Lucas 8
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs ARA
1 Simón pijabota Jesús penanabanicujinae, najetaruca pinijitomaranëjava, tsiquiritomaraxijava ata. Tsipaebanajetaruca pacuenia Dioso pijajivi evetsijitsia. Jesús, pijajivi doce ponëbeje, apóstolevi, yajavanajetaruca.
1 Aconteceu, depois disto, que andava Jesus de cidade em cidade e de aldeia em aldeia, pregando e anunciando o evangelho do reino de Deus, e os doze iam com ele,
2 Jesús yajavanajetaruca petiriavinua, papetiriavi dovathi vecuacapitsapa yajuvënëvi. Papetiriavi ata piavitanejavavecua Jesús jamatejemaya exana yajuvënëvi, Jesús yajavanajetaruca. Bajarapapetiriaviyajuvënëva, caeva pevënë María, Magdala tomarapijiva. Bajarapova Jesús vecuacapitsapa siete ponëbeje dovathivi. Bajarapadovathivi Jesús pevecuacapitsapaecujinae, María pënaponatsi.
2 e também algumas mulheres que haviam sido curadas de espíritos malignos e de enfermidades: Maria, chamada Madalena, da qual saíram sete demônios;
3 Itsava pevënë Juana, Cuzavënënë pijava. Bajaraponë Cuzavënënë, nacuaevetsinë Herodes pijajivitonë. Itsava pevënë Susana. Bajarapapetiriavi pematatsënëa, itsapetiriavi, ayaibitsaëto, yajavanajetaruca Jesús. Bajarapapetiriavi pexainaepalatayajuvënëjava, rajuta Jesúsjavabelia. Nexata xuaxi Jesús pijajivi barënamatavenona pebarëcomuatsinexa bajarapapalatata.
3 e Joana, mulher de Cuza, procurador de Herodes, Suzana e muitas outras, as quais lhe prestavam assistência com os seus bens.
4 Jivi naropoba tomaranëjavaverena. Pata Jesúsjavaberena petaenexatsi. Itsa baja ayaibitsaëtoxaneto nacaetuata Jesúsjavaberena, nexata Jesús livaisi tsipaeba peubinë pelivaisicuenia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:
4 Afluindo uma grande multidão e vindo ter com ele gente de todas as cidades, disse Jesus por parábola:
5 —Peubinë pona pabiabelia peubinexa. Nexata itsa pata pabita, peubixu pexucayajabajarabicuenia ubanajetaruca. Nexata itsaxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata. Bajarapaxu jivi taxunanonoba. Nexata bajarapaxumi juvinejeva baratsui xane.
5 Eis que o semeador saiu a semear. E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho; foi pisada, e as aves do céu a comeram.
6 Itsaxu pijinia othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë. Nexata bajarapaxu juvi ata, tsaquenapona. Tsipaji ira tseva.
6 Outra caiu sobre a pedra; e, tendo crescido, secou por falta de umidade.
7 Itsaxu pijinia othopa xanëebacabomijavata. Nexata peubixu xanëebotonë caecuenia itsa yajavajuva, bitso xanëebotonë matacënënatsi peubijavami.
7 Outra caiu no meio dos espinhos; e estes, ao crescerem com ela, a sufocaram.
8 Itsaxu pijinia othopa pexaniairata. Bajarapaxu itsa juva, vitsaba. Nexata xaniavaetsia nacuaita. Itsabotonë capitsapa cien paxutoyobeje ata, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.
8 Outra, afinal, caiu em boa terra; cresceu e produziu a cento por um. Dizendo isto, clamou: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
9 Nexata Jesús pijajivi yanijobatsi. Jesús pijajivi jumaitsi Jesúsjavabelia:
9 E os seus discípulos o interrogaram, dizendo: Que parábola é esta?
10 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:
10 Respondeu-lhes Jesus: A vós outros é dado conhecer os mistérios do reino de Deus; aos demais, fala-se por parábolas, para que, vendo, não vejam; e, ouvindo, não entendam.
11 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
11 Este é o sentido da parábola: a semente é a palavra de Deus.
12 Nexata pacuenia itsi pabita peubixu, paxu othopa pabi tuatuajëjava penajetarucaenamutojumata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae itsa tsipaebatsi Dioso pitorobilivaisi, jumetane picani. Tsijamatabëubatsi jane baja picani Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane pejumetaecujinae bajarapalivaisi, bepijia dovathi najetaruca bajarapamonaejavaberena. Nexata bajarapamonae tsijamatabëjuvinejevatsi, petsijamatabëubilivaisitsi dovathi baja vecuapitatsi bajarapalivaisimi. Vecuapitatsi pevajënaeyabelia Dioso pejumecovënëtsiyaniva, Dioso pecapanepaeyanivatsi pibisiacuene pexanaeneconivecua.
