Lucas 20
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH
1 Itsamatacabi Jesús templobota jivi livaisi tsipaeba. Tsipaeba pexanialivaisi jivi pecapanepaelivaisinexatsi pibisiacuene pexanaeneconivecua. Nexata bajarajota pata sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, judíovi pijaancianovinua.
1 Certo dia, Jesus estava no pátio do Templo ensinando o povo e anunciando o evangelho . Então chegaram ali alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei, junto com alguns líderes do povo,
2 Nexata bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:
2 e perguntaram: — Diga para nós: com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
3 Jesús nexata jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
3 Jesus respondeu:
4 ¿Jipatsa jane pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona? ¿Dioso tsaja pejamatabëcueneta? Itsa jume, ¿jivi tsaja pejamatabëcueneta? jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
4 Quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas?
5 Nexata ëpamonae nabarëcuaicuaijai. Najumaitsi:
5 Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — O que é que vamos dizer? Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
6 “Jivi raja saya pejamatabëcueneta Juanpijinë jivi bautisabaponapona,” itsa jai tsipaetsi, nexata daxitajivi anaeya ibotonëta nacatseconaejitsipa vajanacabeyejebinexa. Bajarapacuenia nacabeyejebijitsipa tsipaji daxitajivi Juanpijinë yabara sivajamatabëjumaitsi: “Juanpijinë raja pepacuene Diosojumepaebinëmi,” sivajamatabëjai, najai sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivinua, judíovi pijaancianovinua.
6 Mas, se dissermos que foram pessoas, esta multidão vai nos apedrejar, pois eles acham que João era profeta .
7 Nexata saya bajarapamonae jumaitsi Jesúsjavabelia:
7 Por isso responderam: — Nós não sabemos quem deu autoridade a João para batizar.
8 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
8 Jesus disse:
9 Jesús taxuxuaba livaisi petsipaebijava jivijavabelia. Jumaitsi mapacueniaje:
9 Depois Jesus contou esta parábola para o povo:
10 Itsa baja uvabacabo pexainaenë yapëtane pecopiapatsijava uvacuai penaveretsimatacabi penotsinexa, nexata uvabacabo pexainaenë itoroba pijajivitonë. Itoroba petoevetsivitsijavabelia petsicobetsatsinexatsi. Nexata uvabacabo pexainaenë pijajivitonë tovaetabatsi. Toconibabiatsi. Petoconibabecujinaetsi cobesa naviatsiaexanaliatsi.
10 Quando chegou o tempo da colheita, ele mandou um empregado para receber a sua parte. Mas os lavradores bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
11 Itsiata uvabacabo pexainaenë icatsia itoroba itsanë pijajivitonë petsicobetsatsinexatsi. Bajaraponë ata icatsia pibisiacuenia tobijatanetsi. Toconibabiatsi. Peconibabecujinaetsi cobesa naviatsiaexanaliatsi.
11 O dono mandou outro empregado, mas eles também bateram nele, depois o trataram de modo vergonhoso e o mandaram de volta sem nada.
12 Itsiata uvabacabo pexainaenë icatsia itoroba itsanë pijajivitonë. Icatsia bajaraponë ata tomatajorobabiatsi. Uvabacabopënëyabelia xuabatsi.
12 Então ele enviou um terceiro empregado, mas os lavradores também bateram nele e o expulsaram.
13 ’Nexata uvabacabo pexainaenë jamatabëjumaitsi: “¿Detsa nexata xua exanaenajë? Itorobianajë cajena taxënato, tasivanë. Itsa raeta itorobianajë taxënato, bajarapamonae netoyaiyataena,” jamatabëjai uvabacabo pexainaenë.
13 Aí o dono da plantação pensou: “O que vou fazer? Já sei: vou mandar o meu filho querido. Tenho certeza de que vão respeitá-lo.”
