Lucas 23
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT
1 Daxita judíovi pijaancianovi nonobapuna. Sacerdotevi penamatacaitorobivi ata nonobapuna. Judíovi pecujarubivi ata nonobapuna. Nexata bajarapamonae Jesús caponaliatsi itsaboyabelia, Judeanacua pevetsinë Pilato pijaboyabelia.
1 Então todo o conselho levou Jesus a Pilatos.
2 Bajarajota Pilato pitabarata bajarapamonae neconitsiaya jumaitsi Jesús yabara:
2 Começaram a apresentar o caso: “Este homem corrompe o nosso povo, dizendo que não se deve pagar impostos ao governo romano e afirmando ser ele próprio o Cristo, o rei”.
3 Nexata Pilato jumaitsi Jesúsjavabelia:
3 Então Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
4 Pilato nexata jumaitsi sacerdotevi penamatacaitorobivijavabelia, jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia ata:
4 Pilatos se voltou para os principais sacerdotes e para a multidão e disse: “Não vejo crime algum neste homem!”.
5 Itsiata bajarapamonae ajumesaë. Orijibia neconitsia jumaitsi Jesús yabara:
5 Mas eles insistiam: “Ele provoca revoltas em toda a Judeia com seus ensinamentos, começando pela Galileia e agora aqui, em Jerusalém!”.
6 Pilato itsa jumetane bajarapamonae peneconitsijavatsi Jesús, nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
6 “Então ele é galileu?”, perguntou Pilatos.
7 Nexata bajarapamonae tsipaeba Pilatojavabelia Jesús Galilea nacuapijinëcuene. Nexata Pilato itoroba pijajivi Jesús pecaponaenexatsilia Herodesjavabelia. Tsipaji Herodes Galileanacua pevetsinë. Bajarapamatacabi Herodes ponapona Jerusalén tomarata.
7 Quando responderam que sim, Pilatos o enviou a Herodes Antipas, pois a Galileia ficava sob sua jurisdição, e naqueles dias ele estava em Jerusalém.
8 Nexata Herodes itsa tane Jesús, barëya. Tsipaji Herodes vënëlivaisitaeyabiaba Dioso pesaëta Jesús pinijicuene pexanaponaejavanë. Nexata Jesús pinijicuene pexanaejava Dioso pesaëta jamatabëtane Herodes.
8 Herodes se animou com a oportunidade de ver Jesus, pois tinha ouvido falar a seu respeito e esperava, havia tempo, vê-lo realizar algum milagre.
9 Nexata Herodes ayaicuenia yanijobapona Jesúsjavabelia. Itsiata Jesús apo jumepitsi caejumeyo ata.
9 Fez uma série de perguntas a Jesus, mas ele não lhe respondeu.
10 Bajarajota nubena sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi yajava. Bajarapamonae ayaijumeta neconitaponatsi Jesús Herodesjavabelia.
10 Enquanto isso, os principais sacerdotes e mestres da lei permaneciam ali, gritando acusações.
11 Nexata Herodes, pijajivi yajava, Jesús capocaponatsi. Bitso pexaniajava, xua nacuaevetsinë banaxatata, bajaraxua Jesús quenetsiataeya xatatatsi. Bajarapacuenia Jesús quenetsiataeya xatatatsi pepo nacuaevetsinëcuenia petaenexatsi. Bajaraxuacujinae icatsia canaviabarenatsi Pilatojavaberena.
11 Então Herodes e seus soldados começaram a zombar de Jesus e ridicularizá-lo. Por fim, vestiram nele um manto real e o mandaram de volta a Pilatos.
12 Pilatobeje Herodesbeje naitoyabeje picani. Itsiata bajarapamatacabi nabarajamatabëcuenexanepanabeje. Naxaniababeje baja.
12 Naquele dia, Herodes e Pilatos, que eram inimigos, tornaram-se amigos.
13 Pilato junata penacaetuatsinexa sacerdotevi penamatacaitorobivi. Junata penacaetuatsinexa judíovi pevetsivi ata. Junata penacaetuatsinexa bajarapatomarata pejinavanapaevi ata.
13 Então Pilatos reuniu os principais sacerdotes e outros líderes religiosos, juntamente com o povo,
14 Nexata Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia Jesús yabara:
14 e anunciou seu veredicto: “Vocês me trouxeram este homem acusando-o de liderar uma revolta. Eu o interroguei minuciosamente a esse respeito na presença de vocês e vejo que não há nada que o condene.
15 Herodes ata apo naneconitsiaexanaetsi. Saya icatsia nacatocanaviarena. Pataneme rabaja. Itsacujiruneconi ata apo xainae maponëje, paneconi yabara beyaxuabijitsiatsi.
