Lucas 12
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH
1 Penacaetuataponaejavata jivi pepo ayaibitsaëtoxaneto cajena tsaponae, baitsi miles pajivibeje. Nexata jivi nataxucuetsabataxuabapona. Nexata Jesús pijajivijavabelia copiaya tsipaeba livaisi, pejumecovënëtsiyaniva fariseovi itsa tsipaebatsi saicayalivaisi Dioso pejumelivaisivecua. Jesús pijajivijavabelia jumaitsi mapacueniaje:
1 Milhares de pessoas se ajuntaram, de tal maneira que umas pisavam as outras. Então Jesus disse primeiro aos discípulos:
2 Daxita abaxë palivaisianë jivi aeconoxae apo yapëtae, bajarapalivaisianë itsamatacabi daxitajivi yapëtaeponaena xaniavaetsia. Pibisiacuene muetsia itsajivi pexanaejava ata, itsamatacabi xaniavaetsia yapëtaena daxitajivi.
2 Tudo o que está coberto vai ser descoberto, e o que está escondido será conhecido.
3 Xua ata muetsia pavajunupaebame meravi, bajaraxua ata, itsamatacabi itsajivi vajunupaebiana matacabita daxitajivijavata. Xua ata pënëyatuucutsiboënëta baupa xatatsiaya muetsia vëpaxapaxajaiya pavajunupaebame, bajaraxua ata itsamatacabi itsajivi pinijijumeta vajunupaebiana jivi penacaetuatsijavata, jai Jesús pijajivijavabelia.
3 Assim tudo o que vocês disserem na escuridão será ouvido na luz do dia. E tudo o que disserem em segredo, dentro de um quarto fechado, será anunciado abertamente.
4 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
4 Jesus continuou:
5 Biji rajane pacatsipaebijitsiatsi panecujunavinexa Dioso. Tsipaji Dioso caëjëpatsi papecaxuabinexa infiernojavabelia papecabeyaxuabicujinae, jai Jesús pijajivijavabelia.
5 Vou mostrar a vocês de quem devem ter medo: tenham medo de Deus, que, depois de matar o corpo, tem poder para jogar a pessoa no inferno. Sim, repito: tenham medo de Deus.
6 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
6 — Por acaso não é verdade que cinco passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? No entanto Deus não esquece nenhum deles.
7 Paxamë rabiji bitso Dioso pacaasiva baratsui matatoxenetsia. Tsipaji panamatamotame baratsui matatoxenetsia. Dioso bitso papecaasivaxae, panematanatoxi ata, caematanatoyo canacujitsia, Dioso baja cajena namataëjëta. Bajaraxuata pëtsa pacujunavame itsacuenejava ata, jai Jesús pijajivijavabelia.
7 Até os fios dos cabelos de vocês estão todos contados. Não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos!
8 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
8 Jesus disse ainda:
9 Pamonae jumai tsane itsamonaejavabelia: “Xanë cajena Jesús apo pijajivitonënë,” jai tsane, bajarapamonae yabara juya xanë, jumaitsinë tsane: “Mara pamonae cajena apo tajajivije,” janë tsane Dioso pijaángelevi pitabarata, jai Jesús pijajivijavabelia.
9 Mas aquele que disser publicamente que não é meu, o Filho do Homem também dirá diante dos anjos de Deus que essa pessoa não é dele.
10 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
10 — Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, porém quem
11 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
11 — Quando levarem vocês para serem julgados nas
12 Tsipaji raja bajarapaepatota, Espíritu Santo pacacuaicuaijaiyaexanaena pacuenia panayajivicuaicuaijamëjitsia, jai Jesús pijajivijavabelia.
12 Pois naquela hora o Espírito Santo lhes ensinará o que devem dizer.
13 Jivi ayaibitsaëtoxanetoyajuvënënë jumaitsi Jesúsjavabelia:
13 Um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, mande o meu irmão repartir comigo a herança que o nosso pai nos deixou.
14 Jesús nexata jumaitsi bajaraponëjavabelia:
14 Jesus disse:
15 Nexata icatsia Jesús jumaitsi daxitajivijavabelia:
15 E continuou, dizendo a todos:
16 Nexata Jesús tsipaeba livaisi bajarapamonaejavabelia mapacueniaje:
16 Então Jesus contou a seguinte parábola :
17 Riconë nexata jamatabëjumaitsi: “¿De meta pacuenia exanaenajë? Netoajibi baja rovia taetaponaejavabelianexa taubijava,” jamatabëjai riconë.
