Marcos 15
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT
1 Ajena baja matacabi tsarucaponae, sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pijaancianovi ata yajava, judíovi pecujarubivi ata yajava, nacaetuata. Icatsia pematatsënëa itsamonae bajarapitsijamatabëcuenevi yajavanacaetuata penabarëcuaicuaijainexa. Bajaraxuacujinae bajarapamonae Jesús cobecëtsiaya caponaliatsi nacuaevetsinë Pilatojavabelia.
1 De manhã bem cedo, os principais sacerdotes, os líderes do povo e os mestres da lei — todo o alto conselho — se reuniram para discutir o que fariam em seguida. Então amarraram Jesus, o levaram e o entregaram a Pilatos.
2 Nexata Pilato yanijobatsi Jesús.
2 Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
3 Sacerdotevi penama itsamonae bajarapitsijamatabëcuenevi yajtacaitorobivi jumaitsi Pilatojavabelia:
3 Os principais sacerdotes o acusaram de vários crimes,
4 Nexata icatsia Pilato yanijobatsi Jesús.
4 e Pilatos perguntou: “Você não vai responder? O que diz de todas essas acusações?”.
5 Itsiata Jesús matavëjëa apo jumepitsi Pilatojavabelia. Bajaraxuata Pilato apo yapëtae pacuenia exanaejitsia Jesúsjavabelia.
5 Mas, para surpresa de Pilatos, Jesus não disse coisa alguma.
6 Nacuaevetsinë Pilato xaina pijacujirucuene. Caevai canacujitsia, pascua fiestamatacabi, Pilato copatabiaba caenë penaneconitsinë pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Pajivi yabara jivi Pilatojavabelia vajëcabiaba, Pilato nexata copatabiaba bajarapajivi pascua fiestamatacabi. Bajarapacuenia Pilato caenë copatabiaba jivi pesivajamatabëcuene xanepanaenexatsi.
6 A cada ano, durante a festa da Páscoa, era costume libertar um prisioneiro, qualquer um que a multidão escolhesse.
7 Pamatacabi Jesús naneconitsiaexanatsi, bajarapamatacabi Barrabásvënënë jivi pebarëbevi barënaneconitsiaponapona penaneconitsivi pejebabiabibota. Barrabás, itsamonae yajava, barënabia picani gobierno pijajivijavabelia. Nexata taicatsi. Naneconitsiaexanejebatsi penaneconitsivi pejebabiabibota.
7 Um dos prisioneiros era Barrabás, um revolucionário que havia cometido assassinato durante uma revolta.
8 Nexata jivi pona Pilatojavabelia. Jumaitsi bajarapamonae Pilatojavabelia:
8 A multidão foi a Pilatos e pediu que ele libertasse um prisioneiro, como de costume.
9 Nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
9 Pilatos perguntou: “Querem que eu solte o ‘rei dos judeus’?”.
10 Bajarapacuenia Pilato jumaitsi tsipaji yapëtane pajamatabëcuene yabara sacerdotevi penamatacaitorobivi tocaponarenatsi Jesús. Pilato jamatabëcueneyapëtane sacerdotevi penamatacaitorobivi Jesús pecueneitoyaxaetsi petocaponaejavatsirena.
10 (Pois havia percebido que os principais sacerdotes tinham prendido Jesus por inveja.)
11 Nexata bajarapamonae asaëya vajëca Barrabás pecapitsapaenexatsi. Tsipaji baja cajena sacerdotevi penamatacaitorobivi muxubijiapenetsia jumaitsi jivijavabelia:
11 Nesse momento, os principais sacerdotes instigaram a multidão a pedir a libertação de Barrabás em vez de Jesus.
12 Nexata icatsia Pilato yanijoba jivijavabelia:
12 Pilatos lhes perguntou: “Então o que farei com este homem que vocês chamam de ‘rei dos judeus’?”.
13 Nexata bajarapamonae vavajai pinijijumeta.
13 “Crucifique-o!”, gritou a multidão.
14 Nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
14 “Por quê?”, quis saber Pilatos. “Que crime ele cometeu?” Mas a multidão gritou ainda mais alto: “Crucifique-o!”.
