o que é perfeito vêm do céu, vêm de Deus, o Criador das luzes do céu. Ele não muda, nem varia de posição, o que causaria a escuridão.
18 Dioso baja cajena copiaya najamatabëxaina pexanaenexa pacuenia jitsipa. Nexata nacayapëtaeyaexana pejumelivaisi pexaniajailivaisi. Bajaraxuata nacarajuta pejanajamatabëcuene pitavajamatabëcuene. Vaxaitsi copiaya Dioso itsa jumecovënëtatsi, Dioso pexitsi nacaexana. Pamonae ata cotocaevi Dioso jumecovënëta, bajarapamonae ata Dioso pexi exanatsi. Nexata vaxaitsi, copiaya Dioso vajajumecovënëtsivi, Dioso nacatane bematapijivitsi. Cotocaevi pijinia Dioso pejumecovënëtsivi, Dioso tanetsi bejuyapijivi.
18 Pela sua própria vontade ele fez com que nós nascêssemos , por meio da palavra da verdade, a fim de ocuparmos o primeiro lugar entre todas as suas criaturas.
19 Tajamonae bitso patacaasivavi, pacanaëjëtsianame mapalivaisije, palivaisi pacatsipaebijitsiatsi. Daxita paxamë xaniavaetsia bepanamuxunaevetame Dioso pejumelivaisi. Apo bepacuaicuaijamë abaxë copiaya xaniavaetsia panajamatabëxainaenejevamë. Apo bepaanaepanaemënua bepijia.
19 Lembrem disto, meus queridos irmãos: cada um esteja pronto para ouvir, mas demore para falar e ficar com raiva.
20 Tsipaji itsa anaepanatsi, Dioso apo toexanaetsi pexaniacuene, pacuene Dioso jitsipa.
20 Porque a raiva humana não produz o que Deus aprova.
21 Bajaraxuata pacopabare daxita pibisiacuene panenajamatabëxainaejava. Pacopabarenua daxita pibisiacuene paneexanaejava itsamonaejavabelia. Dioso raja pejumelivaisi pacatsijamatabëuba. Bajaraxuata beveliajamatabëcuenevi nataeya pajumecovënëre Dioso pejumelivaisi. Bajarapalivaisi itsa pajumecovënëtame, nexata pacacapanepaena Diosojavabelia.
21 Portanto, deixem todo costume imoral e toda má conduta. Aceitem com humildade a mensagem que Deus planta no coração de vocês, a qual pode salvá-los.
22 Pacuenia Dioso pejumelivaisita jumaitsi, jumecovënëtsiaya paexanaponare. Pëtsa pajamatabëjumaitsimë: “Pacuenia Dioso pejumelivaisita jumaitsi, apo exanae atanë, apo itsacuene,” pajamatabëjamë pëtsa. Tsipaji saya pajamatabëcuenenavëxaniabijitsipame. Nexata itsa apo paexanaemë tsipae pacuenia Dioso pejumelivaisita jumaitsi, pananeconitsipame Diosojavabelia.
22 Não se enganem; não sejam apenas ouvintes dessa mensagem, mas a ponham em prática.
23 Pajivi jumetae ata Dioso pejumelivaisi, itsiata itsa apo exanae pitorobicueniatsi, bajarapajivi jamatabëcueneitsi pacuenia itsi ponë naitabaratane tsaxuta.
23 Porque aquele que ouve a mensagem e não a põe em prática é como uma pessoa que olha no espelho e vê como é.
24 Ponë tsaxuta naitabaratane, penaitabarataecujinae pona baja. Nexata bajaraponë bepijia nacofënëta pacuenia itabarajumapeitsi.
24 Dá uma boa olhada, depois vai embora e logo esquece a sua aparência.
25 Dioso cajena pejumelivaisi bitso xanepana. Caëjëpatsinua vajanacacapanepaenexa bajaraponëjavabelia. Pajivi daxita bajarapalivaisi pitorobicueniatsi exanaponapona copatsinejeva, bajarapajivi bitso Dioso yavenonaenatsi daxitacuenejavabelia.
25 O evangelho é a lei perfeita que dá liberdade às pessoas. Se alguém examina bem essa lei e não a esquece, mas a põe em prática, Deus vai abençoar tudo o que essa pessoa fizer.
26 Pajivi jumaitsi ata: “Xanë bitso toexanaponaponajë Dioso pejitsipaecuenia,” jai ata, itsiata itaxutojema itsa cuaicuaijai tsabiabi, bajarapajivi saya jamatabëcuenenavëxaniaba. Tsipaji Dioso apo pejitsipaecuenia cuaicuaijai. Nexata bajarapajivi xua Dioso toexanaponapona apo tonamatamotsi tsanetsi Diosojavabelia.
26 Alguém está pensando que é religioso? Se não souber controlar a língua, a sua religião não vale nada, e ele está enganando a si mesmo.
27 Dioso pejumecovënëtsijivi, pajivi Dioso aneconijibiatanetsi, exanaponapona mapacueniaje. Yavenona tsonijivixi. Yavenonanua pamona pevecuatëpaevitsi bitso itsa namatavenona itsacuenejavaxi. Pajivi Dioso pejumecovënëtsijivi, nayajivitaeyaponapona pibisiacuene pexanaeyaniva, pacuene exanabiaba mapanacuapijivi, Dioso apo pejumecovënëtsivi.
27 Para Deus, o Pai, a religião pura e verdadeira é esta: ajudar os órfãos e as viúvas nas suas aflições e não se manchar com as coisas más deste mundo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.