Romanos 14

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Pajivi jumecovënëtsi ata Jesucristo pesivatëpaejavatsi pijaneconi yabara, itsiata abaxë itsa apo ajamatabëcuenesaë pejumecovënëtsijava, bajarapajivi ata xaniavaetsia pacopiapire panenacaetuatsibojavaberena itsa najunua. Bajarapajivi pijaneconi yabara Jesucristo pesivatëpaejavatsi pejumecovënëtsicujinae, copata baja pexaeyabiabijavami jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Nexata baja cujunava pexaejava, bepibisiacuene pexanaejava petaexae. Pëtsa pajumeanaenotame bajarapitsijivijavabelia panexaeyaexanaenexa icatsia bajarapayajuvënëvi.
1 Acolham quem é fraco na fé, não, porém, para discutir opiniões.
2 Itsamonae Cristojavabelia penajamatabëcuenecopatsivi, jamatabëjumaitsi: “Daxitacuene xanepana vajaxaenexa,” jamatabëjai. Itsamonae pijinia abaxë jamatabëjumaitsi: “Dioso nacananeconitsiaexanaejitsipa jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi itsa xanetsi,” jamatabëjai. Nexata ëpeubijava xane jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi pexaeyaniva.
2 Um crê que pode comer de tudo, mas quem é fraco na fé come legumes.
3 Nexata pajivi xane jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, pëtsa bijiaya tane pajivi apo xae jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Pajivi pijinia apo xae jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, pëtsa neconitsiaya jumaitsi jivijavabelia: “Pibisiacuene exana pajivi xane jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi,” jai pëtsa. Tsipaji Cristojavabelia penajamatabëcuenecopatsijivi daxitacuene itaxutojema xae ata, itsiata Dioso tanetsi aneconijibia. Nexata bajarapajivi Dioso capanepaenatsi.
3 Quem come de tudo não deve desprezar o que não come; e o que não come não deve julgar o que come de tudo, porque Deus o acolheu.
4 Dioso apo pacatocopatsi Dioso pijajivitonë neconitsiaya jivijavabelia panejumaitsinexa mapacueniaje: “Xua exana bajaraponë, pibisiacuene. Nexata Dioso naneconitsiaexanaenatsi,” panejainexa. Dioso pijajivitonë xaniavaetsia Dioso itsa tonacueneba, xaniavaetsia apo tonacuenebi atanua, caenë, Dioso, toxanepanatsi, pacuenia jamatabëjumaitsi, pejumaitsinexa pijajivitonëjavabelia. Dioso cajena caëjëpatsi peyavenonaenexa pijajivi pejitsipaecuenia xaniavaetsia petojinavanapaenexatsi pesivabarëyanexa.
4 Quem é você para julgar o servo alheio? Para o seu próprio dono é que ele está em pé ou cai; mas ficará em pé, porque o Senhor é poderoso para o manter em pé.
5 Itsamonae Dioso pejumecovënëtsivi yaiyataeyabiaba matacabi. Nexata itsamatacabianëvecua caematacabi yaiyataeyabiaba. Itsamonae pijinia najëpaeya tane daxitamatacabianë. Pamonae yaiyataeyabiaba caematacabi itsamatacabianëvecua, bajarapamonae xaniavaetsia beyapëtane pajamatabëcuenelivaisi yabara yaiyataeyabiaba caematacabi. Pamonae ata pijinia najëpaeya tane daxitamatacabianë, xaniavaetsia beyapëtane pajamatabëcuenelivaisi yabara najëpaeya tane daxitamatacabianë.
5 Alguns pensam que certos dias são mais importantes do que os demais, mas outros pensam que todos os dias são iguais. Cada um tenha opinião bem-definida em sua própria mente.
6 Pajivi nacueraeveta itsamatacabi, bajarapajivi nacueraeveta peyaiyataenexa Dioso. Pajivi pijinia apo nacueraevetsi bajarapamatacabi, apo nacueraevetsi tsipaji jamatabëexana pacuenia Dioso itorobatsi. Pajivi pijinia xane jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, bajarapajivi xane peyaiyataenexa Dioso. Tsipaji jamatabëjumaitsi: “Dioso cajena netocopata daxitacuene taxaenexa,” jamatabëjai. Nexata pexaniajamatabëcuene rajutabiaba Diosojavabelia. Pajivi pijinia apo xae jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, bajarapajivi apo xae peyaiyataenexa Dioso. Tsipaji jamatabëjumaitsi: “Mapavije apo xaenë tananeconitsiyaniva Diosojavabelia,” jamatabëjai. Nexata pexaniajamatabëcuene rajutabiaba Diosojavabelia ëpeubijava pexaeyabiabixae.
6 Quem pensa que certos dias são mais importantes faz isso para o Senhor. Quem come de tudo faz isso para o Senhor, porque dá graças a Deus. E quem não come de tudo é para o Senhor que não come e dá graças a Deus.
