Mateus 11
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT
1 Jesús baja najumevereta pijajivi doce ponëbejejavabelia livaisi petsipaebijava. Nexata baja Jesús pona livaisi petsipaebinexa bajarapanacuata penaetomaranëjava.
1 Quando Jesus terminou de dar essas instruções a seus doze discípulos, saiu para ensinar e anunciar sua mensagem nas cidades da região.
2 Bajarapamatacabi Juan jivibautisabinë naneconitsiaponapona penaneconitsivi pejebabiabibota. Nexata Juan vënëlivaisitane Dioso pesaëta Jesús pinijicuene pexanaponaejava. Bajaraxuata Juan itoroba pijajiviyajuvënëvi Jesúsjavabelia.
2 João Batista, que estava na prisão, soube de todas as coisas que o Cristo estava fazendo. Por isso, enviou seus discípulos para perguntarem a Jesus:
3 Juan itoroba pijajivi peyanijobinexa Jesúsjavabelia. Nexata Juan pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:
3 “O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?”.
4 Nexata Jesús jumaitsi Juan pijajivijavabelia:
4 Jesus respondeu: “Voltem a João e contem a ele o que vocês veem e ouvem:
5 Apo petaevimi ata itaxutoxaniavaetaponajë xaniavaetsia petaenexa. Petabusipacuenabivitsinua daxita jinavanapaeyaexanaponajë. Bajayajebi bitso peperabëtsabanaevinua vecuaajibiaexanaponajë. Bitso pemuxusipanaevinua jumetaeyaexanaponajë baja xaniavaetsia pejumetaenexa. Petëpaevimi ata icatsia asaëyaexanaponajë. Pexanialivaisinua pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconimivecua tsipaebaponajë bepejiobivijavabelia. Daxita bajaraxua taexanaponaejava patanetaejavamë, patsipaebianame Juanjavabelia.
5 os cegos veem, os aleijados andam, os leprosos são purificados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados e as boas-novas são anunciadas aos pobres”.
6 Pajumaitsimënua tsane Juanjavabelia: “Jesús raja jumaitsi: ‘Jamatabëcuenebarëya pajivi tsiteca jumecovënëta xanë Dioso pexënatocuenenë,’ jai raja Jesús,” pajamë tsane Juanjavabelia, jai Jesús Juan pijajivijavabelia.
6 E disse ainda: “Felizes são aqueles que não se sentem ofendidos por minha causa”.
7 Itsa baja Juan pijajivi naviabalia, nexata bajarapamonae pecovëta Jesús taxuxuaba jivijavabelia petsipaebijava Juan pelivaisi. Jesús jumaitsi jivijavabelia mapacueniaje:
7 Enquanto os discípulos de João saíam, Jesus começou a falar a respeito dele para as multidões: “Que tipo de homem vocês foram ver no deserto? Um caniço que qualquer brisa agita?
8 Itsa apo paponaemëlia panetaenexa musuli penajëabijava jovibota, ¿detsa nexata pitsicuene panetaenexa paponaremelia? ¿Paponaremelia tsaja saya panetaenexa naitabëtsiaya pexaniajava penaxatatsinë? Paxamë rabaja payapëtaneme mapacueneje. Pamonae naitabëtsiaya pexaniajava naxatababiaba, bajarapamonae jinavanapa nacuanë pevetsivi pijabonëjava.
8 Afinal, o que esperavam ver? Um homem vestido com roupas caras? Não, quem veste roupas caras mora em palácios.
9 ¿Detsa nexata xua pajamatabënaponaremelia panetaenexa petusato nacuayabelia? Paponaremelia raja panetaenexa Diosojumepaebinë profetanë. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Juan itsa pataneme, pepacuene jane baja pepo profetanë, Diosojumepaebinë, pataneme. Nexata saya bevelia profetanë apo pataemë.
9 Acaso procuravam um profeta? Sim, ele é mais que profeta.
10 Juan pexanaejavanexa, bajayata tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota vajunupaeba. Dioso tanejumaitsijava ata xanëjavaberena Juan yabara, Dioso pejumelivaisibaxutota jumaitsi mapacueniaje:
10 João é o homem ao qual as Escrituras se referem quando dizem: ‘Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho à tua frente!’.