12 A que caiu à beira do caminho são os que a ouviram; vem, a seguir, o diabo e arrebata-lhes do coração a palavra, para não suceder que, crendo, sejam salvos.
13 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa ibopananëjumata, itsajota bitso ira apo aitayaë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi jumetane. Nexata picani bajarapalivaisi barëyaya jumecovënëta. Itsiata baitsi jane pacuenia irabereca apo atabunepepiareca paxu othopa ibopananëjumata, nexata nabijiana, bajara tsijamatabëcueneitsitsi bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Tsipaji saya caeepatoyo jumecovënëta bajarapalivaisi. Nexata paepatota dovathi jamatabëcueneëjëtatsi, copaba baja bajarapalivaisi pejumecovënëtsijavami.
13 A que caiu sobre a pedra são os que, ouvindo a palavra, a recebem com alegria; estes não têm raiz, creem apenas por algum tempo e, na hora da provação, se desviam.
14 Pacuenia pijinia paxu othopa xanëebacabomijavata, itsa juva, bitso matacënënatsi xanëebotonë, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Jumetane picani bajarapamonae Dioso pitorobilivaisi. Itsiata baitsi jane bitso jamatabëcueneenatsi mapanacuapijicuene yabaraje. Tsipaji najamatabëxaina ayaijava palata pexainaenexa. Najamatabëxainanua pexanaenexa pacuene mapanacuapijivi exana saya jema pebarëyanexa. Bajaraxuata Dioso pitorobilivaisi apo tovitsabitsi pejamatabëëthëtota. Nexata pacuenia itsi pabita piacuaijibibotonë, bajara itsi bajarapamonae. Tsipaji Dioso xaniavaetsia apo tojinavanapae.
14 A que caiu entre espinhos são os que ouviram e, no decorrer dos dias, foram sufocados com os cuidados, riquezas e deleites da vida; os seus frutos não chegam a amadurecer.
15 Pacuenia pijinia itsi paxu othopa pexaniairata, bajara tsijamatabëcueneitsitsi itsamonae Dioso pitorobilivaisi. Bajarapamonae ajamatabëcuenexuirajibi. Ëpexaniajamatabëcuene najamatabëxaina. Casaë tsavanapae pevajënaeyabelia Dioso pejumelivaisi pejumecovënëtsijava. Nexata Dioso pejumelivaisi tsijamatabëcuenevitsabaponatsi pevajënaeyabelia. Tsipaji exanavanapa Dioso pitorobicueniatsi, jai Jesús pijajivijavabelia itsa tsipaeba peyapëtaeyaexanaenexa palivaisi jivijavabelia tsipaeba pabita peubinë pelivaisicuenia.
15 A que caiu na boa terra são os que, tendo ouvido de bom e reto coração, retêm a palavra; estes frutificam com perseverança.
16 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
16 Ninguém, depois de acender uma candeia, a cobre com um vaso ou a põe debaixo de uma cama; pelo contrário, coloca-a sobre um velador, a fim de que os que entram vejam a luz.
17 Bajara pijinia itsi palivaisianë tsipaebaponajë comparacióncuenia daxitajivi picani peyapëtaenexa. Najumematayatsia apo tsipaebaponaenë. Itsamonae nejumetae ata, aeconoxae abaxë apo nejumeyapëtae pajamatabëcuene xaina tatsipaebilivaisianë. Itsiata itsamatacabi, bexëajavabelia, daxitajivi nejumeyapëtaena pajamatabëcuene xaina palivaisianë comparacióncuenia tsipaebaponajë, jai Jesús pijajivijavabelia.
17 Nada há oculto, que não haja de manifestar-se, nem escondido, que não venha a ser conhecido e revelado.
18 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
18 Vede, pois, como ouvis; porque ao que tiver, se lhe dará; e ao que não tiver, até aquilo que julga ter lhe será tirado.
19 Jesús pejuyapijivi, pena yajava, pata Jesúsjavaberena. Itsiata acuenebi bajarapamonae pimoxoyotsijava Jesús. Tsipaji bitso jivi ayaibitsaëto Jesús matatoyorotsia vënëcatsi.