14 Itsiata baitsi jane uvabacabo petoevetsivitsi, uvabacabo pexainaenë pexënato ata apo toyaiyataetsi. Itsa tane uvabacabo pexainaenë pexënato, bajarapamonae najumaitsi: “Mara ponëje itsamatacabi paxa pevënamuto paxa pijauvabacabo pitsipaje. Naxanitsia. Beyaxuabatsi. Nexata raja vaxaitsi vajauvabacabo tsane,” najai uvabacabo petoevetsivitsi.
14 — Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
15 Nexata uvabacabo pexainaenë pexënato ata tovaetabatsi. Caponaliatsi bajarapauvabacabo pepënëyabelia. Bajarapacuenia icatsia tobeyaxuabatsi, jai Jesús.
15 — Então eles jogaram o filho para fora da plantação e o mataram. Aí Jesus perguntou:
16 Uvabacabo raja pexainaenë, patsiarena. Verebiabiana daxita bajarapamonaemi. Nexata icatsia itsamonae evetsiaexanaena bajarapauvabacabo, jai Jesús bajarapamonaejavabelia.
16 Ele virá, matará aqueles homens e dará a plantação a outros lavradores. Então as pessoas que estavam ouvindo disseram: — Que Deus não permita que isso aconteça!
17 Nexata Jesús asaëyata naëcota bajarapamonaejavabelia. Jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
17 Mas Jesus olhou bem para eles e disse:
18 Icatsia Jesús jumaitsi mapacueniaje:
18 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
19 Palivaisi Jesús tsipaeba templobota, bajarapalivaisi sacerdotevi penamatacaitorobivi, judíovi pecujarubivi ata, jumeyapëtane. Nexata bajarapamonae najumaitsi:
19 Os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes sabiam que era contra eles que Jesus havia contado essa parábola e queriam prendê-lo ali mesmo, porém tinham medo do povo.
20 Nexata itsamatacabi bajarapamonae itorobarena pijajivi yaenebiaya petonamuxunaevetsinexatsi Jesús. Nexata bajarapamonae pijajivi bepexaniajamatabëcuenevi itajara jinavanapa Jesúsjavata. Bajarapamonae namuxunaevetena Jesús jivi livaisi petsipaebijavata. Bijiaya Jesús jivi livaisi itsa tsipaeba, bajarapalivaisi yabara picani Jesús pecaponaenexatsi nacuaevetsinëjavabelia peneconitsinexatsi.
20 Então começaram a vigiar Jesus. Pagaram alguns homens para fazerem perguntas a ele. Eles deviam fingir que eram sinceros e procurar conseguir alguma prova contra Jesus. Assim os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes teriam uma desculpa para o prender e entregar nas mãos do Governador romano.
21 Nexata bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje:
21 Esses homens perguntaram: — Mestre, sabemos que aquilo que o senhor diz e ensina é certo. Sabemos também que o senhor não julga pela aparência e ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige.
22 Panetsipaebare. ¿Xanepana tsaja vajamatamotsinexa impuestomatamo Romanonacua pepo pevetsinëjavabelia? Itsa jume, ¿apo xanepanae tsaja vajamatamotsinexa? jai bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya Jesúsjavabelia.
22 Diga: é ou não é contra a nossa Lei pagar impostos ao Imperador romano?
23 Itsiata baitsi jane Jesús jamatabëcueneyapëtane bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi peneconitsinexatsi picani. Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
23 Mas Jesus percebeu a má intenção deles e disse:
24 Panetsitajëre palatanëyo, jai Jesús.
24 — Tragam aqui uma moeda. De quem são o nome e a cara que estão gravados nela? — São do Imperador! — responderam eles.
25 Nexata Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
25 Então Jesus disse:
26 Nexata bajarapamonae ajibi Jesús peyabaravaetabijavatsi jivijavabelia livaisi petsipaebijava yabara. Tsipaji xaniavaetsia Jesús jumecanaviata bajarapamonae jamatabëcueneëjëbiaya peyanijobijavatsi. Caranata bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca xaniavaetsia Jesús pejumecanaviatsixae bajarapamonaejavabelia. Moya baja nexata ena bajarapamonae.
