Mateus 23
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT
1 Jesús jumaitsi jivi ayaibitsaëtojavabelia, pijajivijavabelia ata:
1 Então Jesus disse às multidões e a seus discípulos:
2 —Judíovi pecujarubivi, fariseovi ata, Dioso tocopatatsi jivi xaniavaetsia peyapëtaeyaexanaponaenexa pajamatabëcuenelivaisi xaina Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisimi.
2 “Os mestres da lei e os fariseus ocuparam o lugar de intérpretes oficiais da lei de Moisés.
3 Nexata pajumecovënëtsianame daxita pacuenia bajarapamonae pacatsipaebapona. Itsiata baitsi jane pëtsa paexaname pacuenia bajarapamonae exanavanapa. Tsipaji xua bajarapamonae pacaitaveta paxamë paneexanaeyaniva, bajaraxua itsiata bajarapamonae exanabiaba.
3 Portanto, pratiquem tudo que eles dizem e obedeçam-lhes, mas não sigam seu exemplo, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Palivaisianë ayapëbeje itsajivi ata pejumecovënëtsinexa, bajarapalivaisianë pacatsipaebabiaba panejumecovënëtsinexa. Pamonae bajarapacuenia pacatsipaeba, itsanë ata bajarapamonaeyajuvënënë apo jamatabënajinae pexanaenexa bajarapacuenia.
4 Oprimem as pessoas com exigências insuportáveis e não movem um dedo sequer para aliviar seus fardos.
5 Daxita xua bajarapamonae exana, exanabiaba saya jivi petaenexatsi. Bajarapamonae jamatabëjumai tsabiabi: “Bajaraxua itsa exanaenatsi, jivi nacayaiyataena,” jamatabëjai tsabiabi. Bajarapamonae pitapata, pecofiata ata, becajonixicuenia pexanaejavaxita yacajonia cëbarubejebabiaba Diosojumelivaisi peyaquinaebaxutoxi. Bajarapamonae itsamonae matatoxenetsia piajumanavaitabënexa, piapiafleco pijanavatabuyalia cëbarubabiaba. Bajarapacuenia bitso jitsipabiaba pexanabiabinexa.
5 “Tudo que fazem é para se exibir. Usam nos braços filactérios mais largos que de costume e vestem mantos com franjas mais longas.
6 Bajarapamonae itsa najunatatsi fiestajavabelia penanabaninexa, nexata jitsipabiaba penaenexa pexaniaviriajavanëta. Nexata natsiitapetabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Bajarapamonae itsa najoneyabiaba judíovi penacaetuatabiabibota, jitsipabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta.
6 Gostam de sentar-se à cabeceira da mesa nos banquetes e de ocupar os lugares de honra nas sinagogas.
7 Bajarapamonae bitso jitsipabiaba jivi pebajacobinexatsi yaiyataeya callejava ata. “Patanecujarubinë,” pejaijavatsi ata, bitso jitsipabiaba, jai Jesús mapacueniaje fariseovi yabara, judíovi pecujarubivi ata yabara.
7 Gostam de receber saudações respeitosas enquanto andam pelas praças e de ser chamados de ‘Rabi’.
8 Icatsia Jesús jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia, pijajivijavabelia ata:
8 “Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Rabi’, pois vocês têm somente um mestre, e todos vocês são irmãos.
9 Itsanë itsa pacacujaruba, “Axa,” pajamë pëtsa bajaraponëjavabelia. Tsipaji caenë paneaxa paxainame, ponë eca athëbëtatsia.
9 Não se dirijam a pessoa alguma aqui na terra como ‘Pai’, pois somente Deus no céu é seu Pai.
10 Pëtsa pajitsipame itsamonae papecajumaitsinexa: “Jivi pevetsinë,” papecajainexa. Tsipaji xanë, caenënë Cristonë, patacaevetsinë.
10 Não deixem que pessoa alguma os chame de ‘Mestre’, pois vocês têm somente um mestre, o Cristo.
11 Ponë paxamëyajuvënënë pacavecuaayaijamatabëcuenenë, bajaraponë pacayavenonabiaba padaxitamë.
11 O mais importante entre vocês deve ser servo dos outros,
12 Pajivi daxitajivi matatoxenetsia pijacuata ayaijamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi itsamatacabi daxitajivivecua beveliajamatabëcuenejivi Dioso exanaenatsi. Pajivi pijinia daxitajivivecua pijacuata beveliajamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi itsamatacabi daxitajivi matatoxenetsia ayaijamatabëcuenejivi Dioso exanaenatsi, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia, pijajivijavabelia ata.