17 Então ele começou a pensar: “Eu não tenho lugar para guardar toda esta colheita. O que é que vou fazer?
18 Riconë nexata icatsia jamatabëjumaitsi: “Yapëtaniji rajane baja pacuenia exanaejitsianë. Paboxita jebabiabajë taubijava, penetsianicajë taexanaenexa icatsia ayaiboxanetonë bajarapacovëta. Bajarapaboxanetonëta jane baja jebianajë daxita taubijava, daxita tacobecovë yajava.
18 Ah! Já sei! — disse para si mesmo. — Vou derrubar os meus depósitos de cereais e construir outros maiores ainda. Neles guardarei todas as minhas colheitas junto com tudo o que tenho.
19 Nexata baja xainaenajë bajayajebinexa daxitacuene xua namatavenonajë. Nexata jane baja xuacujinae nacueraevetsianajë. Pexaniacuene nabanebiabianajë. Pexaniaviriaranënua matavëjëa apaeyabiabianajë taitajibinexa. Nexata barëyanë tsabiabi tsane,” jamatabëjai riconë.
19 Então direi a mim mesmo: ‘Homem feliz! Você tem tudo de bom que precisa para muitos anos. Agora descanse, coma, beba e alegre-se.’ ”
20 Nexata bajarapaepatota Dioso jumaitsi riconëjavabelia: “Apo neyapëtaenë baja rovia xamë. Ajena baja, mapameravitaje, tëpaename. ¿Jipatsa nexata nevënamuto pitsiana daxita nexaniavaetejebijavanëmi?” jai Dioso riconëjavabelia, jai Jesús mapalivaisije daxitajivijavabelia.
20 Mas Deus lhe disse: “Seu tolo! Esta noite você vai morrer; aí quem ficará com tudo o que você guardou?”
21 Icatsia Jesús jumaitsi bajarapamonaejavabelia:
21 Jesus concluiu:
22 Jesús nexata jumaitsi pijajivijavabelia:
22 Então Jesus disse aos seus discípulos:
23 Apo jinavanapaetsi cajena ëvajaxaejavanexa. Apo jinavanapaetsinua ëvajanaperabëxatabinexa.
23 Pois a vida é mais importante do que a comida, e o corpo é mais importante do que as roupas.
24 Pacanaëjëre pacuenia baratsui apo ubi pexaejavanexa. Apo notsinua penaveretaponaejava. Apo xainaenua penaveretaponaejava peetsibonexa. Itsiata Dioso rajutabiabatsi pexaejavanexa. ¡Paxamë rabiji bitsoyo Dioso pacaasiva baratsuimonae matatoxenetsia papecarajutsinexa daxita xua panamatavenoname! Bajaraxuata pëtsa pasivanajamatabëxainame ëpanexaejavanexa, ëpanenaxatabijavanexa ata.
24 Vejam os corvos: não semeiam, não colhem, não têm despensas nem depósitos, mas Deus dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os pássaros?
25 ¿Detsa jane ponë paxamëyajuvënënë caëjëpatsi pijacujiruta medio metrocuenia matavëjëa penavitsabiaexanaenexa? Ajibi. Bitso jamatabëbëjai ata tsipae pevitsabinexa, itsiata apo navitsabiaexanae tsipae pijacujiruta. Nexata saya najamatabëcuenecueratsipa pejamatabëcuenebëjaijava penavitsabiaexanaejavanexa. Tsipaji apo tonamatamotsitsi bajaraxua.
25 Qual de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso?
26 Bajara pijinia pacatoitsi paxamë ata daxita xua pasivajamatabëcuenebëjamë. Apo pacatonamatamotsi. Bajaraxuata apo bepajamatabëcuenebëjamë itsacuenejavayo ata yabara, jai Jesús pijajivijavabelia.
26 Portanto, se vocês não podem conseguir uma coisa assim tão pequena, por que se preocupam com as outras?
27 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
27 Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas. Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como uma dessas flores.
28 Paxamë, bevelia Dioso panejumecovënëtsivi, asaëya bepajumecovënëtame Dioso papecaevetsijava. Ajena pitsijavata vayafota tanetsi pexaniaponamatanotoxi. Bajaraxuacujinae, caematacabibejecujinae, tajuatsi baja bajarapaponamatonotoximi. Pacuenia Dioso aitabëyaexana ponamatonotoxi, bajara pijinia pacuenia paxamë ata itsamatacabi Dioso pacaxatabiana piaitabëjava.
