João 4
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NAA
1 Fariseovi jumetane jivi pejumaitsijava: “Jesús baja pijajivi ayaibitsaëtoxaneto xainaponapona. Bautisabaponanua jivi ayaibitsaëto Juan matatoxenetsia,” pejaijava.
1 Quando Jesus soube que os fariseus tinham ouvido dizer que ele fazia e batizava mais discípulos do que João
2 Itsiata Jesús pecobeta apo bautisabi caejivi ata. Jesús rajane pijajivi bautisabapona jivi.
2 — se bem que Jesus mesmo não batizava, e sim os seus discípulos —,
3 Nexata Jesús itsa yapëtane fariseovi pevënëlivaisitaejavatsi pacuenia jivi baracuaicuaijaitsi, nexata naviata Judea nacuaverena. Pona Galilea nacuayabelia.
3 deixou a Judeia, retirando-se outra vez para a Galileia.
4 Nexata Galilea nacuayabelia peponaenë, Jesús, pijajivi yajava, patanajetaruca Samaria nacuajava. Tsipaji bajaraxuayo namuto najetaruca.
4 E era-lhe necessário passar pela região da Samaria.
5 Nexata Jesús ecojopa Samaria nacuata peecaetomarata, Sicarvënë tomarata. Sicar tomaravecua imoxoyo boca pairayo Jacobpijinë bajayata rajuta pexënato Josépijinë.
5 Assim, Jesus chegou a uma cidade samaritana, chamada Sicar, perto das terras que Jacó tinha dado a seu filho José.
6 Bajarapairayota eca meramëthë, pamëthë Jacobpijinë bajayata cueyeta. Jesús sicuerana peponaejava namuto. Nexata Jesús ecojopa meramëthë muxuneneta. Matonejeepatota Jesús ecojopa.
6 Ali ficava o poço de Jacó. Cansado da viagem, Jesus sentou-se junto ao poço. Era por volta do meio-dia.
7 — ausente —
7 Nisso veio uma mulher samaritana tirar água. Jesus lhe disse:
8 — ausente —
8 Pois os seus discípulos tinham ido à cidade comprar alimentos.
9 Nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi:
9 Então a mulher samaritana perguntou a Jesus: — Como, sendo o senhor um judeu, pede água a mim, que sou mulher samaritana? Ela disse isso porque os judeus não se dão com os samaritanos.
10 Nexata Jesús jumaitsi Samaria nacuapijivajavabelia:
10 Jesus respondeu:
11 Nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi Jesúsjavabelia:
11 Ao que a mulher respondeu: — O senhor não tem balde e o poço é fundo. De onde vai conseguir essa água viva?
12 Vajasalinainëmi Jacobpijinë ayaijamatabëcuenenëmi. Bajayata nacatocopata mapameramëthëje. Bajaraponëmi, pexi ata, pijadajubi ata, mera apa mapamëthëtaje. ¿Xamë tsaja nexata Jacobpijinëmi matatoxenetsia bitso ayaijamatabëcuenenëmë? jai Samaria nacuapijiva Jesúsjavabelia.
12 Por acaso o senhor é maior do que Jacó, o nosso pai, que nos deu o poço, do qual ele mesmo bebeu, assim como os seus filhos e o seu gado?
13 Jesús nexata jumaitsi:
13 Jesus respondeu:
14 Pajivi apaena xanë tarajutsimera, bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava. Nexata pacuenia meramëthë eca daxitamatacabijavabelianexa, bajara itsi tsane bajarapajivi, jai Jesús.
14 mas aquele que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Pelo contrário, a água que eu lhe der será nele uma fonte a jorrar para a vida eterna.
15 Nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi Jesúsjavabelia:
15 A mulher lhe disse: — Senhor, quero que me dê essa água para que eu não mais tenha sede, nem precise vir aqui buscá-la.
16 Jesús nexata jumaitsi Samaria nacuapijivajavabelia:
16 Jesus disse:
17 Nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi:
17 Ao que a mulher respondeu: — Não tenho marido. Então Jesus disse:
18 Xainame picani amonajivi cinco ponëbeje. Ponë aeconoxae xainame, apo amona cajena. Tsipaji saya nijajara. Bajaraxuata xaniavaetsia netsipaebame, jai Jesús Samaria nacuapijivajavabelia.