11 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Juan ayaijamatabëcuenenë mapanacuataje. Nexata bajayata Juan pevajënaeya paprofetavi jinavanapa, itsanë ata Juan apo jamatabëcuenematatoxenetsitsi. Itsiata baitsi jane pajivi beveliajamatabëcuenejivi ata, itsa nejumecovënëta tacapanepaejavanexa, bajarapajivi ayaijamatabëcuenejivi Dioso exanaenatsi Juan matatoxenetsia.
11 “Eu lhes digo a verdade: de todos os que nasceram de mulher, nenhum é maior que João Batista. E, no entanto, até o menor no reino dos céus é maior que ele.
12 ’Juan jivibautisabinë petaxuxuabijavaveliacujinae, Dioso pitorobilivaisi jivi petsipaebanajetarucaejava mapamatacabijavaberena ataje, ayaibitsaëtoxaneto picani jivi jitsipa Dioso pitorobilivaisi pejumecovënëtsinexa. Itsiata itsamonae pesaëta caranatapona bajarapamonae pejumecovënëtsiyaniva Dioso pitorobilivaisi.
12 Desde os dias em que João pregava, o reino dos céus sofre violência, e pessoas violentas o atacam.
13 Juan penaexanaevajënaeya, daxita Diosojumepaebivimi profetavi tajëvelia vajunupaebapona itsamatacabi Dioso pijajivi pevetsijavanexa. Dioso Moiséspijinëta penajumecopatsilivaisi ata, tajëvelia vajunupaeba Dioso pijajivi pevetsijavanexa.
13 Pois, antes de João vir, todos os profetas e a lei de Moisés falavam dos dias de João com grande expectativa,
14 Itsa baja jamatabëpajumecovënëtame, pajumecovënëre xua aeconoxae pacatsipaebijitsiatsi. Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi mapacueniaje: “Elíaspijinë icatsia patsiana,” jai. Bajarapacuenia tajëvelia itsa jumaitsi, Juan jivibautisabinë yabara jumaitsi. Tsipaji pacuenia jamatabëcueneitsi profeta Elíaspijinë, bajara jamatabëcueneitsi Juan ata. Nexata Juan pepatsivajënaeya, tajëvelia yapëtanetsi pacuenia Juan exanaejitsia.
14 e, se vocês estiverem dispostos a aceitar o que eu digo, ele é Elias, aquele que os profetas disseram que viria.
15 Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús jivijavabelia.
15 Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!
16 Jesús icatsia jumaitsi jivijavabelia:
16 “A que posso comparar esta geração? Ela se parece com crianças que brincam na praça. Queixam-se a seus amigos:
17 Pevavajaijavata bajumaitsi: ‘Pacatoobecatsi picani flauta. Itsiata apo payavajibimë. Pacatonaxëanecatsi picani penemuxunanuevajinexa ata. Itsiata apo panuemë,’ bajai tsenae pejevaxi penajua namuxusitenaejivixijavabelia. Bajara saya jamatabëcueneitsi pamonae aeconoxae jinavanapa mapanacuataje,” janë meta tsane paxamë yabara.
17 ‘Tocamos flauta, e vocês não dançaram; entoamos lamentos, e vocês não se entristeceram’.
18 Juan jivibautisabinë Dioso pitorobilivaisi jivi tsipaebanajetaruca. Pexaejava itsajavata apo xaeyabiabi, pamatacabibeje Diosojavabelia vajëtapona. Vinora ata apo apaeyabiabi. Nexata bajaraponë yabara jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Juan raja dovathi yajavaponapona!” pajamë tsabiabi jamatabëcuenenavëxaniabiaya.
