Mateus 18
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH
1 Jesús baja itsa najumevereta Pedrojavabelia pecuaicuaijaijava impuesto yabara, daxita Jesús pijajivi imoxoyorenatsi. Nexata Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:
1 Naquele momento os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Quem é o mais importante no
2 Nexata Jesús junata pejevaxinëyo. Pijajivi tuatuajëta nuteta pejevaxinëyo.
2 Jesus chamou uma criança, colocou-a na frente deles
3 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:|src="CN01734B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mt 18.2-5"
3 e disse:
4 Nexata ponë jitsipa Dioso pijanacuatatsia ayaijamatabëcuenenë penaexanaenexa daxitavecua, bajaraponë beveliajamatabëcuenenë natae, pacuenia mapapejevaxinëyo jamatabëcueneitsije.
4 A pessoa mais importante no Reino do Céu é aquela que se humilha e fica igual a esta criança.
5 Pajivi copiapita tanejumecovënëtsijiviyo, mapitsijamatabëcuenejiviyoje, bajaraxua xanë taniji tanecopiapitsijava, jai Jesús pijajivijavabelia.
5 E aquele que, por ser meu seguidor, receber uma criança como esta estará recebendo a mim.
6 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
6 — Quanto a estes pequeninos que creem em mim , se alguém for culpado de um deles me abandonar, seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no lugar mais fundo do mar, com uma pedra grande amarrada no pescoço.
7 ¡Dioso bitso naneconitsiaexanaenatsi mapanacuapijivi pibisiacuene pexanaevi! Pibisiacuene vajanacaexanaeyaexanae jamatabëcuenenexa, navita mapanacuataje. Bajarapajamatabëcuene tsitecaponaena pevajënaeyabelia. Nexata pajivi pejamatabëcueneta itsamonae pibisiacuene exanaeyaexana, bajarapajivi bitso Dioso naneconitsiaexanaenatsi.
7 Ai do mundo por causa das coisas que fazem com que as pessoas me abandonem! Essas coisas têm de acontecer, mas ai do culpado!
8 ’Bajaraxuata panecobeta, panetaxuta ata, pibisiacuene itsa paexaname, panacobecaucure. Panataxucaucure. Tajë panavecuaxuare. Itsiata xanepana panejonenexa cobemataxucaeya, taxumataxucaeya ata, apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji rajane apo xanepanae tsipae anijacobebeje, anijataxubeje ata yajava, panejonenexa apo pevereverecaeisotojavabelia.
8 — Se uma das suas mãos ou um dos seus pés faz com que você peque, corte-o e jogue fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna sem uma das mãos ou sem um dos pés do que ter as duas mãos e os dois pés e ser jogado no fogo eterno.
9 Paneitaxutota panetaejava yabara ata pibisiacuene itsa paexaname, panaitaxutocajure. Itsiata xanepana panejonenexa pacaeitaxutojivimë apo pevereverecaenacuajavabelia. Biji rajane apo xanepanae tsipae anijaitaxutobeje yajava panejonenexa infiernojavabelia, jai Jesús pijajivijavabelia.
9 Se um dos seus olhos faz com que você peque, arranque-o e jogue fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna com um olho só do que ter os dois e ser jogado no fogo do inferno.
10 Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
10 — Cuidado, não desprezem nenhum destes pequeninos! Eu afirmo a vocês que os anjos deles estão sempre na presença do meu Pai, que está no céu.
11 Xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, patajopajë tacapanepaenexa daxita Diosovecua naxuabiaya pejinavanapaevimi, jai Jesús pijajivijavabelia.
11 [Porque o
12 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia:
12 — O que é que vocês acham que faz um homem que tem cem ovelhas, e uma delas se perde? Será que não deixa as noventa e nove pastando no monte e vai procurar a ovelha perdida?
13 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Bajaraponë itsa caxitajarabijitsipa pijaoveja, petonaxuabinëmitsi, bitso barëyataejitsipa. Nexata noventa y nueve ponëbeje, apo petonaxuabivitsi, pesivajamatabëcuenebarëyajava, matatoxenetsia bitso sivajamatabëcuenebarëya tsipae petonaxuabinëmitsi.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando ele a encontrar, ficará muito mais contente por causa dessa ovelha do que pelas noventa e nove que não se perderam.
14 Bajara pijinia pacuenia paneaxa ata, athëbëtatsia peecaenë, apo jitsipae pevecuanaxuabinexatsi caejivi ata mapitsipejevaxijivixi ataje, tanejumecovënëtsivi, jai Jesús pijajivibelia.