12 pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados.
13 Jesús icatsia jumaitsi fariseovijavabelia, judíovi pecujarubivijavabelia ata:
13 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Fecham a porta do reino dos céus na cara das pessoas. Vocês mesmos não entram e não permitem que os outros entrem.
14 ’¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Yamaxëitojorobiaya pavecuanotabiabame pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi pecobecovëjavaximi. Bajaraxuacujinae pinijicuenia itajara Diosojavabelia pavajëcabiabame. Itsiata pepo panexaniajaijamatabëcueneta apo pavajëcabiabimë Diosojavabelia. Bajarapacuenia pavajëcabiabame saya jivi papecataenexa Dioso itajara bitso bepanejumecovënëtsivi. Bajaraxuata bitso ayaicuenia Dioso pacananeconitsiaexanaena pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi.
14 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Tomam posse dos bens das viúvas de maneira desonesta e, depois, para dar a impressão de piedade, fazem longas orações em público. Por causa disso, serão duramente castigados.
15 ’¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Palivaisi pacajinavanapame, caejivi ata panejumecovënëtsiaexanaenexa, papecacuenejëpaenexanua, ayaicuenia daxitajava jivi patsipaebarutame. Nexata pajivi pacajumecovënëta, bajarapajivi pevajënaeyabelia bitso naneconitapona Diosojavabelia. Nexata paxamë panejamatabëcueneta bajarapajivi paxamë matatoxenetsia bitso Dioso naneconitsiaexanaenatsi pexuabinexatsi infiernojavabelia.
15 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Atravessam terra e mar para converter alguém e depois o tornam um filho do inferno, duas vezes pior que vocês.
16 ’¡Paxamë apo payapëtae atamë, Dioso pejumelivaisi jamatabëcuenenavëxaniabiaya pacujarubabiabame itsamonae! Nexata paxamë panecujarubijamatabëcueneta bajarapamonae pananeconitsiaexaname Diosojavabelia. ¡Bajaraxuata ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Paxamë jivijavabelia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “Pajivi itsanëjavabelia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi cajena templobo pevënëta,’ jai, apo itsacuene. Bajarapajivi pejumaitsicovëya apo exanae ata, itsiata apo naneconitsi Diosojavabelia,” pajamë tsabiabi. “Pajivi rajane itsanëjavabelia jumaitsi pejumexaniataenexatsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi cajena templobopijiorojavanë pevënëta,’ jai, bajara jane xua abeje. Nexata bajarapajivi exanae pejumaitsicovëya penaneconitsiyaniva Diosojavabelia,” pajamë tsabiabi jivijavabelia.
16 “Que aflição os espera, guias cegos! Vocês dizem não haver importância se alguém jura ‘pelo templo de Deus’, mas se jurar ‘pelo ouro do templo’ será obrigado a cumprir o juramento.
17 Pajamatabëcuenenavëxaniabame raja saya bajarapacuenia itsa pajumaitsimë. Biji rajane templobo beyaiyatanetsi bajarapatemplobopijiorojavanë matatoxenetsia. Bajarapaorojavanë ata yaiyatanetsi. Tsipaji bajarapaorojavanë templobopijiorojavanë.
17 Tolos cegos! O que é mais importante: o ouro ou o templo, que torna o ouro sagrado?
18 Jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabinua: “Pajivi itsanëjavabelia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi altarvënëjava pevënëta,’ jai, apo itsacuene. Bajarapajivi pejumaitsicovëya apo exanae ata, itsiata apo naneconitsi Diosojavabelia,” pajamë tsabiabi. “Pajivi rajane pejumexaniataenexatsi itsanëjavabelia jumaitsi: ‘Catoexanaenatsi pepacuene. Cajumaitsitsi altarvënëjavajumata pebuatsiofrenda pevënëta,’ jai, bajara jane xua abeje. Nexata bajarapajivi pepacuene exanae pejumaitsicovëya penaneconitsiyaniva Diosojavabelia,” pajamë tsabiabinua jivijavabelia.