26 Eles não puderam conseguir nenhuma prova contra Jesus diante do povo. Por isso ficaram calados, admirados com a resposta dele.
27 Saduceovi saicaya itsalivaisi xaina. Bajarapamonae jamatabëcuenenavëxaniabiaya jumai tsabiabi: “Petëpaevi rabaja petëpaecujinae, apo asaë icatsia tsane,” jai tsabiabi. Nexata saduceovi imoxoyobatsi Jesús. Saduceovi jumaitsi Jesúsjavabelia mapacueniaje:
27 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus
28 —Jesús, Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi, jumaitsi mapacueniaje: “Ponë pematapijinë pepua penacojiobinë baja, itsa tëpa pexi xainaenejeva, nexata juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami. Bajarapacuenia juyapijinë bepita pematapijinëmi pijavami pexi pexainaenexa bajarapovajavabelia. Nexata pexi itsa xainabeje, bematapijinëmi pexi petaenexa daxitajivi,” jai Moiséspijinë bajayata vajanacatoyaquinaelivaisi.
28 e disseram: — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte
29 Nexata jinavanapa ënacaemonae, siete ponëbeje. Pepo matapijinë copiata nacojioba. Nexata bajaraponë pijava vecuatëpa pexi xainaenejeva.
29 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
30 Nexata pematapijinëmi pepënarucaenë pita pematapijinëmi pijavami. Nexata icatsia bajaraponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia.
30 Então o segundo casou com a viúva,
31 Nexata icatsia itsanë tuatuajëmatapijinë pita bajarapova. Bajara icatsia ponë ata tëpa pexi xainaenejeva bajarapovajavabelia. Bajarapacuenia daxita baja siete ponëbeje, nacaemonaemi, pitaponae ata bajarapova, itsiata itsanë ata pexi apo xainae bajarapovajavabelia. Bajarapacuenia daxita siete ponëmibeje tëpa. Verevereca baja.
31 e depois, o terceiro. E assim a mesma coisa aconteceu com os sete irmãos, isto é, todos morreram sem deixar filhos.
32 Belia baja bajarapova ata tëpa.
32 Depois a mulher também morreu.
33 “Jivi raja petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi,” jamë. ¿Detsa nexata ponë, bajarapamonaeyajuvënënë, pijava tsane bajarapova bajarapamatacabi? Daxita pamonae siete ponëmibeje, nacaemonaemi, pitapona picani bajarapovami, jai saduceovi Jesúsjavabelia.
33 Portanto, no dia da ressurreição, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
34 Nexata Jesús jumaitsi saduceovijavabelia:
34 Jesus respondeu:
35 Itsiata baitsi jane pamonae Dioso itapetatsi, apo pevereverecaenacuatatsia jinavanapaena. Bajarapamonae petëpaecujinae, Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi. Bajarapamonae bajarapanacuatatsia apo nacojiobi baja tsane. Bajarajotatsia itsajivi ata pexënatoyo apo canajetsi tsane pebijavabelia petonacojiobinexatsi.
35 Mas as pessoas que merecem alcançar a ressurreição e a vida futura não vão casar lá,
36 Bajarapamonae acuenebi tsane petëpaejava. Tsipaji bajarapamonae jinavanapaena athëbëtatsia pacuenia ángelevi jinavanapa. Bajarapamonae baja Dioso pexi tsane. Tsipaji baja petëpaecujinae Dioso icatsia asaëyaexanaenatsi.
36 pois serão como os anjos e não poderão morrer. Serão filhos de Deus porque ressuscitaram.
37 Moiséspijinë bajayata yaquina pacuenia Dioso tsipaebatsi tsiquirinaemëyo petajueyecaecotiajavaverena. Nexata Moiséspijinë peyaquinaelivaisita, jumaitsi pacuenia Dioso icatsia asaëyaexanaejitsia petëpaevimi. Nexata Moiséspijinë nacayapëtaeyaexana Dioso icatsia piasaëyaexanaejavanexa petëpaevimi. Tsipaji baja Abraham pepuatëpae, Isaac ata baja pepuatëpae, Jacob ata baja pepuatëpae, bajarapamonae yabara bajayata Moiséspijinë peyaquinaelivaisita jumaitsi mapacueniaje: “Xanë rabaja Abraham pijaDiosonë, Isaac ata pijaDiosonë, Jacob ata pijaDiosonë,” jai baja cajena Dioso bajayata Moiséspijinëjavabelia.