7 Itsajivi ata vaxaitsiyajuvënëjivi, Dioso pejumecovënëtsijivi, apo ponaponae ëpijacuata penatojitsipaecuenia pexanaponaponaenexa. Biji rajane exanaponapona pacuenia Cristo tojitsipatsi. Petëpaematacabinexa ata yabara, apo jamatabëjumaitsi: “Tëpaenajë pamatacabi natojitsipajë tatëpaejava,” apo jamatabëjai.
7 Porque nenhum de nós vive para si mesmo, nem morre para si.
8 Vaxaitsi abaxë vajaasaëtsavanapaeepato, tojinavanapatsi pacuenia vajatuxanenë nacatojitsipa. Itsiata baitsi jane itsamatacabi, tëpaenatsi. Tsipaji Dioso nacatojitsipaena vajatëpaenexa. Aeconoxae abaxë vajaasaëtsavanapaevi, vajatuxanenë pijajivitsi tsavanapae. Vajatëpaecujinae ata tsane, tsiteca vajatuxanenë pijajivitsi tsavanapae tsane.
8 Porque, se vivemos, é para o Senhor que vivemos; se morremos, é para o Senhor que morremos. Quer, pois, vivamos ou morramos, somos do Senhor.
9 Cristo baja cajena nacasivatëpa vajatuxanenë vajaexanaenexa. Nexata icatsia Cristo asaë tsaponaponae petëpaecujinae. Bajaraxuata Cristo daxitajivi pijatuxanenë. Piasaëtsavanapaevi, petëpaevi ata, daxita pamonae najamatabëcuenecopata bajaraponëjavabelia, Cristo cajena pijatuxanenë.
9 Foi precisamente para esse fim que Cristo morreu e tornou a viver: para ser Senhor tanto de mortos como de vivos.
10 Bajaraxuata nexata jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi paxamë panijabananë pexaejava yabara, baracuaicuaijaiya apo bepajumaitsimë mapacueniaje: “Maponëje pibisiacuene exana. Nexata Dioso naneconitsiaexanaenatsi,” apo bepajamë. Bijiaya ata apo bepataemë bajaraponë. Tsipaji cajena itsamatacabi daxitatsi vaxaitsi Cristo pitabarata nubenaenatsi, caejivitsi canacujitsia, vajanavajunupaebaponaenexa daxita pacuenia exanavanapatsi mapanacuataje.
10 Você, porém, por que julga o seu irmão? E você, por que despreza o seu irmão? Pois todos temos de comparecer diante do tribunal de Deus.
11 Bajaraxua yabara Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje:
11 Como está escrito: “Por minha vida, diz o Senhor, diante de mim se dobrará todo joelho, e toda língua dará louvores a Deus.”
12 Nexata vaxaitsi itsamatacabi, caejivitsi canacujitsia, navajunupaebaponaenatsi Diosojavabelia daxita pacuenia exanavanapatsi mapanacuataje.
12 Assim, pois, cada um de nós prestará contas de si mesmo diante de Deus.
13 Itsamatacabi caejivitsi canacujitsia nubenaenatsi Cristo pitabarata vajanavajunupaebaponaenexa pacuenia exanavanapatsi mapanacuataje. Bajaraxuata itsanë vajabananë pexanaejava yabara, apo bebaracuaicuaijaitsi pibisiacuenia. Biji rajane bejamatabëjumaitsitsi mapacueniaje: “Apo tsitaexanaenë tsane itsacuenejavayo ata, xua yabara itsajivi, Dioso pejumecovënëtsijivi, jamatabëcuenebijianaejitsipatsi,” bejamatabëjaitsi.
13 Portanto, deixemos de julgar uns aos outros. Pelo contrário, tomem a decisão de não pôr tropeço ou escândalo diante do irmão.
14 Najamatabëcuenecopatajë xaniavaetsia vajatuxanenë Jesucristojavabelia. Nexata yapëtaniji Dioso tanetocopatsijava taxaenexa xua picani cujunavajë taxaejava Jesucristojavabelia tanajamatabëcuenecopatsivajënaeya. Itsiata meta itsanë Dioso pejumecovënëtsinë bajaraxua itsa xane, jamatabëjumaitsi tsipae: “Dioso apo netocopatsi taxaenexa bajaraxua. Itsa xaejitsipajë, naneconitsipajë Diosojavabelia,” jamatabëjai tsipae. Nexata apo xae tsipae bajaraxua.
14 Eu sei e estou persuadido, no Senhor Jesus, de que nada é impuro em si mesmo, a não ser para aquele que pensa que alguma coisa é impura; para esse é impura.
15 Panijabananë itsa apo pexaenë jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, pëtsa patsitaxaneme. Tsipaji paxamë itsa patsitaxaejitsipame jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, panijabananë bepacasivajamatabëjiobi tsipae. Tsipaji panijabananë bepibisiacuene patsitaexanaejitsipame itsa patsitaxaejitsipame jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Nexata jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, panijabananë itsa patsitaxaejitsipame, nexata panijabananë asivaya apo pataemë tsipae. Tsipaji itsa pacajanitaejitsipa panexaejava jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi, nexata bajaraponë ata naxaejitsipa. Nexata Diosojavabelia bepenaneconitsinë nataejitsipa penaxaexae jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Panetsitaxaejava pejamatabëcueneta Diosovecua panenaxuabiaexanaeyaniva panijabananë, pëtsa patsitaxaneme jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Tsipaji rabaja vajatuxanenë Cristo sivatëpa bajaraponë ata penaxuabiyaniva.