28 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje está aqui e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
29 Bajaraxuata pëtsa pasivanajamatabëxainavanapame ëpanexaejavanexa, ëpanematavëjëaapaejavanexa ata. Biji rajane pajumecovënëtavanapare Dioso.
29 Portanto, não fiquem aflitos, procurando sempre o que comer ou o que beber.
30 Pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, bitso sivanajamatabëxainabiaba ëpexaejavanexa, ëpenaxatabijavanexa ata. Itsiata baitsi jane paneaxa Dioso paxainame. Bajaraponë yapëtane daxita xua panamatavenoname.
30 Pois os pagãos deste mundo é que estão sempre procurando todas essas coisas. O Pai de vocês sabe que vocês precisam de tudo isso.
31 Bajaraxuata, daxita xua panamatavenoname, matatoxenetsia Dioso pijacuene bitso pasivanajamatabëxainabiabianame Dioso pijacuene panetoexanavanapaenexa. Nexata Dioso pacarajutsiana daxita xua panamatavenoname, jai Jesús pijajivijavabelia.
31 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
32 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
32 Jesus continuou:
33 Pacanajere panexainaeyajuvënëjava, bitso paneasivajava ata. Nexata bajarapapalata parajutsianame bitso bepejiobivijavabelia. Nexata juya Dioso athëbëtatsia pacarajutsiana bitso penamatamotsijava, apo pevereverecaejava. Bajarajotatsia acuenebi pejonejava penacobetoxotsivi papecayacajërëtsinexa. Itsanë ata ajibi papecatoucubaxaenënexa.
33 Vendam tudo o que vocês têm e deem o dinheiro aos pobres. Arranjem bolsas que não se estragam e guardem as suas riquezas no céu, onde elas nunca se acabarão; porque lá os ladrões não podem roubá-las, e as traças não podem destruí-las.
34 Panacuatatsia pacatoxaniavaeta panexainaejavanexa, bajarapanacua panejamatabëëthëtovetsina pajamatabënajinavanapaename, jai Jesús pijajivijavabelia.
34 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
35 Jesús icatsia pepatsijavanexatsica tajëvelia navajunupaeba. Jesús jumaitsi pijajivijavabelia mapacueniaje:
35 E Jesus disse ainda:
36 Payapëtaneme rabaja mapacueneje. Petuxanenë itsa pona penacasabifiestajavabelia, pijajivi tonajumecopata meravijebi ata pecopiaevetavanapaenexatsi pepatsijavarena. Nexata petuxanenë pijajivi meravi ata copiaevetavanapatsi. Nexata petuxanenë jemata meravi najetarucae ata, baupa itsa docodocota, nexata bajarapamonae bepijia tobaupata pijatuxanenë.
36 Sejam como os empregados que esperam pelo patrão, que vai voltar da festa de casamento. Logo que ele bate na porta, os empregados vão abrir.
37 Bajarapamonae barëya pijatuxanenë naëcotsiaya pecopiaevetavanapaejavata pepatsixae. Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Nexata petuxanenë pijajivi caecuenia petobaupatsixaetsi, petuxanenë pijajivi sivajamatabëcuenebarëya. Nexata petuxanenë pepatsicujinae xaniavaeta mesa. Enaeyaexanaena pijajivi. Nexata caranata petuxanenë bajarapamonae bepijajivitonë nataeya rajuta pexaejava pijajivi.
37 Felizes aqueles empregados que o patrão encontra acordados e preparados! Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o próprio patrão se preparará para servi-los, mandará que se sentem à mesa e ele mesmo os servirá.
38 Meravi tuatuajëta petuxanenë patsi ata, itsa jume, matacabivëpata patsi ata, nexata petuxanenë pijajivi naëcotsiaya pecopiaevetavanapaejavata pijatuxanenë pecaxitajarabixaetsi, petuxanenë pijajivi barëya.
38 Eles serão felizes se o patrão os encontrar alertas, mesmo que chegue à meia-noite ou até mais tarde.
39 Pacanaëjëre mapacueneje. Bo pexainaenë itsa yapëtaejitsipa paepatota meravi pijabojavaberena patsijitsia pecobecovë petonacobetoxotsinënexatsi, nexata apo majitsi tsipae. Vajënaeevetecaejitsipa meravijebi. Apo copatsi tsipae pijaboyaberena petojoneyanivatsi penacobetoxotsinënexa.
39 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse a que hora o ladrão viria, não o deixaria arrombar a sua casa.