37 E Moisés mostra claramente que os mortos serão ressuscitados. Quando fala do espinheiro que estava em fogo, ele escreve que o Senhor é “o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.”
38 Bajarapacuenia Dioso pejumaitsixae, nayapëtane bajarapamonae bajayata tëpae ata, Diosovecua apo penaxuabijava. Aeconoxae ata bajarapamonae Dioso yajavajinavanapa athëbëtatsia. Daxita petëpaevi Dioso cajena apo tsitatëpaetsi, jai Jesús saduceovijavabelia.
38 Isso mostra que Deus é Deus dos vivos e não dos mortos, pois para ele todos estão vivos.
39 Nexata judíovi pecujarubivi jumaitsi Jesúsjavabelia:
39 Aí alguns mestres da Lei disseram: — Boa resposta, Mestre!
40 Bajaraxuacujinae saduceovi cujunava baja icatsia peyanijobijava Jesúsjavabelia.
40 E não tinham coragem de lhe fazer mais perguntas.
41 Jesús pijacuata nayabarajumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia mapacueniaje:
41 Em seguida Jesus perguntou a eles:
42 Davidpijinë bajayata tajëvelia pejumaitsijava Cristo yabara Salmosvënëbaxutota, jumaitsi mapacueniaje:
42 Pois o próprio Davi diz assim no livro de Salmos:
43 Vecatsivajënae jumecovënëtsiaexanatsi abaxë copiaya nijavajabitsaë nitorobicuenianexa,” jai Dioso tajatuxanenëjavabelia,
43 até que eu ponha os seus inimigos
44 ’Nexata Davidpijinë bajayata Cristo yabara: “Tajatuxanenë,” itsa jai, nexata Cristo Davidpijinë apo pemomo. Tsipaji baja cajena Cristo saicaya Dioso pexënato, nayabarajai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, judíovi pecujarubivi pecanaëjëtsinexa Cristo Dioso pexënatocuene.
44 Se Davi chama o Messias de Senhor, como é que o Messias pode ser descendente de Davi?
45 Itsa abaxë daxitajivi namuxunaevetatsi Jesús petsipaebilivaisi, Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
45 O povo todo estava escutando, e Jesus disse aos discípulos:
46 —Xania, panayajivitaema palivaisi judíovi pecujarubivi tsipaebapona panejumecovënëtsiyaniva. Bajarapamonae jitsipabiaba tomara tuatuajëjava piapiajavanë penaxatababiabavanapaenexa jivi peyaiyataenexatsi. Jitsipabiabanua bitso yaiyataeya pebajacobinexatsi callejava. Bajarapamonae itsa najoneyabiaba judíovi penacaetuatabiabibonëjava, jitsipabiaba penaenexa pexaniaviriajavanëta. Nexata natsiitapetabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Bajarapamonae itsa napatabiaba fiestajava ata, jitsipabiaba penaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta.
46 — Cuidado com os
47 Bajarapamonae yamaxëitojorobiaya vecuanotabiabanua pamonajivi pevecuatëpaevanëtsi pecobecovëjavaxi. Bajarapamonae itajara pinijicuenia vajëcabiaba Diosojavabelia. Itsiata pepo pexaniajaijamatabëcueneta apo vajëcabiabi. Bajarapacuenia vajëcabiaba saya jivi petaenexatsi Dioso itajara bitso bepejumecovënëtsivi. Nexata bajarapamonae bitso pinijicuenia Dioso naneconitsiaexanaenatsi pamatacabi Dioso naneconitsiaexanaena daxita pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, jai Jesús pijajivijavabelia judíovi pecujarubivi yabara.
47 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçar, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.