15 Nexata baja Pilato tocopata Barrabás pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua jivi barajamatabëcuenexanepanaeya petaenexatsi. Nexata Pilato pijajivi, vajabitsaëvi, itoroba copiaya Jesús ayaicuenia pejumatitibabenexatsi penaneconitsivi pejumaconitabiabimacata. Bajaraxuacujinae Pilato tocopata baja Jesús vajabitsaëvi pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia.
15 Para acalmar a multidão, Pilatos lhes soltou Barrabás. Então, depois de mandar açoitar Jesus, entregou-o aos soldados romanos para que fosse crucificado.
16 Nexata baja vajabitsaëvi Jesús caponaliatsi nacuaevetsinë Pilato pijaboxanetojavabelia. Nexata bajarajota nacaetuata daxita vajabitsaëvi.
16 Os soldados levaram Jesus para o palácio do governador (lugar conhecido como Pretório) e chamaram todo o regimento.
17 Bajaraxuacujinae Jesús quenetsiataeya xatatatsi peraënaetsautsaucaejava. Xua nacuaevetsinë banaxatata, bajaraxua xatatatsi benacuaevetsinëcuenia petaenexatsi. Coronacuenia pemataxatatsinexatsi, peejuvitoyoroto tsimataexanatsi. Bajarapatoyoroto Jesús mataxatatatsi.
17 Vestiram Jesus com um manto vermelho, teceram uma coroa de espinhos e a colocaram em sua cabeça.
18 Bajaraxuacujinae quenetsiataeya bajacobaponatsi.
18 Então o saudavam, zombando: “Salve, rei dos judeus!”.
19 Bajarapamonae caenë canacujitsia mataconibiaxuabaponatsi naebota. Suabaponatsinua. Beyaiyataeya itajara pematabacabëta tonubenajoneyabiabatsi Jesús pitabarata.
19 Batiam em sua cabeça com uma vara, cuspiam nele e ajoelhavam-se, fingindo adorá-lo.
20 Jesús quenetsiataeya pecapocaponaecujinaetsi, vejumajonotatsi baja xua xatatatsi, peraënaetsautsaucaejava. Jesús baja icatsia xatatatsi penaxatatsijava. Caponaliatsi jane baja pecobematabiabarutsinexatsi cruzajavabelia.
20 Quando se cansaram de zombar dele, tiraram o manto vermelho e o vestiram com suas roupas. Então o levaram para ser crucificado.
21 Alejandrobeje Rufobeje paxa, Simónvënënë, Cirene tomarapijinë. Nexata Simón najetaruca vayafotusatojavaverena. Nexata vajabitsaëvi Simón junatatsi, pacruzajavabelia Jesús cobematabiabarutsijitsiatsi, peyavenonaeyacaponaenexa.
21 Um homem chamado Simão, de Cirene, passava ali naquele momento, vindo do campo. Os soldados o obrigaram a carregar a cruz. (Simão era pai de Alexandre e Rufo.)
22 Caponaliatsi Jesús Gólgotavënë tsutojavabelia. “Gólgota,” itsa jai hebreojumeta, mapajumetaje pejumaitsijume: “Jivimatasipatsuto,” pejaijume.
22 Levaram Jesus a um lugar chamado Gólgota (que quer dizer “Lugar da Caveira”).
23 Bajarajota picani Jesús rajutatsi vinora piapaenexa, pematajërëabira mirravënëjavata, bitso penavixaetaeyaniva pecobematabiabijavatatsi cruzajavabelia. Itsiata Jesús apo apae.
23 Ofereceram-lhe vinho misturado com mirra, mas ele recusou.
24 Nexata jane baja Jesús vajabitsaëvi cobematabiabarutatsi cruzajavabelia. Bajaraxuacujinae vajabitsaëvi bajarajota canamuxusita beibotoxi. Bajarapacuenia canamuxusita peyapëtaenexa ponë pitaponaejitsia caejava canacujitsia Jesús penaxatatsijavami, xua jumaponapona. Bajarapacuenia vajabitsaëvi natsicobetsana Jesús penaxatatsijavami.
24 Então os soldados o pregaram na cruz. Depois, dividiram as roupas dele e tiraram sortes para decidir quem ficava com cada peça.