18 Dizem também não haver importância se alguém jura ‘pelo altar’, mas se jurar ‘pelas ofertas sobre o altar’ será obrigado a cumprir o juramento.
19 Paneamatabocotajavi, bepaneitatsëcënavanapaevinua panejamatabëëthëtota. Biji rajane beyaiyatanetsi altarvënëjava, bajarapaaltarvënëjavajumata pebuatsiofrenda matatoxenetsia. Bajarapaofrenda ata yaiyatanetsi. Tsipaji altarvënëjavajumata boca.
19 Cegos! O que é mais importante: a oferta sobre o altar ou o altar, que torna a oferta sagrada?
20 Pajivi jumaitsi: “Cajumaitsitsi altarvënëjava pevënëta,” jai, caecuenia yajavavënëjona bajarapaaltarvënëjavajumata pebocaeofrenda.
20 Quando juram ‘pelo altar’, juram por ele e por tudo que está sobre ele.
21 Pajivi pijinia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: “Cajumaitsitsi templobo pevënëta,” jai, caecuenia yajavavënëjona bajarapatemplobota peponaponaenë Dioso.
21 Quando juram ‘pelo templo’, juram por ele e por Deus, que nele habita.
22 Pajivi pijinia najumecapanepaeya jumaitsi pejumexaniataenexatsi: “Cajumaitsitsi athëbëtatsia panacua pevënëta,” jai, caecuenia yajavavënëjona Dioso pijatrono. Caecuenia yajavavënëjonanua Dioso, ponë ecabiaba bajarapatronota pitorobabiabinexa pijajivi.
22 Quando juram ‘pelo céu’, juram pelo trono de Deus e por Deus, que se senta no trono.
23 ’¡Paxamë jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Panenacanabijava diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Daxitaviria paneubijavaxi ata, diez xuabejeyajuvënëjava, caejavayo, parajutabiabame ofrendacuenia Diosojavabelia. Bajarapacuenia parajutabiabi atamë, apo pajumecovënëtsimë itsalivaisianë, Dioso papecatonajumecopatsilivaisianë, palivaisianë picani bitso Dioso pacatojitsipa panejumecovënëtsinexa. Bajarapalivaisianë picani pacaitoroba itsamonaejavabelia pexaniacuene panetoexanabiabinexa. Pacaitorobanua picani paneitaxutotsoniataeyabiabinexa itsamonae ata. Pacaitorobanua picani xaniavaetsia panenajamatabëcuenecopatsinexa Diosojavabelia. Bajarapacuenia picani bepaexanavanapame pacopatsinejevamë bajaraxua, ofrendacuenia panerajutabiabijava Diosojavabelia.
23 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de dar o dízimo da hortelã, do endro e do cominho, mas negligenciam os aspectos mais importantes da lei: justiça, misericórdia e fé. Sim, vocês deviam fazer essas coisas, mas sem descuidar das mais importantes.
24 ¡Paxamë apo payapëtae atamë Dioso pejumelivaisi, jamatabëcuenenavëxaniabiaya pacujarubabiabame itsamonae! Palivaisianë Dioso najumecopata panejumecovënëtsinexa, bajarapalivaisianë yajuvënëlivaisixi, saya beveliajamatabëcuenelivaisixi, pacaasaëmë tsavanapae. Palivaisianë picani Dioso bitso pacatojitsipa panejumecovënëtsinexa, caranata panamuxujematame. Nexata panecujarubivi panecujarubicuenia pexanavanapaexae, panecujarubivi ata naneconita Diosojavabelia pacuenia paxamë pananeconitame Diosojavabelia.
24 Guias cegos! Coam a água para não engolir um mosquito, mas engolem um camelo!
25 ¡Paxamë jivi paneyamaxëtojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! “Najamatabëcuenebijianaejitsipajë Diosojavabelia,” panejamatabëjaitsabiabixae, panecaxaevajënae panecaxaenëanë, taza ata, naniavelia paquiatabiabame xaniavaetsia panijasalinaicuenia. Tsipaji jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Itsa caxaejitsipajë xaniavaetsia quiatsinejevanë, Diosojavabelia naneconitsipajë,” pajamatabëjamë tsabiabi. Itsiata baitsi jane panejamatabëëthëtota bëpënëa panajamatabëxainabiabame pibisiacuene. Panajamatabëxainabiabame itsanë pecobecovë paneyacajërëtsinexa. Panajamatabëxainabiabamenua panexainaenexa ayaijava ëpaxamënexa.