18 Porque já teve cinco, e esse que agora tem não é seu marido. O que você disse é verdade.
19 Nexata Samaria nacuapijiva itsa jumetane bajarapacuenia Jesús pejumaitsijava, nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi Jesúsjavabelia:
19 A mulher então lhe disse: — Agora eu sei que o senhor é um profeta!
20 Patajasalinaivimi baja cajena navajëcabiaba Diosojavabelia mapatsutojumataliaje. Itsiata baitsi jane pajudíovimë pajumaitsimë tsabiabi: “Jivi itsa navajëca Diosojavabelia, benavajëcabiaba Jerusalén tomarata Dioso pejumecovënëtsinexatsi,” pajamë tsabiabi, jai Samaria nacuapijiva.
20 Nossos pais adoravam neste monte, mas vocês dizem que em Jerusalém é o lugar onde se deve adorar.
21 Jesús nexata jumaitsi:
21 Jesus respondeu:
22 PaSamaria nacuapijivimë, pavajëcabiabi atamë Diosojavabelia, xaniavaetsia apo payapëtaemë Dioso. Paxanë rajane pajudíovinë xaniavaetsia payapëtaniji Dioso, ponëjavabelia pavajëcabiabajë. Tsipaji xanë daxitajivi tacapanepaenë tsane, judíoviyajuvënënë.
22 Vocês adoram o que não conhecem; nós adoramos o que conhecemos, porque a salvação vem dos judeus.
23 Ajena mapamatacabijavaveliacujinaeje, pevajënaeyabelia ata tsaponae, daxita pamonae jamatabëvajëta Diosojavabelia, bajarapamonae xaniavaetsia vajëtsiana daxita pejamatabëëthëtojavavetsina. Pepo pexaniajaijamatabëcueneta vajëtsiana Diosojavabelia. Bajarapitsivi Dioso jitsipa pevajëtsijavatsi.
23 Mas vem a hora — e já chegou — em que os verdadeiros adoradores adorarão o Pai em espírito e em verdade. Porque são esses que o Pai procura para seus adoradores.
24 Dioso cajena apo vajataenë. Pamonae vajëta Diosojavabelia, xaniavaetsia pexaniajaijamatabëcueneta bevajëta, pepo pejamatabëëthëtojavavetsina, jai Jesús Samaria nacuapijivajavabelia.
24 Deus é Espírito, e é necessário que os seus adoradores o adorem em espírito e em verdade.
25 Nexata Samaria nacuapijiva jumaitsi:
25 A mulher respondeu: — Eu sei que virá o Messias, chamado Cristo. Quando ele vier, nos anunciará todas as coisas.
26 Jesús nexata jumaitsi Samaria nacuapijivajavabelia:
26 Então Jesus disse:
27 Nexata bajarapaepatota tomaraverena parena Jesús pijajivi. Bajarapamonae jamatabëcuenenabenajaca Jesús pecuaicuaijaitsanucaexae Samaria nacuapijivajavabelia. Itsiata itsanë ata: “¿Detsa xua jitsipame?” apo jai Samaria nacuapijivajavabelia. Jesúsjavabelia ata apo yanijobi: “¿Detsa xuajitsia bajarapova barëcuaicuaijamë?” apo jai itsanë ata.
27 Naquele momento, chegaram os discípulos de Jesus e se admiraram ao vê-lo falando com uma mulher. Mas nenhum deles perguntou: “O que você está querendo?” Ou: “Por que o senhor está falando com ela?”
28 Nexata bajarajota Samaria nacuapijiva pueneteta pijacanalito. Navialia pijatomarabelia. Tsipaebalia jivi. Nexata jumaitsi Jesús yabara:
28 Quanto à mulher, deixou o seu cântaro, foi à cidade e disse ao povo:
29 —Panataemelia ponë netsipaeba daxita pacuenia exanajë. ¿Baja tsamëra jane apo Cristo, ponë athëbëvetsica Dioso itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa? jai Samaria nacuapijiva.
29 — Venham comigo e vejam um homem que me disse tudo o que eu já fiz. Não seria ele, por acaso, o Cristo?