15 Herodes chegou à mesma conclusão e o enviou de volta a nós. Nada do que ele fez merece a pena de morte.
16 Nexata tajajivi itorobianajë bajaraponë saya tajajivi pejumaconibabenexa penaneconitsivi pejumaconibabeyabiabimacata. Bajaraxuacujinae copatsianajë, jai Pilato bajarapamonaejavabelia.
16 Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
17 Caevai canacujitsia, pascuavënë fiestamatacabi, Pilato copatabiaba caenë penaneconitsinë pepitsapaenexa penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Pilato copatabiaba ponë jivi vajëtatsi pecopatsinexa. Nexata bajarapacuenia copatabiaba jivi pesivajamatabëcuene xanepanaenexatsi.
17 (Era necessário libertar-lhes um prisioneiro durante a festa da Páscoa.)
18 Nexata bajarapamonae itsa jumetane Pilato picani Jesús pecopatsiapaebijava, nexata daxita bajarapamonae caecuenia vavajai Jesús yabara. Bajarapamonae pevavajaijavata, Jesús yabara jumaitsi Pilatojavabelia mapacueniaje:|src="cn01828B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Lc 23.18-22"
18 Um grande clamor se levantou da multidão, e a uma só voz gritavam: “Mate-o! Solte-nos Barrabás!”.
19 Bajaraponë Barrabás Jesús pevajënaeya bajarapatomarata barënabia gobierno pijajivijavabelia. Nexata Barrabás jivitonë beyaxuaba. Bajaraxuata naneconitsiaponapona penaneconitsivi pejebabiabibota.
19 Esse Barrabás estava preso por ter participado de uma revolta em Jerusalém contra o governo e ter cometido assassinato.
20 Pilato picani jamatabëcopata Jesús. Bajaraxuata picani icatsia Pilato tsipaebijitsia jivijavabelia Jesús baja pecopatsinexa.
20 Pilatos discutiu com eles, pois desejava soltar Jesus.
21 Itsiata baitsi jane bajarapamonae orijibia vavajai.
21 Eles, porém, continuaram gritando: “Crucifique-o! Crucifique-o!”.
22 Icatsia Pilato jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
22 Pela terceira vez, ele perguntou: “Por quê? Que crime ele cometeu? Não encontrei motivo para condená-lo à morte. Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
23 Itsiata bajarapamonae ajumesaë. Vavajai tsaponae.
23 A multidão gritava cada vez mais alto, exigindo que Jesus fosse crucificado, e seu clamor prevaleceu.
24 Nexata baja Pilato tocopata pacuenia bajarapamonae vajëtatsi.
24 Então Pilatos condenou Jesus à morte, conforme exigiam.
25 Nexata Pilato itoroba pijajivi Barrabás, ponë jivitonë beyaxuaba, pecapitsapaenexatsi pepitsapaenexa baja penaneconitsivi pejebabiabibovecua. Caranata Jesús, pianeconijibinë, pebeyaxuabinexatsi Pilato itoroba pijajivi.
25 A pedido deles, libertou Barrabás, o homem preso por revolta e assassinato. Depois, entregou-lhes Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Vajabitsaë itsa caponaliatsi Jesús cruzajavabelia pecobematabiabarutsinexatsi, Simón pijinia najetaruca vayafoverena. Nexata vajabitsaë vaetabatsi Simón. Simón Cirene tomarapijinë. Nexata Simón vajabitsaë itorobatsi, pacruzajavabelia Jesús cobematabiabarutsijitsiatsi, petocaponaenexa. Nexata bajarapacruza Simón tovëtacaranajetaruca Jesús pecovëya.
26 Enquanto levavam Jesus, um homem chamado Simão, de Cirene, vinha do campo. Os soldados o agarraram, puseram a cruz sobre ele e o obrigaram a carregá-la atrás de Jesus.
27 Jesús pënanajetarubenatsi, jivi ayaibitsaëtoxaneto. Bajarapamonaeyajuvënëvi, petiriavi ayaibitsaëto, Jesús bitso pënueyababuataponatsi ayaijumeta.
27 Uma grande multidão os seguia, incluindo muitas mulheres aflitas que choravam por ele.
28 Nexata Jesús napënëyorota. Jumaitsi bajarapapetiriavijavabelia:
28 Mas Jesus, dirigindo-se a elas, disse: “Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por si mesmas e por seus filhos.
29 Itsa copiajopaena piayaimatacabi, jivi bitso bejiobi tsane. Nexata jivi jumai tsane: “Mavecovi itsiata bevelia nacatsunabejiobitane pexi apo pexainaexae,” jai tsane jivi bajarapamatacabi mavecovi yabara.
29 Pois estão chegando os dias em que dirão: ‘Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos e os seios que nunca amamentaram!’.