18 Quando João apareceu, não costumava comer nem beber em público, e vocês disseram: ‘Está possuído por demônio’.
19 Bajaraxuacujinae icatsia xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, najetarucajë. Itaxutojema xaniji. Matavëjëa apaeyabiabajënua. Nexata xanë yabara icatsia jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajumaitsimë tsabiabi: “¡Pataema maponëje! Ayaijava xaeyabiaba. Ayaira matavëjëa apaeyabiabanua piaitajibinexa. Barënajamatabëcuenejëpanua gobierno pejamatabëcuene impuestomatamo pematamoyanijobabiabivi. Pamonae ata piajamatabëcuenebejevi, barënajamatabëcuenejëpa,” pajamë tsabiabi xanë yabara. Itsiata baitsi jane xuanë paxanëbeje Juanbeje paexanaponajëbeje, bajaraxuanë Dioso pejamatabëcueneta pataexanaejavabeje itsamonae xaniavaetsia yapëtaena. Nexata daxita bajarapamonae yapëtaena pacuenia Dioso paneyapëtaeyaexanabeje pepacuene pepo pexaniajaijamatabëcuene, jai Jesús mapacueniaje jivijavabelia.
19 O Filho do Homem, por sua vez, come e bebe, e vocês dizem: ‘É comilão e beberrão, amigo de cobradores de impostos e pecadores’. Mas a sabedoria é comprovada pelos resultados que produz”.
20 Itsatomaranëjava Dioso pesaëta Jesús pinijicuene pexanaejavanë navitsia exanapona. Itsiata bajarapatomaranëpijivi apo copabi pibisiacuene pexanabiabijava. Apo najamatabëcuenepënëyorotsi Diosojavabelia. Nexata Jesús ajumesaëya jumaitsi bajara patomaranëpijivijavabelia:
20 Então Jesus começou a denunciar as cidades onde ele havia feito muitos milagres, pois não tinham se arrependido.
21 ¡Bitso bepajiobimë tsane paCorazín tomarapijivimë! ¡Bitso bepajiobimë tsane paBetsaida tomarapijivimë ata! Pinijicuene Dioso pesaëta taexanaejavanë patae atamë, itsiata apo panejumecovënëtsimë. Apo pacopabimë pibisiacuene paneexanabiabijava. Apo panajamatabëcuenepënëyorotsimë Diosojavabelia. Bajayata Tiro tomarapijivimi, Sidón tomarapijivimi ata, petuatuajëta bajarapitsipinijicuene itsa tsitaexanaejitsipajë, nexata bajarapamonaemi copabijitsipa pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorotsipa Diosojavabelia. Bajarapamonaemi nexata pibisiacuene pexanabiabineconi bitso yajamatabëcuenebëjai tsipae. Nexata Diosojavabelia petsitanajamatabëcueneitajëtsinexa peyajamatabëcuenebëjaijava pibisiacuene pexanabiabineconi, naxatabijitsipa piayopapaëbërëjavanë. Enaejitsipa irata. Ipumana ata natsimataothocaejitsipa bitso peyajamatabëcuenebëjaixae pibisiacuene pexanabiabineconi.
21 “Que aflição as espera, Corazim e Betsaida! Porque, se nas cidades de Tiro e Sidom tivessem sido realizados os milagres que realizei em vocês, há muito tempo seus habitantes teriam se arrependido e demonstrado isso vestindo panos de saco e jogando cinzas sobre a cabeça.
22 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. PaCorazín tomarapijivimë, paBetsaida tomarapijivimë ata, patae atamë pinijicuene Dioso pesaëta taexanaejavanë, apo panejumecovënëtsimë. Nexata pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pijaneconi pexainaevi, bajarapamatacabi bitso ayaicuenia Dioso pacananeconitsiaexanaena. Paneconivajëtota bajayata Dioso naneconitsiaexana Tiro tomarapijivimi, Sidón tomarapijivimi ata, bajarapaneconivajëto matatoxenetsia Dioso bitso ayaicuenia pacananeconitsiaexanaena.