14 Assim também o Pai de vocês, que está no céu, não quer que nenhum destes pequeninos se perca.
15 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
15 — Se o seu irmão pecar contra você, vá e mostre-lhe o seu erro. Mas faça isso em particular, só entre vocês dois. Se essa pessoa ouvir o seu conselho, então você ganhou de volta o seu irmão.
16 Xaniavaetsia itsa apo pacabarëcuaicuaijai tsane, nexata Dioso pejumecovënëtsinë pajunatsianame caenë, anijanëbeje ata, paneyajavaponaenexa pibisiacuene papecatoexanaenëjavabelia pemuxujiobinexatsi. Nexata bajaraponëbeje pacajumetaena xaniavaetsia panebarëcuaicuaijaijava pibisiacuene papecatoexanaenëjavabelia. Bajarapacuenia itsa paexanaename, nexata pacuenia Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi, paexanaename.
16 Mas, se não ouvir, leve com você uma ou duas pessoas, para fazer o que mandam as
17 Ponë pibisiacuene pacatoexana, itsa apo namuxunaevetsi tsane paneyajavaponaenëbeje ata pemuxujiobijava, nexata daxita Dioso pejumecovënëtsivi penacaetuatsijavata, payanijobianame papibisiacuene pacatoexana. Nexata ponë pibisiacuene pacatoexanaena, daxita Dioso pejumecovënëtsivi muxujiobianatsi. Bajaraponë itsa apo namuxunaevetsi tsane, muxujiobi atatsi Dioso pejumecovënëtsivi, nexata bajaraponë pataename Dioso apo pejumecovënëtsinëcuenia. Panavecuaitavetsianame pepatsiyaniva panenacaetuatsijavata, jai Jesús pijajivijavabelia.
17 Mas, se a pessoa que pecou não ouvir essas pessoas, então conte tudo à igreja. E, se ela não ouvir a igreja, trate-a como um pagão ou como um cobrador de impostos.
18 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
18 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o que vocês proibirem na terra será proibido no céu, e o que permitirem na terra será permitido no céu.
19 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
19 — E afirmo a vocês que isto também é verdade: todas as vezes que dois de vocês que estão na terra pedirem a mesma coisa em oração, isso será feito pelo meu Pai, que está no céu.
20 Tsipaji itsajota anijajivibeje, acueyabi ata, nacaetuata, tanejumecovënëtsivi, bajarajota xanë bajarapamonae yajavaecaenajë, jai Jesús pijajivijavabelia.
20 Porque, onde dois ou três estão juntos em meu nome, eu estou ali com eles.
21 Nexata Pedro imoxoyolia Jesús. Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia:
21 Então Pedro chegou perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quantas vezes devo perdoar o meu irmão que peca contra mim? Sete vezes?
22 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia:
22 — Não! — respondeu Jesus. — Você não deve perdoar sete vezes, mas setenta e sete vezes.
23 Jesús livaisi tsipaeba comparacióncuenia pijajivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje:
23 Porque o
24 Nexata itoroba pijajivi petotsipaebaponaenexatsi daxita pamonae amoneyabatsi. Nexata pijajivi tobarëparenatsi ponë bitso ayaijava amoneyabatsi, baitsi millones de pesos piamoneyabinëtsi.
24 Logo no começo trouxeram um que lhe devia milhões de moedas de prata.
25 Nexata bajaraponë apo xainae pematamotsijavanexatsi. Nexata nacuaevetsinë itoroba pijajivi. Jumaitsi: “Mara ponë bitso ayaijava niamoneyabaje. Nexata pacanajetaxuabianame dajubicuenia itsamonaejavabelia amoneya petonacuenebaponaenexa daxitamatacabijavabelianexa. Daxita pexi, pijava ata, pecobecovë ata yajava, pacanajetaxuabianame. Bajarapacuenia pitsianajë tsiquirijavayo ata taneamoneyabijavamatamo,” jai nacuaevetsinë pijajivijavabelia.
25 Mas o empregado não tinha dinheiro para pagar. Então, para pagar a dívida, o seu patrão, o rei, ordenou que fossem vendidos como escravos o empregado, a sua esposa e os seus filhos e que fosse vendido também tudo o que ele possuía.
26 Nexata ponë amoneyaba, nacuaevetsinë pitabarata pematabacabëta nucajunua. Pinijicuenia vajëta nacuaevetsinëjavabelia. Jumaitsi: “Nejamatabëcueneevere abaxë. Camatamotsianatsi rabaja daxita xua camoneyabatsi,” jai.