25 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Têm o cuidado de limpar a parte exterior do copo e do prato, enquanto o interior está imundo, cheio de ganância e falta de domínio próprio.
26 Paxamë pafariseovimë, bepaneitaxutotsëcënaevi panejamatabëëthëtota. Pajivi quiata pecaxaenë, taza yajava, piaxuirajibinexa, copiaya xaniavaetsia quiata pënëvelia. Bajaraxuacujinae xaniavaetsia quiata pejumavelia. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata copiaya Dioso pacajamatabëcuenequiatsi paneajamatabëcuenexuirajibinexa. Nexata bajaraxuacujinae pacajamatabëcuenecaëjëpaena paneexanaenexa ëpexaniacuene pacuenia Dioso pacaitoroba.
26 Fariseus cegos! Lavem primeiro o interior do copo e do prato, e o exterior também ficará limpo.
27 ’¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, pafariseovimënua, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Itsajota jivimëthëanë bobena, jivimëthëanëjumavereca itsamonae caiquina peniojairata bajarapacuenia pitabëtsinexa. Itsiata baitsi jane bëpënëareca petëpaevimi petsabanaejava, pesi yajava, abeje. Bajaraxua apo jitsipaetsi vajajayatsinexa. Bajara pijinia paxamë ata Dioso patsitajamatabëcueneitsimë.
27 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! São como túmulos pintados de branco: bonitos por fora, mas cheios de ossos e de toda espécie de impureza por dentro.
28 Itsamonae naniavelia itsa pacatane, pacatane bepapexaniajamatabëcuenevimë itajara. Itsiata baitsi jane panejamatabëëthëtota bëpënëa panajamatabëxainabiabame jivi paneyamaxëitojorobinexa. Itsajava ata pematatsënëa pibisiacuene paneexanaenexa, panajamatabëxainabiabame.
28 Por fora parecem justos, mas por dentro seu coração está cheio de hipocrisia e maldade.
29 ’¡Paxamë saya jivi paneyamaxëitojorobivi! ¡Paxamë judíovi panecujarubivi, paxamë ata pijinia pafariseovimë, ayaineconi panatsixainame Diosojavabelia! Bajayata panijasalinaivi Diosojumepaebivimi profetavi beyejeba. Nexata mëthëca. Nexata mapamatacabitaje bajarapaprofetavimi pemëthëanëjumavereca bo paexanabiabame itabëtsiaya, jivi itsa tane, penajamatabënapitabiabinexa bajarapaprofetavimi. Pamonaemi ata bajayata tëpa, pamonae aneconijibia pejinavanapaevimi Dioso pitabarata, pemëthëanëjumavereca aeconoxae mapamatacabitaje itabëtsiaya parubabiabame itsacuenejavaxi.
29 “Que aflição os espera, mestres da lei e fariseus! Hipócritas! Constroem túmulos para os profetas, enfeitam os monumentos dos justos
30 Bajarapacuenia itabëtsiaya paneexanaecujinae, jivijavabelia pajumaitsimë tsabiabi mapacueniaje: “Vajasalinaivimi bajayata pibisiacuene exana. Beyaxuababiaba profetavimi. Paxanë bajarapamatacabi pajinavanapae atanë tsipae, apo payavenonaenë tsipae bajarapamonaemi pebeyabiabijava profetavimi,” pajamë tsabiabi.
30 e depois dizem: ‘Se tivéssemos vivido no tempo de nossos antepassados, não teríamos participado com eles do derramamento de sangue dos profetas’.
31 “Vajasalinaivimi beyaxuababiaba profetavimi,” panejaixae, panavajunupaebame papemomoxicuenemë bajayata pamonaemi beyaxuababiaba profetavimi. Bajarapamonaemi papemomoxixaemë, pacuenia bajarapamonaemi jamatabëcueneitsi, bajara paxamë ata pajamatabëcueneitsimë.
31 “Ao dizer isso, porém, testemunham contra si mesmos que são, de fato, descendentes dos que assassinaram os profetas.
32 Paxamë ata papibisiajamatabëcuenevixaemë, xanë ata jamatabëpanebeyaxuabame. ¡Panebeyaxuare paneveretsinexa xua panijasalinaivimi taxuxuaba!