30 Nexata bajarapamonae pijatomaravelia ponalia. Taeothopalia Jesús.
30 Então saíram da cidade e foram até onde Jesus estava.
31 Itsa abaxë bajarapamonae apo patsilia Jesúsjavabelia, Jesús pijajivi jumaitsi:
31 Enquanto isso, os discípulos pediam a Jesus, dizendo: — Mestre, coma!
32 Nexata Jesús jumaitsi pijajivijavabelia:
32 Mas ele lhes disse:
33 Nexata Jesús pijajivi, ëpamonae, nayanijoba.
33 Então os discípulos começaram a dizer entre si: — Será que alguém lhe trouxe algo para comer?
34 Nexata Jesús jumaitsi:
34 Jesus lhes declarou:
35 Paxamë pajumaitsimë tsabiabi peubijava yabara: “Saica raja abaxë cuatro pajuametobeje peubijava penaveretsinexa,” pajamë tsabiabi. Itsiata xanë pacatsipaebianatsi jivi yabara. Pataema mapamonae najetarubenaje. Pacuenia baja peubijava navereta penotsinexatsi, bajara itsi mapamonaeje. Mapamonaeje jumecovënëtsiana itsa tsipaebianatsi Dioso pejumelivaisi.
35 Vocês não dizem que ainda faltam quatro meses até a colheita? Eu, porém, lhes digo: Levantem os olhos e vejam os campos, pois estão maduros para a colheita.
36 Pajivi tsipaebiana tajumelivaisi jivi pejumecovënëtsiaexanaenexa, matacabi apo pevereverecaejava jivi pexainaenexa, bajarapajivi sivajamatabëcuenebarëya tsane ayaibitsaëto itsa jumecovënëtsianatsi. Itsamonae baja picani namataxainaeya tsipaeba bajarapamonaejavabelia Dioso pejumelivaisi. Itsiata baitsi jane apo jumecovënëtsitsi. Nexata bajarapamonae ata itsa vënëlivaisitaena pejumecovënëtsijava tajumelivaisi, bajarapamonae ata sivajamatabëcuenebarëya tsane.
36 Quem colhe recebe desde já a recompensa e ajunta o seu fruto para a vida eterna, para que se alegrem ao mesmo tempo o que semeia e o que colhe.
37 Jivi bajumaitsi peubijava yabara mapacueniaje: “Copiaya itsanë uba. Itsa baja navereta peubijava, saicaya icatsia itsanë nota,” bajai.
37 Pois, no caso, é verdadeiro o ditado: “Um é o que semeia, outro é o que colhe.”
38 Nexata baja itsaxuayo itsamonae copiaya Dioso pejumelivaisi asaëyata tsipaebapona, bajara icatsia xuayo paxamë ata talivaisi panetsipaebinexa, pacaitorobatsi. Nexata pamonae copiaya Dioso pejumelivaisi tsijamatabëubatsi, ayaibitsaëto bajarapamonae najamatabëcuenecopaba baja Diosojavabelia panetsipaebixae talivaisi, jai Jesús pijajivijavabelia.
38 Eu os enviei a colher o que vocês não semearam; outros trabalharam, e vocês aproveitaram o trabalho deles.
39 Samaria nacuapijiva, pova Jesús barëcuaicuaijai mera mëthëjavata, pijatomarapijivijavabelia tsipaeba ayaibitsaëtoxanetojavabelia Jesús yabara. Nexata Samaria nacuata pejinavanapaevi, Sicar tomarapijivi, ayaibitsaëtoxaneto jumecovënëta Cristocuene. Jumecovënëta Cristocuene penavajunupaebixae bajarapova bajarapatomarapijivijavabelia: “Daxita pacuene exanajë, Jesús netsipaeba,” pejaixae.
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram em Jesus, por causa do testemunho da mulher, que tinha dito: “Ele me disse tudo o que eu já fiz.”
40 Nexata Samaria nacuapijivi itsa parena Jesúsjavaberena, bajarapamonae Jesús asivatsi penaponaponaenexa bajarapamonaejavata. Nexata Jesús bajarapamonaejavata naponapona anijamatacabibeje.