40 Bajara pijinia pacuenia paxamë ata najamatabëcuenexaniavaetsiaya panecopiaevetavanapaename tapatsijavatsica. Tsipaji xanë, Daxitajivi Pematapijinënë, paepatota apo panejamatabënajinaemë tapatsijavanexatsica, jemata icatsia patsianicajë, jai Jesús pijajivijavabelia tajëvelia penavajunupaebijavata icatsia pepatsijavanexatsica.
40 Vocês, também, fiquem alertas, porque o
41 Pedro jumaitsi Jesúsjavabelia:
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, essa
42 Jesús nexata jumaitsi Pedrojavabelia:
42 O Senhor respondeu:
43 Bajaraponë bitso barëya pamatacabi pijatuxanenë pata xaniavaetsia pijajivi pecovëta petoevetaponaponaexae.
43 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
44 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Ponë bajarapacuenia xaniavaetsia tonacueneba pijatuxanenë pecovëta, bajaraponë icatsia evetsiaexanatsi daxita xua xaina pijatuxanenë.
44 Eu afirmo a vocês que, de fato, o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
45 Petuxanenë pijajivitonë itsa piajamatabëcuenebejenë tsipae, nexata bajaraponë pijatuxanenë pecovëta jamatabëjumai tsipae: “Tajatuxanenë ajibi tsarucae tsane bajayajebi,” jamatabëjai tsipae. Nexata pijatuxanenë pijajivi, pamonae evetsiaexanatsi xaniavaetsia picani petoevetsinexa, toconibabeyabiabijitsipa. Conibabeyabiabijitsipa pebijivi, petiriavi ata. Bajaraponë ayaijava pexaejava xaeyabiabijitsipa. Aitajibinua tsabiabi tsipae.
45 Mas imaginem o que acontecerá se aquele empregado pensar que o seu patrão está demorando muito para voltar. E imaginem que esse empregado comece a bater nos outros empregados e empregadas e a comer e a beber até ficar bêbado.
46 Nexata itsajota apo jamatabënajinae tsipae pijatuxanenë pepatsijavanexa, bajarapaepatota jemata patsipa pijatuxanenë. Nexata bajaraponë pijatuxanenë pinijicuenia naneconitsiaexanaejitsipatsi. Bajara pijinia pacuenia Dioso ata itsamatacabi pinijicuenia naneconitsiaexanaena pamonae Dioso apo pejumecovënëtsivi, jai Jesús Pedrojavabelia.
46 Então o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe. Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os desobedientes vão.
47 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
47 — O empregado que sabe qual é a vontade do patrão, mas não se prepara e não faz o que ele quer, será castigado com muitas chicotadas.
48 Ponë ata pijinia itsanë pijajivitonë, itsa apo jumeyapëtae xaniavaetsia petoexanaenexa pacuenia pijatuxanenë itorobatsi, nexata pijatuxanenë pitorobicueniatsi saicayacuenia itsa toexana, bajaraponë ata jumaconibabejitsipatsi. Itsiata pinijicuenia apo jumaconibabe tsipaetsi. Pajivi pijinia ayaijava rajutatsi, bajarapajivi yabara vaxaitsi basivajamatabëjumaitsitsi: “Juya meta mapajivije ayaijava rajutabiabiana itsamonaejavabelia,” basivajamatabëjaitsi. Pajivi pijinia evetsiaexanatsi ayaijava, bajarapajivi pevetsiaexanaenëtsi sivajamatabëjumaitsitsi: “Itsa netocanacuenebiana taevetsiaexanaejava, ayaijava netopitsapaena,” sivajamatabëjaitsi pevetsiaexanaenëtsi, jai Jesús pijajivijavabelia.
48 Mas o empregado que não sabe o que o patrão quer e faz alguma coisa que merece castigo, esse empregado será castigado com poucas chicotadas. Assim será pedido muito de quem recebe muito; e, daquele a quem muito é dado, muito mais será pedido.
49 Icatsia Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
49 Jesus continuou:
50 Itsiata baitsi jane abaxë netosajina bajaraxua yabara tanejamatabëcueneëjëtsinexa tanebeyaxuabijavata. ¡Bitso baja rovia najamatabëxainajë! ¡Matapania nebeyaxuabiana, jamatabëcuenecaevianajë!
50 Tenho de receber um batismo e como estou aflito até que isso aconteça!
51 Pëtsa panesivajamatabëjumaitsimë mapacueniaje: “Jesús rabaja patsica mapanacuayabetsicaje daxitajivi mapanacuataje najamatabëcuenejëpaeya pejinavanapaeyaexanaenexa,” panesivajamatabëjamë pëtsa. Bajaraxuanexa apo patsinëtsica. Biji rajane xanë tapatsixaetsica mapanacuayabetsicaje, jivi itsa nejumecovënëtsiana, apo najamatabëcuenejëpae tsane pamonaejavabelia apo nejumecovënëtsi, nacaemonae ata. Itsamonae napijavajabitsaë tsane. Nexata apo najamatabëcuenejëpae tsane.