19 Vieram ter com ele sua mãe e seus irmãos e não podiam aproximar-se por causa da concorrência de povo.
20 Nexata pamonae Jesús petsipaebilivaisi matatoyorotsia jumetaeyenatsi, jumaitsi Jesúsjavabelia:
20 E lhe comunicaram: Tua mãe e teus irmãos estão lá fora e querem ver-te.
21 Nexata Jesús jumaitsi daxita bajarapamonaejavabelia:
21 Ele, porém, lhes respondeu: Minha mãe e meus irmãos são aqueles que ouvem a palavra de Deus e a praticam.
22 Itsamatacabi Galilea nacuata Jesús, pijajivi yajava, runareca jera ënëabereca. Jumaitsi pijajivijavabelia:
22 Aconteceu que, num daqueles dias, entrou ele num barco em companhia dos seus discípulos e disse-lhes: Passemos para a outra margem do lago; e partiram.
23 Itsa baja naropobalia, Jesús majitanuca. Nexata pinijijoviboxaneto jemata najetaruca. Malataca nexata bitso ayai. Nexata malataca jera ënëaberena mera epabajarabapona. Mera nexata vënëcapona jera ënëaberena. Bubunaejitsia baja bajarapamo.|src="CN01707B.TIF" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 8.23"
23 Enquanto navegavam, ele adormeceu. E sobreveio uma tempestade de vento no lago, correndo eles o perigo de soçobrar.
24 Nexata Jesús pemajitanucaenë pijajivi yaitavabatsi. Jesús pijajivi jumaitsi:
24 Chegando-se a ele, despertaram-no dizendo: Mestre, Mestre, estamos perecendo! Despertando-se Jesus, repreendeu o vento e a fúria da água. Tudo cessou, e veio a bonança.
25 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
25 Então, lhes disse: Onde está a vossa fé? Eles, possuídos de temor e admiração, diziam uns aos outros: Quem é este que até aos ventos e às ondas repreende, e lhe obedecem?
26 Jesús pijajivi barëyaëta pucaxaneto itsapanabelia, Gerasa nacuayabelia. Gerasanacua boca puca itsapanaverena, Galileanacua pecanacujitsialia.
26 Então, rumaram para a terra dos gerasenos, fronteira da Galileia.
27 Itsa Jesús jeravecua nonotajunaya, mataenenarenatsi bajarapanacuapijinë, dovathivi peyajavaponaponaenë. Bajaraponë bajayajebi baja jumasa ponaponabiaba. Pijabota apo ponaponae. Jivimëthëanëjavata saya ponaponabiaba.
27 Logo ao desembarcar, veio da cidade ao seu encontro um homem possesso de demônios que, havia muito, não se vestia, nem habitava em casa alguma, porém vivia nos sepulcros.
28 Nexata bajaraponë itsa pata Jesúsjavaberena, pematabacabëta nucajunua Jesús pitabarata. Pinijijumeta aëjai.
28 E, quando viu a Jesus, prostrou-se diante dele, exclamando e dizendo em alta voz: Que tenho eu contigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Rogo-te que não me atormentes.
29 Bajarapacuenia jumaitsi dovathivi peyajavaponaponaenë tsipaji Jesús jerajavavetsina penonotajunaejavata, dovathivi peyajavaponaponaenë pemataenenaejavatatsi, Jesús itaveta dovathivi. Jesús jumaitsi dovathivijavabelia mapacueniaje: “¡Dovathivi, bajaraponë baja pavecuapitsapare!” jai. Bajaraponë anijatonë dovathivi vaetababiabatsi. Jivi picani bajaraponë cadenamaëtonëta cobecëtabiabatsi. Yajavataxucëtabiabatsi cadenamaëtonëta xaniavaetsia picani peecaenexa. Itsiata baitsi dovathivi peyajavaponaponaenë ucubabiaba cadenamaëtonëmi. Dovathivi pejamatabëcueneta najetabajiravabiaba petusatuabelia.
29 Porque Jesus ordenara ao espírito imundo que saísse do homem, pois muitas vezes se apoderara dele. E, embora procurassem conservá-lo preso com cadeias e grilhões, tudo despedaçava e era impelido pelo demônio para o deserto.
