Lucas 14

Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Itsamatacabi, judíovi penacueraevetsimatacabita, Jesús pona fariseovi penamatacaitorobinë pijaboyabelia penanabaninexa. Nexata bajarapabota itsamonae fariseovi Jesús naitaxutocaevetatsi.
1 Certo sábado, Jesus foi comer na casa de um líder fariseu, onde o observavam atentamente.
2 Nexata Jesús pitabarata eca pebi, daxitanë peyajinaenë.
2 Estava ali um homem com o corpo muito inchado.
3 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata:
3 Jesus perguntou aos fariseus e aos especialistas da lei: “A lei permite ou não curar no sábado?”.
4 Itsiata bajarapamonae moya ena. Nexata Jesús cobepita peyajinaenë. Jamatejemayaexana baja. Itoroba baja peponaenexa bajarapabovecua.
4 Eles nada responderam, e Jesus tocou no homem enfermo, o curou e o mandou embora.
5 Jesús nexata jumaitsi judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata:
5 Depois, perguntou a eles: “Qual de vocês, se seu filho ou seu boi cair num buraco, não se apressará em tirá-lo de lá, mesmo que seja sábado?”.
6 Nexata bajarapamonae acuenebi pejumecanaviatsijava Jesúsjavabelia.
6 Mais uma vez, não puderam responder.
7 Fariseonë pijabota Jesús tane fariseonë pejunatsivi. Bajarapamonae natsiitapeta peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta penaenexa mesa muxuneneta. Nexata Jesús muxujioba bajarapamonae beveliajamatabëcuenevi penataenexa. Jesús jumaitsi daxitajivijavabelia mapacueniaje:
7 Quando Jesus observou que os convidados para o jantar procuravam ocupar os lugares de honra à mesa, deu-lhes este conselho:
8 —Itsa pacajunata panenanabaninexa penacasabifiestajavabelia, pëtsa panatsiitapetame paneenaenexa peyaiyataevitsi penaenexa petsinubijavanëta. Tsipaji itsanë ayaijamatabëcuenenë paxamë matatoxenetsia itsa najunatatsi, napatsipa.
8 “Quando você for convidado para um banquete de casamento, não ocupe o lugar de honra. E se chegar algum convidado mais importante que você?
9 Nexata papecajunatsinë pacacujitsiparena. Nexata pacajumai tsipae: “Tocopare bajaraxua maponë peecaenexaje,” pacajai tsipae. Nexata paxamë pauramë tsipae itsa pacanatixitsiaexana paneecaenexa beveliajamatabëcuenevi penaenexa petsinubijavanëta.
9 O anfitrião virá e dirá: ‘Dê o seu lugar a esta pessoa’, e você, envergonhado, terá de sentar-se no último lugar da mesa.
10 Itsa pacajunata, paenaename beveliajamatabëcuenevi penaenexa petsinubijavanëta. Matapania papecajunatsinë itsa pacajumai tsane: “Natixiremena. Peyaiyataevitsi penaenexa tatsinubijavanëta ecare,” itsa pacajai tsane, paenaename bajaraxuanëta. Nexata bajarapacuenia daxita mesa muxuneneta panenajuaenaevi pacataena papecayaiyataejava papecajunatsinë.
10 “Em vez disso, ocupe o lugar menos importante à mesa. Assim, quando o anfitrião o vir, dirá: ‘Amigo, temos um lugar melhor para você!’. Então você será honrado diante de todos os convidados.
11 Pajivi ayaijamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi beveliajamatabëcuenejivi taenatsi Dioso. Pajivi pijinia beveliajamatabëcuenejivi natane, bajarapajivi ayaijamatabëcuenejivi taenatsi Dioso, jai Jesús judíovi pecujarubivijavabelia, fariseovijavabelia ata.
11 Pois os que se exaltam serão humilhados, e os que se humilham serão exaltados”.
12 Nexata Jesús icatsia jumaitsi pejunatsifariseonëtsijavabelia:
12 Então Jesus se voltou para o anfitrião e disse: “Quando oferecer um banquete ou jantar, não convide amigos, irmãos, parentes e vizinhos ricos. Eles poderão retribuir o convite, e essa será sua única recompensa.
13 Itsa junatame itsamonae fiesta nebarëexanaenexa, junatsianame bepejiobivi, penabejenaevi ata, pejayujayunaevi ata, bitso pitaxutotsëcënaevi ata.
13 Em vez disso, convide os pobres, os aleijados, os mancos e os cegos.
14 Nexata bajarapacuenia pepacuene jamatabëcuenebarëyamë tsane. Tsipaji bajarapitsivi acuenebi juya pecanamatamojunatsijava tsane. Nexata nijamatamo xainaename pamatacabi icatsia Dioso asaëyaexanaena pamonae tëpa, pexaniajamatabëcuenevimi, jai Jesús pejunatsifariseonëtsijavabelia.
14 Assim, na ressurreição dos justos, você será recompensado por ter convidado aqueles que não podiam lhe retribuir”.
15 Daxita mesa muxuneneta penaevi jumetane Jesús petsipaebilivaisi. Nexata fariseoviyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia:
15 Ao ouvir isso, um homem que estava à mesa com Jesus exclamou: “Feliz será aquele que participar do banquete no reino de Deus!”.