22 Eu lhes digo que, no dia do juízo, Tiro e Sidom serão tratadas com menos rigor que vocês.
23 Paxamë paCapernaum tomarapijivimë, jamatabëcuenenavëxaniabiaya pajamatabëjumaitsimë tsabiabi: “Vaxaitsi cajena ayaijamatabëcuenevitsi. Nexata Dioso nacacapanepaena athëbëabetsia,” pajamatabëjamë tsabiabi. Itsiata baitsi jane athëbëabetsia Dioso apo pacacapanepae tsane. Dioso raja pacaxuabiana infiernojavabelia apo patanejumecovënëtsixaemë. Bajayata Sodoma tomarapijivimijavata itsa exanaejitsipajë Dioso pesaëta pinijicuene taexanaejava, pacuenia paxamëjavata exanaponajë, nexata Sodoma tomarapijivimi copabijitsipa pibisiacuene pexanaejava. Najamatabëcuenepënëyorotsipa Diosojavabelia. Nexata bajarapamonae Dioso apo verebiabi tsipaetsi pibisiacuene pexanaeneconi yabara. Nexata abaxë mapamatacabi ataje jivi jinavanapaejitsipa bajarapatomarata.
23 “E você, Cafarnaum, será elevada até o céu? Não, descerá até o lugar dos mortos. Porque, se na cidade de Sodoma tivessem sido realizados os milagres que realizei em você, ela estaria de pé ainda hoje.
24 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena pijaneconi pexainaevi, ayaicuenia Dioso pacananeconitsiaexanaena. Tsipaji Dioso pesaëta navitsia pinijicuene taexanaponaejava patae atamë, apo panejumecovënëtsimë. Nexata Sodoma tomarapijivimi matatoxenetsia Dioso bitso ayaicuenia pacananeconitsiaexanaena, jai Jesús patomarapijivijavabelia apo jumecovënëtsitsi.
24 Eu lhe digo que, no dia do juízo, Sodoma será tratada com menos rigor que você”.
25 Jesús pevajëtsijavata paxa Diosojavabelia jumaitsi:
25 Naquela ocasião, Jesus orou da seguinte maneira: “Pai, Senhor dos céus e da terra, eu te agradeço porque escondeste estas coisas dos que se consideram sábios e instruídos e as revelaste aos que são como crianças.
26 Bajarapacuenia exaname tsipaji baja exaname nejitsipaecuenia, jai Jesús paxa Diosojavabelia pevajëtsijavata.
26 Sim, Pai, foi do teu agrado fazê-lo assim.
27 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
27 “Meu Pai me confiou todas as coisas. Ninguém conhece verdadeiramente o Filho, a não ser o Pai, e ninguém conhece verdadeiramente o Pai, a não ser o Filho e aqueles a quem o Filho escolhe revelá-lo.
28 Pabita penacuenebabiabinë, piarevejava pejotabiabinë, bitso bavemaxëcuerana. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata bitso itsa pajamatabëcuenecueraname pibisiacuene paneexanabiabijava yabara, xanëjavaberena paponare paneajamatabëcuenesaënexa icatsia.
28 “Venham a mim todos vocês que estão cansados e sobrecarregados, e eu lhes darei descanso.
29 Bueyubeje banavësijumacaevetabeje petsivësijumabuatsinexatsibeje yugovënëjava penacuenebinexabeje. Bajara pijinia pacuenia paxamë ata panajamatabëcuenecaevere patacatsijamatabëcuenebuatsinexa patacatsipaebilivaisi. Panejumecovënëtsianame pacuenia pacaitorobatsi patanetonacuenebinexamë. Nexata panevajënaeyabelia panejamatabëcueneyapëtaeponaename. Tsipaji xanë xaniavaetsia pacatsipaebaponaenatsi. Xanë beayaijamatabëcuenenë apo nataenë. Nexata bajarajota panajamatabëcueneevetsianame paneajamatabëcuenesaënexa icatsia.|src="LB00018B.TIF" size="span" copy="Louise Bass ©The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Mt 11.29"
29 Tomem sobre vocês o meu jugo. Deixem que eu lhes ensine, pois sou manso e humilde de coração, e encontrarão descanso para a alma.
30 Pacuenia bueyu tsivësijumabuatatsi yugovënëjava petoyapëxanepanaenexatsi penacuenebijava, bajara pijinia pacuenia paxamë ata pacatoyapëxanepanaeyaexanaenatsi paneexanaenexa xua pacaitorobijitsiatsi, jai Jesús pijajivijavabelia.
30 Meu jugo é fácil de carregar, e o fardo que lhes dou é leve”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.