30 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia:
30 Perguntou-lhe Jesus: Qual é o teu nome? Respondeu ele: Legião, porque tinham entrado nele muitos demônios.
31 Bajarapadovathivi vajëta Jesúsjavabelia infiernojavabelia Jesús pitorobiyaniva.
31 Rogavam-lhe que não os mandasse sair para o abismo.
32 Nexata bajarajota, imoxoyo petsutojavata, marranobitsaëtoxaneto xaevanapa. Dovathivi bitso vajëta Jesúsjavabelia.
32 Ora, andava ali, pastando no monte, uma grande manada de porcos; rogaram-lhe que lhes permitisse entrar naqueles porcos. E Jesus o permitiu.
33 Nexata dovathivi pebi vecuapitsapecatsi. Nexata marranobitsaëtoxanetojavabelia baja junua dovathivi. Nexata daxita bajarapamarranobitsaëtoxanetomi cujinaeyeca. Pucaxaneto itapajanituareca othopareca. Bajarajota daxita marranobitsaëtoxanetomi meneta bubuna.
33 Tendo os demônios saído do homem, entraram nos porcos, e a manada precipitou-se despenhadeiro abaixo, para dentro do lago, e se afogou.
34 Marrano pevetsivi itsa tane bajarapacuene, rëcëpeca. Pona, pacuene tane, petsipaebinexa tomarapijivijavabelia, petsipaebinexa vayafotusatojava penaevijavabelia ata.
34 Os porqueiros, vendo o que acontecera, fugiram e foram anunciá-lo na cidade e pelos campos.
35 Nexata jivi ponarena petaenexa bajarapacuene. Jivi itsa parena Jesúsjavaberena, taeyeta dovathivi peyajavaponaponaenëmi peecaejava Jesús pemuxuneneta. Penaxatatsijava baja bajaraponë naxatateca. Jamatejema baja. Xaniavaetsia eca. Nexata bajarapamonae cujunavatsi Jesús.
35 Então, saiu o povo para ver o que se passara, e foram ter com Jesus. De fato, acharam o homem de quem saíram os demônios, vestido, em perfeito juízo, assentado aos pés de Jesus; e ficaram dominados de terror.
36 Pamonae cuenetanetsi Jesús pejamatejemayaexanaejava dovathivi peyajavaponaponaenëmi, bajarapamonae paeba pepatsivijavabelia daxita pacuenia tane.
36 E algumas pessoas que tinham presenciado os fatos contaram-lhes também como fora salvo o endemoninhado.
37 Bajarapamonae bitso cujunavatsi Jesús. Nexata daxita Gerasa nacuapijivi jumaitsi Jesúsjavabelia:
37 Todo o povo da circunvizinhança dos gerasenos rogou-lhe que se retirasse deles, pois estavam possuídos de grande medo. E Jesus, tomando de novo o barco, voltou.
38 Nexata dovathivi peyajavaponaponaenëmi bitso picani navajëca Jesúsjavabelia penaponaenexa picani Jesús pepëta.
38 O homem de quem tinham saído os demônios rogou-lhe que o deixasse estar com ele; Jesus, porém, o despediu, dizendo:
39 —Ponare nijamonaejavabelia. Tsipaebianame pacuenia ayaicuene nijatuxanenë Dioso catoexana, jai Jesús.
39 Volta para casa e conta aos teus tudo o que Deus fez por ti. Então, foi ele anunciando por toda a cidade todas as coisas que Jesus lhe tinha feito.
40 Jesús icatsia pecovëyaberena naviarena jerata pucaxaneto itsapanaverena. Nexata jivi ayaibitsaëtoxaneto copiapitatsi barëyaya. Tsipaji baja cajena copiaevetavanapatsi pepatsijavarena.
40 Ao regressar Jesus, a multidão o recebeu com alegria, porque todos o estavam esperando.
41 Nexata bajarajota napatajopa Jairovënënë. Bajaraponë judíovi penacaetuatabiabibo pevetsinë. Jairo pematabacabëta yaiyataeya Jesús pitabarata nucajunua. Pinijicuenia junata. Jumaitsi Jesúsjavabelia:
41 Eis que veio um homem chamado Jairo, que era chefe da sinagoga, e, prostrando-se aos pés de Jesus, lhe suplicou que chegasse até a sua casa.
42 Bajarapacuenia Jairo jumaitsi Jesúsjavabelia tsipaji caevayo pexënatovayo totëpaejitsiatsi. Bajarapovayo xaina doce pavaibeje. Itsa Jesús napona Jairo pepëta, jivibitsaëtoxaneto Jesús pepënaponaevitsi matatoyorotsia cënënanajetarubenatsi.