16 Nexata fariseovi peyapëtaenexa itsamonae Dioso apo pejumecovënëtsijava, junatsi atatsi, Jesús jumaitsi comparacióncuenia mapacueniaje:
16 Jesus respondeu com a seguinte parábola: “Certo homem preparou um grande banquete e enviou muitos convites.
17 Bajaraxuacujinae pexaejava baja itsa vereta, fiesta pexanaenë itoroba pijajivitonë peponaenexa pejunatsivijavabelia: “Naxanitsia baja. Pexaejava rabaja vereta,” pejainexa.
17 Quando estava tudo pronto, mandou seu servo dizer aos convidados: ‘Venham, o banquete está pronto’.
18 Itsiata baitsi jane daxita pejunatsivi apo topatsitsirena. Itsanë saya peponaeyaniva, pijajivitonëta tonajumeitorobarenatsi pejumaitsilivaisi mapacueniaje: “Xanë aeconoxaeta comuatabajë ira. Nexata ponaejitsianë bajarabelia tataenexa bajarapaira. Pexaniacuene netoexanaename. Pëtsa jamatabëcueneanaepaname xanëjavaberena,” pejailivaisi tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta.
18 Mas todos eles deram desculpas. Um disse: ‘Acabei de comprar um campo e preciso inspecioná-lo. Peço que me desculpe’.
19 Itsanë pijinia saya peponaeyaniva, pijajivitonëta tonajumeitorobarenatsi pejumaitsilivaisi mapacueniaje: “Xanë comuatajë diez ponëbeje bueyu tanetoroborobocaevinexa. Nexata ponaejitsianë taëjëtsinexa bajarapabueyu. Pexaniacuene netoexanaename. Pëtsa jamatabëcueneanaepaname xanëjavaberena,” pejailivaisi tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta.
19 Outro disse: ‘Acabei de comprar cinco juntas de bois e quero experimentá-las. Sinto muito’.
20 Itsanë pijinia saya peponaeyaniva, pijajivitonëta tonajumeitorobarenatsi pejumaitsilivaisi mapacueniaje: “Xanë raja aeconoxaeta nacasabajë. Bajaraxuata acuenebi taponaejava,” pejailivaisi tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta. Bajarapacuenia daxita pamonae picani fiesta pexanaenë junata, peponaeyaniva saya tonajumeitorobarenatsi pijajivitonëta.
20 Ainda outro disse: ‘Acabei de me casar e não posso ir’.
21 Nexata fiesta pexanaenë pijajivitonë naviarena pijatuxanenëjavaberena. Tsipaeba pijatuxanenëjavabelia daxita pacuenia najumerubatsi. Nexata fiesta pexanaenë anaepana. Jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Naxanitsiayo liamëre tomarabelia. Junatanajetarucaename jivi pinijicallexanetonëjava, tsiquiricallexijava ata. Junatsianame bepejiobivi, penabejenaevi ata, pejayujayunaevi ata, bitso pitaxutotsëcënaevi ata, penanabaninexa tajabota,” jai fiesta pexanaenë pijajivitonëjavabelia. Nexata baja pijajivitonë pona pejunatsinexa jivi.
21 “O servo voltou e informou a seu senhor o que tinham dito. Ele ficou furioso e ordenou: ‘Vá depressa pelas ruas e becos da cidade e convide os pobres, os aleijados, os cegos e os mancos’.
22 Jivi pebarëpatsicujinaerena, jumaitsi pijatuxanenëjavabelia: “Tajatuxanenë, exanajë rabaja taneitorobicueniamë. Itsiata abaxë sajinanubena itsamesanë itsamonaenexa,” jai bajaraponë pijatuxanenëjavabelia.
22 Depois de cumprir essa ordem, o servo informou: ‘Ainda há lugar para mais gente’.
23 Nexata petuxanenë icatsia jumaitsi pijajivitonëjavabelia: “Liamëre icatsia carreteranëjavabelia, namutonëjavabelia ata. Junatanajetarucaename asaëyata carreterajava peponaevi, namutojava ata peponaevi, penanabaninexa tajabota pevënëcaenexa tajabo.
23 Então o senhor disse: ‘Vá pelas estradas do campo e junto às cercas entre as videiras e insista com todos que encontrar para que venham, de modo que minha casa fique cheia.
24 Pamonae picani copiata junatajë penanabaninexa, caenë ata bajarapamonaeyajuvënënë, apo naxae tsane bajarapapexaejava,” jai petuxanenë pijajivitonëjavabelia, jai Jesús fariseoviyajuvënënëjavabelia jivi peyapëtaenexa itsamonae Dioso apo pejumecovënëtsijava, junatsi atatsi.