26 Mas o empregado se ajoelhou diante do patrão e pediu: “Tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo ao senhor.”
27 Nexata nacuaevetsinë itaxutotsoniatane piamoneyabinëtsi. Nexata nacuaevetsinë jumaitsi piamoneyabinëtsijavabelia: “Daxita rabaja taneamoneyabijavamë, iquinajë. Nexata baja apo nematamotsimë tsane,” jai nacuaevetsinë piamoneyabinëtsijavabelia. Bajaraxuacujinae copata baja penaviatsinexa.
27 — O patrão teve pena dele, perdoou a dívida e deixou que ele fosse embora.
28 Nexata bajaraponë penaviatsinexa, ajena pitsapalia nacuaevetsinë pijabovecua, caxitajarabaxuaba itsanë penajuanacuenebabiabinëbeje nacuaevetsinë pijajava. Bajaraponë nexata jamatabëjumaitsi: “Maponë tsiquirijavayovajëto niamoneyabi ataje, yanijobianajë tanematamotsinexa,” jamatabëjai. Nexata cuibocamisavaetaba. Cuibocuetsaca asaëyata. Jumaitsi bajaraponëjavabelia: “Nematamore taneamoneyabijavamë,” jai.
28 O empregado saiu e encontrou um dos seus companheiros de trabalho que lhe devia cem moedas de prata. Ele pegou esse companheiro pelo pescoço e começou a sacudi-lo, dizendo: “Pague o que me deve!”
29 Nexata piamoneyabinëtsi bajaraponë pitabarata pematabacabëta nucajunua. Pinijicuenia vajëta. Jumaitsi: “Nejamatabëcueneevere abaxë. Camatamotsianatsi raja itsiata daxita xua camoneyabatsi,” jai.
29 — Então o seu companheiro se ajoelhou e pediu: “Tenha paciência comigo, e eu lhe pagarei tudo.”
30 Itsiata baitsi jane bajaraponë piamoneyabinëtsi apo itaxutotsoniatae. Barëpona baja penaneconitsivi pejebabiabibojavabelia penaneconitsiaexanaenexa. Bajarapacuenia pematamotsinexatsi daxita piamoneyabijavatsi.
30 — Mas ele não concordou. Pelo contrário, mandou pôr o outro na cadeia até que pagasse a dívida.
31 Nexata nacuaevetsinë pijajivi itsa tane bajarapacuenia pexanaejava penajua nacuenebabiabinëbejejavabelia, bajarapamonae bitso najamatabëxaina. Nexata nacuaevetsinë pijajivi ponalia petsipaebinexa bajaraxua pijatuxanenëjavabelia.
31 Quando os outros empregados viram o que havia acontecido, ficaram revoltados e foram contar tudo ao patrão.
32 Nexata nacuaevetsinë pijajivi itsa tsipaebatsi, itoroba icatsia pijajivi petojunatsinexatsi bajaraponë. Nexata itsa tocapatatsi, nacuaevetsinë jumaitsi bajaraponëjavabelia: “Niajamatabëcuenebejenë baja rovia. Catoiquinatsi rabaja picani taneamoneyabijavamë. Tsipaji pinijicuenia nevajëtame.
32 Aí o patrão chamou aquele empregado e disse: “Empregado miserável! Você me pediu, e por isso eu perdoei tudo o que você me devia.
33 Pacuenia caitaxutotsoniatanetsi, bajara pijinia pacuenia itaxutotsoniataejitsipame pecaamoneyabinë,” jai nacuaevetsinë.
33 Portanto, você deveria ter pena do seu companheiro, como eu tive pena de você.”
34 Nexata nacuaevetsinë bitso baraanaepana millones de pesos piamoneyabinëtsijavabelia. Nexata nacuaevetsinë jumaitsi pijajivijavabelia: “Bajaraponë pacaponaeremelia penaneconitsivi pejebabiabibojavabelia penaneconitsiaexanaenexatsi. Bajarajota naneconitsiaponaponaena ëpematamoveretsijavabelianexa daxita taneamoneyabijava,” jai nacuaevetsinë, jai Jesús pijajivijavabelia.
34 — O patrão ficou com muita raiva e mandou o empregado para a cadeia a fim de ser castigado até que pagasse toda a dívida.
35 Jesús icatsia jumaitsi pijajivijavabelia:
35 E Jesus terminou, dizendo:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.