30 Nexata bajarapamatacabi jivi bitso itsa nabejiobitaena, belia jitsipaena petëpaejava. Nexata jivi najumai tsane: “Vajatëpaenexa, nacatoxanepanaejitsipa pinijiibotsutonë itsa nacamatacënëbajarabijitsipa,” najai tsane jivi.
30 Suplicarão aos montes: ‘Caiam sobre nós!’ e pedirão às colinas: ‘Soterrem-nos!’.
31 Xanë itsacujiruneconi apo xainae atanë, nebejiobiaexanaena itsa necobematabiabarutsiana cruzajavabelia. Nexata pamonae pibisiacuene pexanaevi bitso xanë matatoxenetsia, bejiobiaexanaenaenatsi itsa tocopiapatsianatsi piayaimatacabi, jai Jesús bajarapapetiriavijavabelia.
31 Pois, se fazem estas coisas com a árvore verde, o que acontecerá com a árvore seca?”.
32 Itsabelia vajabitsaë Jesús caponatsi, bajarabelia anijanëbeje penaneconitsinëbeje, Jesús yajava, caponatsi. Bajaraponëbeje piajamatabëcuenebejenëbeje vajabitsaë caponatsibeje Jesús peyajavabeyaxuabinexatsibeje.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, foram levados com ele a fim de também serem executados.
33 Itsa baja capaliatsi Jivimatasipavënë tsutojavabelia, nexata cruzajavabelia Jesús yajavacobematabiabarutatsi bajaraponëbeje. Itsanë rutatsi itsacruzata Jesús pecujuanenia. Itsanë rutatsi itsacruzata Jesús petsavenonenia.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, o pregaram na cruz. Os criminosos também foram crucificados, um à sua direita e outro à sua esquerda.
34 Jesús baja cruzajavabelia pepuacobematabiabarutsi, jumaitsi paxa Diosojavabelia:
34 Jesus disse: “Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que fazem”. E os soldados tiraram sortes para dividir entre si as roupas de Jesus.
35 Bajarajota daxitajivi taenubena. Judíovi pevetsivi Jesús capocaponatsi. Bajarapamonae capocaponaeya jumaitsi Jesús yabara:
35 A multidão observava, e os líderes zombavam. “Salvou os outros, salve a si mesmo, se é o Cristo, o escolhido de Deus”, diziam.
36 Vajabitsaë ata Jesús capocaponatsi. Nexata capocaponaeya cujibarenatsi. Rajutsijitsiatsi piajatuvinora piapaenexa Jesús.
36 Os soldados também zombavam dele, oferecendo-lhe vinagre para beber.
37 Nexata vajabitsaë jumaitsi Jesúsjavabelia:
37 Diziam: “Se você é o Rei dos judeus, salve a si mesmo!”.
38 Bajarajota Jesús pematabocoto matatsënëyo tablapajumata, Pilato pijajivi yaquinaruta acueyabi paviriavibeje pijajumeta. Itsaitane yaquinaruta griegojumeta. Itsaitane yaquinaruta latínjumeta. Itsaitane yaquinaruta hebreojumeta. Peyaquinarubiitane jumai tsarubi mapacueniaje: “Mara ponëje judíovi pepo pevetsinëje,” jai tsarubi Jesús yabara.
38 Uma tabuleta presa acima dele dizia: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Itsanë piajamatabëcuenebejenë cruzajavabelia pecobematabiabarutsinëtsi, Jesús anaeya bijataerucatsi.
39 Um dos criminosos, dependurado ao lado dele, zombava: “Então você é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também!”.
40 Itsanë pijinia itsacruzajavabelia pecobematabiabarutsinëtsi, jumeitavetaruca. Jumai tsarucae penajuananeconitsinëbejejavabelia:
40 Mas o outro criminoso o repreendeu: “Você não teme a Deus, nem mesmo ao ser condenado à morte?
41 Vaxaibeje rabiji vajaneconi xainatsibeje vajatëpaenexabeje. Nacarutabeje mapacueniaje pibisiacuene vajaexanaexaebeje. Mabiji ponëje caeto ata pibisiacuene apo exanae, jai tsarucae bajaraponë jumeitavetsiaya penajuananeconitsinëbejejavabelia.
41 Nós merecemos morrer por nossos crimes, mas este homem não cometeu mal algum”.
42 Icatsia xuacujinae bajaraponë jumaitsi Jesúsjavabelia:
42 Então ele disse: “Jesus, lembre-se de mim quando vier no seu reino”.
43 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia:
43 E Jesus lhe respondeu: “Eu lhe asseguro que hoje você estará comigo no paraíso”.
44 Jesús baja itsa tëpaejitsia, matonejeepatota, daxita nacuanëjava aitaquiri tsajuni. Matapania acueyabi pahorabejecujinae, caniviyojavabelia, nacua napebeta icatsia.
