Mateus 7
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs VC
1 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:
1 Não julgueis, e não sereis julgados.
2 Itsamonae pexanaejava xaniavaetsia payapëtaenejevamë, pëtsa pabaracuaicuaijamë mapacueniaje: “Bajarapitsicuene pexanaevi Dioso naneconitsiaexanaenatsi,” pajamë pëtsa. Tsipaji paxamë ata bajarapitsicuene itsa paexaname, itsamonae pijinia bajarapacuenia pacabaracuaicuaijai tsipae.
2 Porque do mesmo modo que julgardes, sereis também vós julgados e, com a medida com que tiverdes medido, também vós sereis medidos.
3 Bajaraxuata paxamë pepacuene bepaneaneconijibivi nataeya pëtsa pamuxujiobame itsajivi pijaneconi yabara. Tsipaji raja apo payapëtaemë paxamë ata pijinia paneconivajëto paxainame.
3 Por que olhas a palha que está no olho do teu irmão e não vês a trave que está no teu?
4 Nexata paxamë ata ayaineconixaneto itsa paxainame, nexata itsajivijavabelia apo bepajumaitsimë: “Papibisiacuene exaname, copare baja,” apo bepajamë.
4 Como ousas dizer a teu irmão: Deixa-me tirar a palha do teu olho, quando tens uma trave no teu?
5 Yamaxëitojorobiaya saya bepexaniajamatabëcuenevi nataeya pacuaicuaijamë tsabiabi. Itsamonae pijaneconi yabara pabaracuaicuaijamë tsabiabi. Itsiata pijinia paxamë ata paneconivajëto paxainame, apo payapëtaemë. Paxamë copiaya pacopabare pibisiacuene paneexanabiabijava. Bajara jane xuacujinae paitavetsianame itsamonae ata pibisiacuene pexanaejava pecopabinexa, jai Jesús pijajivijavabelia.
5 Hipócrita! Tira primeiro a trave de teu olho e assim verás para tirar a palha do olho do teu irmão.
6 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:
6 Não lanceis aos cães as coisas santas, não atireis aos porcos as vossas pérolas, para que não as calquem com os seus pés, e, voltando-se contra vós, vos despedacem.
7 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:
7 Pedi e se vos dará. Buscai e achareis. Batei e vos será aberto.
8 Bajarapacuenia asaëyata pavajëtaponare Diosojavabelia tsipaji pajivi vajëtabiaba, rajutabiabatsi. Pajivi ata jaitabiaba, caxitajarababiaba. Pajivi ata baupa docodocotabiaba, tobaupatabiabatsi.
8 Porque todo aquele que pede, recebe. Quem busca, acha. A quem bate, abrir-se-á.
9 ’Paxamë papebijivimë panexi panexainaevi. Panexënatonëyo itsa pacavajëta panbë, apo panacoxirajutsimë tsipae iboto.
9 Quem dentre vós dará uma pedra a seu filho, se este lhe pedir pão?
10 Itsa pacavajëta dujuainëyo, apo panacoxirajutsimë tsipae jomo.
10 E, se lhe pedir um peixe, dar-lhe-á uma serpente?
11 Paxamë paneajamatabëcuenebejevi ata, payapëtaneme panenacoxirajutsinexa pexaniajava. Paneaxa, athëbëtatsia peecaenë, bitso biji cajena pexaniajamatabëcuenenë paxamë matatoxenetsia. Bajaraponë pacarajutsiana pexaniacuene itsa pavajëtame.
11 Se vós, pois, que sois maus, sabeis dar boas coisas a vossos filhos, quanto mais vosso Pai celeste dará boas coisas aos que lhe pedirem.
12 ’Xua pexaniacuene, paxamë pajitsipame itsamonae papecatoexanaenexa, copiaya paxamë bajarapapexaniacuene patoexanare bajarapamonaejavabelia. Bajarapajamatabëcuene jëpa Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi. Diosojumepaebivimi profetavi peyaquinaelivaisianë ata jëpa bajarapajamatabëcuene, jai Jesús pijajivijavabelia.
12 Tudo o que quereis que os homens vos façam, fazei-o vós a eles. Esta é a lei e os profetas.
13 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:
13 Entrai pela porta estreita, porque larga é a porta e espaçoso o caminho que conduzem à perdição e numerosos são os que por aí entram.
14 Pabaupa tsiquiribaupayo, tsiquirinamutoyonua, bajarapanamuto pata matacabi apo pevereverecaejava pexainaevi pijanacuayabelia. Nexata saya caejiviyobeje bajaraxuayo jonepona, jai Jesús pijajivijavabelia petsutoyenepanajavata.