51 Vocês pensam que eu vim trazer paz ao mundo? Pois eu afirmo a vocês que não vim trazer paz, mas divisão.
52 Ajena mapamatacabijavaveliacujinaeje jivi apo najamatabëcuenejëpae tsane. Cinco pajivibeje, nacaemonae ata, caebota pejinavanapaevi ata, apo najamatabëcuenejëpae tsane xanë apo tanenajuajumecovënëtsixaebeje. Pamonae cinco pajivibeje nacaemonae, bajarapamonaeyajuvënëvi, acueyabi pajivibeje, nejumecovënëtsiana. Anijajivibeje apo nejumecovënëtsi tsane. Itsa jume, anijajivibeje nejumecovënëtsiana. Acueyabi pajivibeje apo nejumecovënëtsi tsane.
52 Porque daqui em diante uma família de cinco pessoas ficará dividida: três contra duas e duas contra três.
53 Bajarapabopijivi, paxabeje pexënatobeje, apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane xanë apo tanenajuajumecovënëtsixaebeje. Petirivabeje pijinia, penabeje pexënatoyobeje ata, apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane xanë apo tanenajuajumecovënëtsixaebeje. Pamebeje pecopenabeje ata apo najamatabëcuenejëpaebeje tsane xanë apo tanenajuajumecovënënëtsixaebeje, jai Jesús pijajivijavabelia.
53 Os pais vão ficar contra os filhos, e os filhos, contra os pais. As mães vão ficar contra as filhas, e as filhas, contra as mães. As sogras vão ficar contra as noras, e as noras, contra as sogras.
54 Jesús icatsia jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:
54 Jesus disse também ao povo:
55 Itsa pataneme jovibo pepitsapaejava epatajërëtsiarena la surverena, pajumaitsimë tsabiabi: “Ajena raja icotia ataju tsane,” pajamë tsabiabi. Nexata bajarapamatacabi icotia ataju tsabiabi.
55 E, quando sentem o vento sul soprando, dizem: “Vai fazer calor.” E faz mesmo.
56 Nexata itsamonae pacatane bepatsita pexaniajamatabëcuenevimë itajara, papibisiajamatabëcuenevi atamë. Payapëtaeyabiabame pacuenia matacabi itsijitsia itarërëbo pepitsapaejava panetaeyabiabixae. Bajarapacuenia picani payapëtaeyabiabame. Itsiata baitsi jane patae atamë daxita xua Juanpijinëmi jivibautisabinëmi exanapona, patae atamënua daxita xua xanë ata exanaponajë, caranata xanë apo paneyapëtaemë Dioso athëbëvetsica taneitorobinëcuenetsica, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.
56 Hipócritas! Vocês sabem explicar os sinais da terra e do céu. Então por que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
57 Jesús icatsia jumaitsi jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia:
57 E Jesus terminou, dizendo:
58 Itsa pananeconitame itsajivijavabelia, nexata itsa pacacapona bajarapajivi jueznëjavabelia papecaneconitsinexa, namutua xaniavaetsia panabarëcuaicuaijamërebeje panenasivajamatabë xanepanaenexabeje xua yabara pacaneconitsijitsia. Bajarapacuenia xaniavaetsia panabarëcuaicuaijamërebeje papecanutsiyaniva jueznë pitabarata. Tsipaji raja jueznë itorobijitsipa policíavi panijaneconi yabara papecacaponaenexa penaneconitsivi pejebabiabiboyabelia. Nexata policíavi pacananeconitsiaexanetsipa penaneconitsivi pejebabiabibota.
58 Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, faça o possível para resolver a questão enquanto ainda está no caminho com essa pessoa. Isso para que ela não o leve ao juiz, o juiz o entregue ao guarda, e o guarda ponha você na cadeia.
59 Xaniajanë pacuenia pacatsipaebijitsiatsi. Nexata penaneconitsivi pejebabiabibota itsa pacananeconitsiaexanetsipa, bajaraverena bepijia apo papitsapaemë tsipae. Matapania pamatamotsipame daxita xua yabara pacananeconitsiaexaneta, papitsapaejitsipame, jai Jesús jivi ayaibitsaëtoxanetojavabelia.
59 Eu lhe afirmo que você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.