44 Já era cerca de meio-dia, e a escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 Paepatota Jesús tëpanajereca, bajarapaepatota templobo ënëtuatuajëalia pënëyatuucutarutsipana, ayaipapaëbërëpana, tuatuajëatsica titititicaica.
45 A luz do sol desapareceu, e a cortina do santuário do templo rasgou-se ao meio.
46 Nexata Jesús ayaijumeta jumaitsi Diosojavabelia:
46 Então Jesus clamou em alta voz: “Pai, em tuas mãos entrego meu espírito!”. E, com essas palavras, deu o último suspiro.
47 Nexata Romano nacuapijinë, vajabitsaë pijacapitán, itsa tane daxita bajarapacuene, bajaraponë Diosojavabelia jumaitsi:
47 Quando o oficial romano que supervisionava a execução viu o que havia acontecido, adorou a Deus e disse: “Sem dúvida este homem era inocente”.
48 Daxita pajivibitsaëtoxaneto taenubena pacuenia Jesús jumaliverevereca, bajarapamonae bitso najamatabëxainaeya naviaba pijabonëjavabelia.
48 E, quando toda a multidão que tinha ido assistir à crucificação viu isso, voltou para casa entristecida e batendo no peito.
49 Daxita pamonae Jesús peyapëtaevitsi, pebijivi, petiriavi ata, pamonae Galilea nacuaverena pënaponatsi, tajiyojavaverena taenubena, petaenexa Jesús pebeyaxuabijavatsi.
49 Mas os amigos de Jesus, incluindo as mulheres que o seguiram desde a Galileia, olhavam de longe.
50 Jerusalén tomarata ponapona José, Arimatea tomarapijinë. Bajaraponë pexaniajamatabëcuenenë, xaniavaetsia peponaponaenë Dioso pitabarata. Bajaraponë judíovi pevetsinë.
50 Havia um homem bom e justo chamado José, membro do conselho dos líderes do povo,
51 José copiaevetaponapona pecopiajopaejava pamatacabi caenë Dioso evetsijitsia daxita pijajivi mapanacuataje. Nexata José apo jamatabëcuenejëpae pacuenia judíovi exana Jesúsjavabelia.
51 mas que não tinha concordado com a decisão e os atos dos outros líderes religiosos. Era da cidade de Arimateia, na Judeia, e esperava a vinda do reino de Deus.
52 José nexata lia nacuaevetsinë Pilatojavabelia. Vajëta petocopatsinexatsi pemëthëtsinexa petëpaenë Jesús.
52 José foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
53 Bajaraxuacujinae José cruzajavavetsica pitsica Jesús petëpaenë. Daxitanëreca mataquionaeya matacacëba pexaniaviria piapiasábanapanata. Nexata cajena itsajota José iboitapajanitojavata pinijiibovaju toexanabuatatsi petëpaevi pebuataponaenexa, bajarapaibovajualia buata Jesús petëpaenë. Bajarapavajualia abaxë itsajiviyo ata petëpaejiviyo José apo buatsi.
53 Desceu o corpo da cruz, enrolou-o num lençol de linho e o colocou num túmulo novo, escavado na rocha.
54 Pamatacabi José bajarapacuenia vajëta Pilatojavabelia Jesús petëpaenë pemëthëtsinexa, bajarapamatacabi judíovi penacuenebijava banacuenevereta baja pecopiajonevajënaeya penacueraevetsimatacabinexa. Nexata paepatota José ibovajualia buata Jesús petëpaenë, bajarapaepatota José baja tocopiapataponatsi penacueraevetsimatacabinexa.
54 Isso aconteceu na sexta-feira à tarde, no dia da preparação, quando o sábado estava para começar.
55 Papetiriavi Jesús pënaponatsi Galilea nacuaverena, bajarapapetiriavi tajiyo José pecovëya najetarubena. Nexata bajarapapetiriavi tane Jesús petëpaenë José pebuatsijava bajarapaibovajualia.
55 As mulheres da Galileia seguiram José e viram o túmulo onde o corpo de Jesus foi colocado.
56 Bajaraxuacujinae bajarapapetiriavi naviaba baja pijaboyabelia. Nexata pepatsicujinae pijaboyabelia, bajarapapetiriavi xaniavaeta pexaniapetuxujuvira, pexaniapetuxujuvitsapato yajava, Jesús petëpaenë peperabëexabinexa. Nexata abaxë bajarapapetiriavi nacueraeveta judíovi penacueraevetsimatacabita pacuenia itorobatsi Dioso Moiséspijinëta bajayata penajumecopatsilivaisi.
56 Depois, foram para casa e prepararam especiarias e perfumes para ungir o corpo. No sábado, descansaram, conforme a lei exigia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.