25 Bajayacunuaepatota, a las nueve, Jesús cobematabiabarutatsi cruzajavabelia.
25 Eram nove horas da manhã quando o crucificaram.
26 Bajarajota Jesús pematabocoto matatsënëyo yaquinaruta tablapayota itsamonae ata peyapëtaenexa pajamatabëcuene yabara Jesús cobematabiabarutatsi cruzajavabelia. Jumai tsarutsi peyaquinarutsiitane cruzajavata mapacueniaje: “Mara ponëje judíovi pepo pevetsinëje,” jai tsarutsi Jesús yabara.
26 Uma tabuleta anunciava a acusação feita contra ele: “O Rei dos Judeus”.
27 Anijanëbeje penacobetoxotsinëbeje, Jesús yajavacobematabiabarutatsi. Caenë canacujitsia pijacruzata rubatsi. Bajaraponëbeje Jesús pemuxuneneta rutatsibeje. Itsanë Jesús pecujuanenia rutatsi. Itsanë Jesús petsavenonenia rutatsi.
27 Dois criminosos foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
28 Bajarapacuenia Jesús itsa yajavacobematabiabarutatsi penacobetoxotsinëbeje, nexata Jesús tocopiapatatsi pacuenia baja cajena Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara. Dioso pejumelivaisibaxutota tajëvelia jumaitsi Jesús yabara mapacueniaje: “Naneconitsiaexanaenatsi bepibisiacuene pexanaenëcuenia,” jai baja cajena tajëvelia Dioso pejumelivaisibaxutota Jesús yabara.
28 Assim, cumpriram-se as Escrituras que diziam: “Ele foi contado entre os rebeldes”.
29 Jesús pecobematabiabarutsijavatatsi cruzajavabelia, bajaraxuayo penajetarubenaevi Jesús itaropitsiaya bijataeyabiabatsi. Jumai tsabiabi bajarapamonae:
29 O povo que passava por ali gritava insultos e sacudia a cabeça em zombaria. “Olhe só!”, gritavam. “Você disse que destruiria o templo e o reconstruiria em três dias.
30 Nacapanepare jane baja nijacuata. Cruzajavavetsica runaimica, jai tsabiabi Jesúsjavabelia bajaraxuayo penajetarubenaevi.
30 Pois bem, salve a si mesmo e desça da cruz!”
31 Bajara pijinia pacuenia sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi ata, capocaponatsi Jesús. Ëpamonae najumaitsi:
31 Os principais sacerdotes e os mestres da lei também zombavam de Jesus. “Salvou os outros, mas não pode salvar a si mesmo!”, diziam.
32 Itsa xaniajai pepacuene Cristo, athëbëvetsica Dioso pitorobinëtsica jivi pecapanepaenexa, Israel nacuapijivi pepo pevetsinënexanua, aeconoxae runaenica cruzajavavetsica vajataenexa. Nexata jane baja jumecovënëtsianatsi Cristonëcuene, najai bajarapamonae capocaponaeya Jesús yabara.
32 “Que esse Cristo, o rei de Israel, desça da cruz agora mesmo para que vejamos e creiamos nele!” Até os homens crucificados com Jesus o insultavam.
33 Jesús baja itsa tëpaejitsia, ajena matonejejitsia, daxita nacuajava aitaquiri tsajuni. Matapania caniviyojavabelia, bejamatabëcuene a las tres, nacua napebeta icatsia.
33 Ao meio-dia, desceu sobre toda a terra uma escuridão que durou três horas.
34 Nexata icatsia paepatota nacua napebeta, bajarapaepatota pinijicuenia Jesús aëjai. Jumaitsi:
34 Por volta das três da tarde, Jesus clamou em alta voz: “ Eloí, Eloí, lamá sabactâni? ”, que quer dizer: “Meu Deus, meu Deus, por que me abandonaste?”.
35 Nexata itsamonae bajarajota penubenaevi bijiaya jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava. Nexata saya jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumaitsi bajarapamonae:
35 Alguns dos que estavam ali, ouvindo isso, disseram: “Ele está chamando Elias”.
36 Nexata bajarapamonaeyajuvënënë piajatuvinorayalia bepijia jabutaxuaba esponjavënëjava. Bajaraxuacujinae esponjavënëjava naeboupita cëtaruta. Toyotsiatsi picani Jesús petsutsuninexa bajaraxua. Ponë picani Jesús toyotsiatsi bajaraxua petsutsuninexa, bajaraponë jumaitsi penajuanubenaevijavabelia:
36 Um deles correu, ensopou uma esponja com vinagre e a ergueu num caniço para que ele bebesse. “Esperem!”, disse ele. “Vamos ver se Elias vem tirá-lo daí.”