24 Pois nenhum dos que antes foram convidados provará do meu banquete’”.
25 Jivibitsaëtoxaneto Jesús pënajinavanapatsi. Nexata Jesús napënëyorota bajarapamonaejavabelia. Jesús jumaitsi mapacueniaje:
25 Uma grande multidão seguia Jesus, que se voltou para ela e disse:
26 —Ponë xanëjavaberena patsi ata, itsiata itsa apo niasiva tsane daxita pijamonae matatoxenetsia, nexata bajaraponë apo tajajivitonë tsane. Bajaraponë itsa apo niasiva tsane paxa, pena ata, pematapijivi ata, pejuyapijivi ata, piasivajava matatoxenetsia, nexata apo tajajivitonë tsane. Bajaraponë itsa apo niasiva tsane pijava, pexi ata, pijacuata penaasivajava ata, matatoxenetsia, nexata bajaraponë apo tajajivitonë tsane.
26 “Se alguém que me segue amar pai e mãe, esposa e filhos, irmãos e irmãs, e até mesmo a própria vida, mais que a mim, não pode ser meu discípulo.
27 Ponë xanë yabara itsamonae jamatabëpebeyaxuabixaetsi, jamatabëpebejiobiaexanaexaetsinua, nexata pecajunavi itsa apo nepënaponae tsane, bajaraponë apo tajajivitonë tsane.
27 E, se não tomar sua cruz e me seguir, não pode ser meu discípulo.
28 Paxamëyajuvënënë itsa jamatabëexana bo, athëbëabetsia piapiaboxanetotsia, nexata copiaya najamatabëcueneveretsipa pacuenia exanaejitsia. “¿Netocaëjëpa tsamëra baja tajapalatata taveretsinexa tajabo?” jamatabëjai tsipae copiaya.
28 “Quem começa a construir uma torre sem antes calcular o custo e ver se possui dinheiro suficiente para terminá-la?
29 Itsa apo najamatabëcueneveretsi tsipae copiaya, nexata bo pexanaejava taxuxuabi ata, apo veretsi tsipae itsa apo tocaëjëpaetsi pijapalata. Nexata pijabo petotaevitsi, capocaponaejitsipatsi.
29 Pois, se completar apenas os alicerces e ficar sem dinheiro, todos rirão dele,
30 Baracuaicuaijaitsi tsipae: “Bajaraponë picani taxuxuaba pijabo pexanaejava. Itsiata apo tocaëjëpaetsi pijapalata peveretsinexa pijabo,” jaitsi tsipae capocaponaeya petotaevitsi.
30 dizendo: ‘Esse aí começou a construir, mas não conseguiu terminar!’.
31 Nacuaevetsinë pijinia, itsanacuaverena itsa sivanavajabitsaëtsijitsiatsi, nexata copiaya najamatabëxainaejitsipa. Jamatabëjumaitsi tsipae mapacueniaje: “Tajajivi saya diez mil ponëbeje. Tanebarëtsimaxëponaevinexa, veinte mil ponëbeje. ¿Baja tsamëra tajajivi nebarëcuenecaëjëpaena tabarëbenexa tajavajabitsaënë pijajivi, veinte mil ponëbejejavabelia?” jamatabëjai tsipae copiaya.
31 “Ou que rei iria à guerra sem antes avaliar se seu exército de dez mil poderia derrotar os vinte mil que vêm contra ele?
32 Nexata bajarapacuenia penajamatabëxainaecujinae, bajaraponë yapëtaejitsipa apo pebarëcuenecaëjëpaejavatsi pebarëbenexa pijavajabitsaënë pijajivijavabelia. Itsa abaxë tajë pevajënae pepatsijavarena pijavajabitsaënë, nexata najumexuabijitsipalia pijajivita penabarajamatabëcuene xanepanaenexabeje vajabitsaëcuene pexanaeyanivabeje.
32 E, se concluir que não, o rei enviará uma delegação para negociar um acordo de paz enquanto o inimigo está longe.
33 Bajara pijinia pacuenia paxamëyajuvënëvi ata itsa apo najamatabëcueneveretsi copiaya penajamatabëcuenepënëyorotsinexa daxita pexainaejavavecua, nexata acuenebi tajajivi taexanaenexa, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.
33 Da mesma forma, ninguém pode se tornar meu discípulo sem abrir mão de tudo que possui.
34 Jesús icatsia comparacióncuenia jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia mapacueniaje:
34 “O sal é bom para temperar, mas, se perder o sabor, como torná-lo salgado outra vez?
35 Itsacuenejavayonexa ata baja apo xanepanae tsipae. Nexata peubijava petsibacaothocaenexa ata, apo xanepanae tsipae. Tsipaji pacuenia peubijava petsibacaothocaebeno, itsa tsibacaothoca, peubijava naxaniabiaexana, bajara apo itsi tsipae bajarapayajomi. Pacuenia bacatasi ata itsa tsibacaothoca, peubijava naxaniabiaexana, bajara apo itsi tsipae bajarapayajomi. Nexata saya jema xuabijitsipa bajarapayajomi. Pajivi jamatabënejumeyapëtane patacatsipaebilivaisi, nenamuxunaevetsi xaniavaetsia, jai Jesús comparacióncuenia bajarapamonaejavabelia.
35 O sal sem sabor não serve nem para o solo nem para adubo; é jogado fora. Quem é capaz de ouvir, ouça com atenção!”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.