14 Estreita, porém, é a porta e apertado o caminho da vida e raros são os que o encontram.
15 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:
15 Guardai-vos dos falsos profetas. Eles vêm a vós disfarçados de ovelhas, mas por dentro são lobos arrebatadores.
16 Vaxaitsi rabaja yapëtanetsi mapacueneje. Peubinaenë itsa nacuaita, yapëtanetsi ponaecuai xanepana vajaxaenexa. Nexata bajaraponae cuaixanetsi. Ponae pijinia pibisiacuai nacuaita, yapëtanetsi piabejecuene. Nexata bajaraponae apo cuaixaetsi. Nexata pacuenia peubinaënë itsa nacuaita, nayapëtane ponaecuai xanepana vajacuaixaenexa, bajara pijinia pacuenia paxamë payapëtaename pacuenia jamatabëcueneitsi bajarapamonae itsa pacuenetaename xua exanavanapa. Uvaru apo paucutsimë cucunanaeta. Higovënëcuaito ata apo paucutsimë jomovaënaeta.Uvaru|src="HK00111B.TIF" size="span" copy="Horace Knowles ©The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972." ref="Mt 7.16"
16 Pelos seus frutos os conhecereis. Colhem-se, porventura, uvas dos espinhos e figos dos abrolhos?
17 Nexata ponae pexanianae, pexaniacuai pijinia nacuaita vajaxaenexa. Ponae pijinia pibisianae, ëpiabejecuai nacuaita.
17 Toda árvore boa dá bons frutos; toda árvore má dá maus frutos.
18 Pexanianae pexaniacuai nacuaita. Apo nacuaitsi piabejecuai. Pibisianae pijinia apo nacuaitsi pexaniacuai.
18 Uma árvore boa não pode dar maus frutos; nem uma árvore má, bons frutos.
19 Daxita ponaenë nacuaita pibisiacuai, apo vajaxaecuai, yapëtanetsi. Nexata daxita bajaraponaenëmi nicatatsi. Nexata tajuitatsi isotota.
19 Toda árvore que não der bons frutos será cortada e lançada ao fogo.
20 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata payapëtaename itsa pacuenetaename xua exanavanapa pamonae saicayacuenia Dioso pejumelivaisivecua jivi tsipaebapona, jai Jesús pijajivijavabelia.
20 Pelos seus frutos os conhecereis.
21 Icatsia Jesús jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:
21 Nem todo aquele que me diz: Senhor, Senhor, entrará no Reino dos céus, mas sim aquele que faz a vontade de meu Pai que está nos céus.
22 Pamatacabi copiapatsiana pijaneconi pexainaevi Dioso penaneconitsiaexanaematacabinexa, bajarapamatacabi jivi ayaibitsaëtoxanetonë nejumaitsi tsane: “Patajatuxanenë, xamë baja cajena nejamatabëcueneta jivi patsipaebabiabajë Dioso pejumelivaisi. Nevënëtanua dovathi jivivecua pacapitsapaponajë. Nevënëtanua pinijicuene pataexanaejavanë, Dioso pesaëta paexanaponajë,” nejai tsane jivi ayaibitsaëtoxanetonë.
22 Muitos me dirão naquele dia: Senhor, Senhor, não pregamos nós em vosso nome, e não foi em vosso nome que expulsamos os demônios e fizemos muitos milagres?
23 Itsiata baitsi jane xanë jumaitsinë tsane bajarapamonaejavabelia: “Apo pacayapëtaetsi cajena paxamë. Panevecuaponare pibisiacuene paneexanabiabivi,” janë tsane bajarapamonaejavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.
23 E, no entanto, eu lhes direi: Nunca vos conheci. Retirai-vos de mim, operários maus!
24 Jesús icatsia jumaitsi petsutoyenepanajavata pijajivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:
24 Aquele, pois, que ouve estas minhas palavras e as põe em prática é semelhante a um homem prudente, que edificou sua casa sobre a rocha.
25 Bo peveretetsicujinae ayaiemaxaneto jopa. Menianë avajubua tsaponae. Ira bubuta. Ayaijovibo bitso bubujai pijabojavaberena. Itsiata pijabo apo toxuabitsitsia. Tsipaji pijabo exaneta piatajairata.
25 Caiu a chuva, vieram as enchentes, sopraram os ventos e investiram contra aquela casa; ela, porém, não caiu, porque estava edificada na rocha.
26 Pajivi nejumetae ata patacatsipaebilivaisi, apo nejumecovënëtsi tsane, nexata itsa apo exanae tsane taitorobicuenia, bajarapajivi nacueratsiana. Pacuenia tajetabota bo pexanetsinë nacuerata bo pexanaejava, bajara itsi tsane. Ponë tajetabota pijabo exaneta, yapëtae ata emarapae pecopiapatsijavanexa, bajaraponë nacuerata bo pexanaejava.
26 Mas aquele que ouve as minhas palavras e não as põe em prática é semelhante a um homem insensato, que construiu sua casa na areia.
27 Tsipaji bo peveretetsicujinae ayaiemaxaneto jopa. Menianë avajubua tsaponae. Ira bubuta. Ayaijovibo bitso bubujai pijabojavaberena. Pijabo nexata toxuabayatsi. Pepacuene baja nexata bomi abeje, jai Jesús mapacueniaje pijajivijavabelia.
27 Caiu a chuva, vieram as enchentes, sopraram os ventos e investiram contra aquela casa; ela caiu e grande foi a sua ruína.
28 Itsa baja Jesús najumevereta petsutoyenepanajavata bajarapalivaisi petsipaebijava, pejumetaevitsi bitso jamatabëcuenenabenajaca.
28 Quando Jesus terminou o discurso, a multidão ficou impressionada com a sua doutrina.
29 Jesús pejumetaevitsi bitso jamatabëcuenenabenajaca tsipaji Jesús livaisi tsipaeba pinijijamatabëcuene pexainaenëcuenia. Apo tsipaebi pacuenia judíovi pecujarubivi tsipaebabiaba.
29 Com efeito, ele a ensinava como quem tinha autoridade e não como os seus escribas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.