15 Se o seu irmão fica triste por causa do que você come, você já não anda segundo o amor. Não faça perecer, por causa daquilo que você come, aquele por quem Cristo morreu.
16 Payapëtae atamë, xua picani xanepana paneexanaenexa, itsiata panijabananë itsa cujunava bajaraxua pexanaenexa, pëtsa patsitaexaname. Tsipaji panijabananë pacataejitsipa pibisiacuene bepaneexanaevi.
16 Não seja, pois, difamado aquilo que vocês consideram bom.
17 Vaxaitsi baja najamatabëcuenecopabatsi Cristojavabelia. Nexata jumecovënëtavanapatsi Dioso. Apo nacaitorobi vajanayanijobabiabinexa ëvajaxaejava yabara, vajaapaejava ata yabara. Biji rajane nacaitoroba xaniavaetsia aneconijibia najamatabëcuenejëpaeya vajajinavanapaenexa. Nacaitorobanua jamatabëcuenebarëyaya vajajinavanapaenexa Espíritu Santo vajanacatsijamatabëecaexae.
17 Porque o Reino de Deus não é comida nem bebida, mas justiça, paz e alegria no Espírito Santo.
18 Pajivi Dioso pijacuene tonacuenebaponapona, sivajamatabëcuenebarëyatsi Dioso. Jivi ata xaniavaetsia yaiyatanetsi.
18 Aquele que deste modo serve a Cristo é agradável a Deus e aprovado pelas pessoas.
19 Xua Dioso nacayavenona vajajinavanapaenexa najamatabëcuenejëpaeya, bajaraxua exanavanapaenatsi. Xua ata nacayavenona namataenetsia vajanajamatabëcuene asaëyaexanaenexa Diosojavabelia, bajaraxua ata exanavanapaenatsi.
19 Assim, pois, sigamos as coisas que contribuem para a paz e também as que são para a edificação mútua.
20 Pëtsa patsitaxaneme xua panijabananë tane bepitavetsijavatsi pexaeyaniva. Nexata itsa pacajanitaejitsipa panexaejava, bajarapajivi ata naxaejitsipa. Nexata bepenaneconitsinë Diosojavabelia nataejitsipa. Panexaejava pejamatabëcueneta, bajarapajivi Diosovecua pajopaeyaexanaejitsipame. Bajaraxuayaniva pëtsa patsitaxaneme xua cujunava panijabananë. Xaniajai rabaja. Daxitacuene rabaja picani xanepana vajaxaenexa. Itsiata pibisiacuene paexanaejitsipame itsa patsitaxaejitsipame xua panijabananë taejitsipa bepibisiacuene paneexanaejava itsa paxaejitsipame.
20 Não destrua a obra de Deus por causa da comida. Todas as coisas, na verdade, são puras, mas não é bom quando alguém come algo que causa escândalo.
21 Bajaraxuata pëtsa paxaneme jumapecataeya pexanaenëanëjavabelia perajutsiyajuvënëvi. Pëtsa papamenua piatanera paneaitajibiyaniva. Pëtsa paexanamenua itsacuenejava ata, xua pejamatabëcueneta panijabananë pajopaeyaexanaejitsipame Diosovecua. Pëtsa patsitaexaname xua panijabananë jamatabëcuene faefaenaeyaexanaejitsipatsi.
21 É bom não comer carne, nem beber vinho, nem fazer qualquer outra coisa que leve um irmão a tropeçar.
22 Itsa baja xaniavaetsia payapëtaneme pexanepanaecuene panexaenexa, xua picani pacujunavame panexaejava Jesucristojavabelia panenajamatabëcuene copatsivajënaeya, saya pamoyamë tsane. Tsipaji Dioso yapëtane pacuenia panajamatabëxainame bajaraxua yabara. ¡Bitso jamatabëcuenebarëya pajivi pexanabiabijava yabara jamatabëjumaitsi: “Dioso pitabarata aneconijibia toponaponajë,” jamatabëjai!
22 A fé que você tem, guarde-a para você mesmo diante de Deus. Bem-aventurado é aquele que não se condena naquilo que aprova.
23 Pajivi pijinia jamatabëjumaitsi ata: “Apo xanepanae tsipae taxaenexa bajaraxua,” jamatabëjai ata, itsiata itsa xaejitsipa, bajarapajivi pibisiacuene natoexanaejitsipa Diosojavabelia. Tsipaji pijacuata najamatabëcuenebijianaejitsipa. Daxita pijinia xua yabara vaxaitsi jamatabëjumaitsitsi: “Dioso apo jitsipae vajaexanaenexa bajaraxua,” jamatabëjai atatsi, itsiata itsa exanaejitsipatsi bajaraxua, nexata pibisiacuene natoexanaejitsipatsi Diosojavabelia.
23 Mas aquele que tem dúvidas é condenado se comer, pois o que ele faz não provém de fé; e tudo o que não provém de fé é pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.