42 Pois tinha uma filha única de uns doze anos, que estava à morte. Enquanto ele ia, as multidões o apertavam.
43 Bajarapajivibitsaëtoxaneto tuatuajëta, itsava pijanacuene pecapunaevatsi nanajetaruca. Bajarapova pijanacuene pecapunaecujinaetsi, doce baja pavaibeje xaina. Beyajiobi tsabiabi bajarapajana. Daxita pexainaejavaximi navecuavereta pematamobita pevaëbivitsi. Itsiata baitsi jane itsanë ata pevaëbivitsi apo jamatejemayaexanaetsi bajarapavitanevecua.
43 Certa mulher que, havia doze anos, vinha sofrendo de uma hemorragia, e a quem ninguém tinha podido curar [e que gastara com os médicos todos os seus haveres],
44 Nexata bajarapova ponataba Jesús pepënëvelia, jivibitsaëtoxaneto tuatuajëalia. Nexata bajarapova tojayataba Jesús penaxatatsijavacopia. Nexata bajarapaepatota pijanacuenemi vecuaajibitsi baja.
44 veio por trás dele e lhe tocou na orla da veste, e logo se lhe estancou a hemorragia.
45 Jesús nexata jumaitsi:
45 Mas Jesus disse: Quem me tocou? Como todos negassem, Pedro [com seus companheiros] disse: Mestre, as multidões te apertam e te oprimem [e dizes: Quem me tocou?].
46 Nexata Jesús jumaitsi:
46 Contudo, Jesus insistiu: Alguém me tocou, porque senti que de mim saiu poder.
47 Nexata petiriva jamatabëjumaitsi:
47 Vendo a mulher que não podia ocultar-se, aproximou-se trêmula e, prostrando-se diante dele, declarou, à vista de todo o povo, a causa por que lhe havia tocado e como imediatamente fora curada.
48 Nexata Jesús jumaitsi bajarapovajavabelia:
48 Então, lhe disse: Filha, a tua fé te salvou; vai-te em paz.
49 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsanucaejavata namutoepatota, pataba jivitonë Jairo pijaboverena. Bajaraponë jumaitsi Jairojavabelia:
49 Falava ele ainda, quando veio uma pessoa da casa do chefe da sinagoga, dizendo: Tua filha já está morta, não incomodes mais o Mestre.
50 Jesús jumetae ata bajarapajume, itsiata jumaitsi Jairojavabelia:
50 Mas Jesus, ouvindo isto, lhe disse: Não temas, crê somente, e ela será salva.
51 Itsa Jesús pata Jairo pijabota, apo tocopatsi ayaibitsaëto penajonenexa Jesús pepëta petëpaevayo pebocaejavabelia. Tocopata saya penajonenexa mapamatabëxëyoje. Pedro, Santiago, Juan, petëpaevayo paxa, pena, bajara saya pamatabëxëyo tocopata penajonenexa Jesús pepëta. Pamonae Jesús pevajënae ena Jairo pijabota, bajarapamonae Jesús pitsapaeyaexana.
51 Tendo chegado à casa, a ninguém permitiu que entrasse com ele, senão Pedro, João, Tiago e bem assim o pai e a mãe da menina.
52 Daxitajivi pinijicuenia matanueyaba petëpanucaevayo. Nexata Jesús jumaitsi:
52 E todos choravam e a pranteavam. Mas ele disse: Não choreis; ela não está morta, mas dorme.
53 Bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, bajarapamonae saya Jesús jumecapocaponatsi. Tsipaji bajarapamonae yapëtane bajarapovayo baja picani pepacuene petëpaejava.
53 E riam-se dele, porque sabiam que ela estava morta.
54 Nexata Jesús petëpaevayo cobepita. Jumaitsi pinijijumeta:
54 Entretanto, ele, tomando-a pela mão, disse-lhe, em voz alta: Menina, levanta-te!
55 Nexata bajarapacuenia Jesús pejumaitsijavata, petëpanucaevayomi nonotabapuna. Asaë baja icatsia petëpaevayomi. Nexata Jesús jumaitsi pejanavayo penajavabelia:
55 Voltou-lhe o espírito, ela imediatamente se levantou, e ele mandou que lhe dessem de comer.
56 Nexata pejanavayo paxa, pena ata, bitso jamatabëcuenenabenajacabeje. Nexata Jesús jumaitsi bajarapajivibejejavabelia:
56 Seus pais ficaram maravilhados, mas ele lhes advertiu que a ninguém contassem o que havia acontecido.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.