32 Vão e terminem o que seus antepassados começaram.
33 ¡Paxamë bitso pibisiacuene paneexanaevi! Pacuenia jomo rëcëpeca itsa tane petajuenajetarucaejava isoto, bajara paitsimë. Itsiata apo papanepaemë tsane infiernovecua panijaneconi yabara.
33 Serpentes! Raça de víboras! Como escaparão do julgamento do inferno?
34 Paxamë picani pacatoitorobianatsi Diosojumepaebivi profetavi. Pacatoitorobianatsinua picani bitso Dioso pijacuene peyapëtaeyaexanaevitsi. Pacatoitorobianatsinua picani xanë talivaisi papecatsipaebivinexa. Itsiata baitsi jane bajarapamonaeyajuvënëvi itsamonae pabeyaxuabaponaename. Itsamonae cruzajavabelia pacobematabiaxuababiabianame. Itsamonae pajumatitibabeyabiabianame penaneconitsivi panejumaconitabiabimacata judíovi penacaetuatabiabibonëjava. Itsamonae pabaraponabiabianame itsa tomaranëjavabelia ata panebejiobiaexanaenexa.
34 “Por isso eu lhes envio profetas, homens sábios e mestres da lei. Vocês crucificarão alguns e açoitarão outros nas sinagogas, perseguindo-os de cidade em cidade.
35 Bajarapacuenia nexata paxamë ayaineconi panatsixainaename Diosojavabelia. Daxita pamonae aneconijibia pejinavanapaevimi Dioso pitabarata, bajayata panijasalinaivimi beyaxuababiaba. Nexata bajarapaneconimi yajava paxamë pacatsijumajopaena. Dioso pitabarata aneconijibia pejinavanapaevimi, panijasalinaivimi pebeyaxuabaponaejava, taxuxuaba Abelpijinëta. Bajaraxuacujinae icatsia pevajënaeyabelia beyaxuabapona itsamonae ata, Dioso pitabarata aneconijibia pejinavanapaevimi. Nexata bexëajavaberena ata Berequíaspijinë pexënatomi, Zacaríaspijinë, panijasalinaivi beyaxuaba. Zacaríaspijinëmi panijasalinaivimi beyaxuaba templobopanabota, templobobeje altarvënëjavabeje tuatuajëta.
35 Como resultado, serão responsabilizados pelo assassinato de todos os justos de todos os tempos, desde o assassinato do justo Abel até o de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram no templo, entre o santuário e o altar.
36 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Daxita pamonaemi Dioso pitabarata aneconijibia pejinavanapaevimi, panijasalinaivimi beyaxuababiaba. Bajarapaneconimi yajava, paxamë aeconoxae panejinavanapaevi, pacatsijumajopaena Dioso papecananeconitsiaexanaenexa, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelianua.
36 Eu lhes digo a verdade: esse julgamento cairá sobre a presente geração.”
37 Jesús najamatabëxainaeya sivanua Jerusalén tomarapijivi. Jumaitsi pesivanuejavata mapacueniaje:
37 “Jerusalém, Jerusalém, cidade que mata profetas e apedreja os mensageiros de Deus! Quantas vezes eu quis juntar seus filhos como a galinha protege os pintinhos sob as asas, mas você não deixou.
38 Panejumetaema. Dioso rabaja pacacopata papecaevetabiabijavami. Nexata baja panijatemplobota Dioso apo ponaponae.
38 E, agora, sua casa foi abandonada e está deserta.
39 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Paxamë rabaja apo panetaemë tsane matavëjëa. Matapania itsa panejumecovënëtsianame Cristonëcuenenë, Dioso taneitorobinëtsica, icatsia panetaename. Itsa panesivajamatabëjumaitsimënua tsane: “Dioso, bitso yavenonare maponë najetarucaje, nejamatabëcueneta penajetarucaenë,” itsa panesivajamatabëjamë tsane xanë yabara, nexata jane baja icatsia panetaename itsa patsianicajë, jai Jesús mapacueniaje najamatabëxainaeya pesivanuejavata Jerusalén tomarapijivi.
39 Pois eu lhe digo: você nunca mais me verá, até que diga: ‘Bendito é o que vem em nome do Senhor!’”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.