37 Jesús icatsia pinijicuenia aëjai. Bajaraxuacujinae jane baja Jesús tëpanajereca.
37 Então Jesus clamou em alta voz e deu o último suspiro.
38 Paepatota Jesús tëpanajereca, bajarapaepatota templobo ënëtuatuajëalia peyatuucutarutsipana, ayaipapaëbërëpanaxaneto, titititica tuatuajëareca, athëbëvetsicacujinae irabereca.|src="CN01843B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Mr 15.38"
38 A cortina do santuário do templo se rasgou em duas partes, de cima até embaixo.
39 Nexata paepatota Jesús tëpanajereca, vajabitsaëvi pijacapitán Jesús pitabara canacujitsialia nuca. Nexata bajaraponë taenuca Jesús pinijicuenia peaëjaijava. Taenucanua Jesús petëpanajetsijavareca. Nexata vajabitsaëvi pijacapitán jumaitsi:
39 Quando o oficial romano que estava diante dele viu como ele havia morrido, exclamou: “Este homem era verdadeiramente o Filho de Deus!”.
40 Bajarajota petiriavibitsaëtoxaneto tajiyoverena taenubena Jesús petëpaejava. Bajarapapetiriavi tuatuajëta nanubena mapamatabëxëyoje. Itsava Maríavënëva, Magdala tomarapijiva. Itsava Salomévënëva. Itsava icatsia Maríavënëva. Bajarapova Santiagobeje Josébeje pena. Bajaraponë Santiago, pevëjëato abaxë itsanë Santiagovënënëvecua.
40 Algumas mulheres observavam de longe. Entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago, o mais jovem, e de José, e Salomé.
41 Pamatacabi abaxë Jesús ponapona Galilea nacuata, bajarapapetiriavi Jesús pënajinavanapatsi peyavenonaenexatsi. Papetiriavibitsaëtojavata Maríabana nanubena, bajarapapetiriavi ata Maríabana Jesús najuapënaponarena Galilea nacuaverena Jerusalén tomaraberena.
41 Eram seguidoras de Jesus e o haviam servido na Galileia. Também estavam ali muitas mulheres que foram com ele a Jerusalém.
42 — ausente —
42 Tudo isso aconteceu na sexta-feira, o dia da preparação, antes do sábado. Ao entardecer,
43 — ausente —
43 José de Arimateia foi corajosamente a Pilatos e pediu o corpo de Jesus. (José era um membro respeitado do conselho dos líderes do povo e esperava a chegada do reino de Deus.)
44 Nexata Pilato jamatabëjumaitsi:
44 Surpreso com o fato de Jesus já estar morto, Pilatos chamou o oficial romano e perguntou se fazia muito tempo que ele havia morrido.
45 Nexata vajabitsaëvi pijacapitán tsipaeba Pilatojavabelia.
45 O oficial confirmou que Jesus estava morto, e Pilatos disse a José que podia levar o corpo.
46 Nexata José comuata pexaniaviriasábana. Bajaraxuacujinae José jane baja cruzajavavetsica pitsica Jesús petëpaenë. Daxitanëreca mataquionaeya matacacëba pexaniaviria piapiasábanapanata. Bajaraxuacujinae itsajota cajena José iboitapajanitojavata pinijiibovaju exanaeyaexanabuata petëpaevi pebuataponaenexa, bajarapaibovajualia José buata Jesús petëpaenë. Bajaraxuacujinae pinijiibopanaxaneto José tixirena. Yavajuvëpaacatabuata.
46 José comprou um lençol de linho, desceu o corpo de Jesus da cruz, envolveu-o no lençol e colocou-o num túmulo escavado na rocha. Então rolou uma grande pedra na entrada do túmulo.
47 María Magdala tomarapijiva, itsava pijinia María, José pena, bajarapovabeje tanebeje itsajota Jesús buatatsi petëpaenë.
47 Maria Madalena e Maria, mãe de José, viram onde o corpo de Jesus tinha sido sepultado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.