40 Quando, pois, os samaritanos foram até Jesus, pediram-lhe que permanecesse com eles; e Jesus ficou ali dois dias.
41 Itsa bajarapamonae pijacuata jumetane Jesús petsipaebilivaisi, nexata icatsia ayaibitsaëtoxaneto jumecovënëta Cristocuene.
41 Muitos outros creram nele, por causa da palavra de Jesus.
42 Nexata bajarapamonae jumaitsi penavajunupaebivajavabelia:
42 E diziam à mulher: — Agora não é mais por causa do que você falou que nós cremos, mas porque nós mesmos ouvimos, e sabemos que este é verdadeiramente o Salvador do mundo.
43 Samaria nacuata anijamatacabibeje Jesús peponaponaecujinae, vecuapona baja Samarianacua. Nexata jane baja pona Galilea nacuayabelia.
43 Passados dois dias, Jesus saiu dali e foi para a Galileia.
44 Jesús jumai tsabiabi pijajivijavabelia:
44 Porque o próprio Jesus testemunhou que um profeta não tem honra na sua própria terra.
45 Itsa baja Jesús palia Galilea nacuayabelia, bajarapanacuapijivi xaniavaetsia copiapitatsi. Tsipaji baja cajena bajarapamonae ata Jerusalén tomarata pascua fiestamatacabi Jesús tanetsi. Nexata Jesús ayaicuene Dioso pesaëta pexanaejava bajarapamonae cujirutanetsi fiestamatacabi.
45 Assim, quando chegou à Galileia, os galileus o receberam, porque viram todas as coisas que Jesus tinha feito em Jerusalém, por ocasião da festa, à qual eles também tinham comparecido.
46 Nexata icatsia Jesús naviata Caná tomaraberena. Canátomara eca Galilea nacuata. Bajarapatomarata Jesús copiaya merami exana vinora. Caná tomarata ponapona gobierno pijajivitonë, ayaijamatabëcuenenë. Bajaraponë pexënatonëyo toavitane tsanucaetsi Capernaum tomaratalia.
46 Jesus foi outra vez a Caná da Galileia, onde tinha transformado água em vinho. E havia ali um oficial do rei, cujo filho estava doente em Cafarnaum.
47 Nexata gobierno pijajivitonë vënëlivaisitanetsi Jesús Judea nacuajavaverena pepatsijava, Galilea nacuayaberena. Nexata bajaraponë lia Jesúsjavabelia. Pinijicuenia junata pijaboyabelia pebarëponaenexa Jesús petojamatejemayaexanaenexatsi pexënatonëyo. Tsipaji baja gobierno pijajivitonë pexënatonëyo totëpaejitsiatsi.
47 Quando ouviu dizer que Jesus tinha vindo da Judeia para a Galileia, foi até ele e pediu-lhe que fosse curar o seu filho, que estava morrendo.
48 Nexata Jesús jumaitsi bajaraponëjavabelia:
48 Então Jesus lhe disse:
49 Nexata gobierno pijajivitonë jumaitsi:
49 O oficial pediu mais uma vez: — Senhor, venha, antes que o meu filho morra!
50 Jesús nexata jumaitsi bajaraponëjavabelia:
50 Jesus respondeu: O homem creu na palavra de Jesus e partiu.
51 Itsa bajaraponë patanajetarucalia, nexata pijajivi mataenenarenatsi. Nexata pijajivi jumaitsitsi:
51 Quando já estava a caminho, os seus servos vieram ao encontro dele, anunciando-lhe que o seu filho estava vivo.
52 Nexata bajaraponë yanijoba pijajivijavabelia.
52 Então perguntou a que horas o seu filho havia se sentido melhor. Informaram: — Ontem, à uma hora da tarde a febre o deixou.
53 Nexata bajaraponë jamatabëjumaitsi:
53 Com isso, o pai reconheceu que aquela era precisamente a hora em que Jesus tinha dito a ele: “O seu filho vai viver.” E ele e toda a sua casa creram.
54 Jesús penaviatsicujinae Judea nacuajavaverena, Galilea nacuajavaberena, cotocaevi bajarapapinijicuene Dioso pesaëta exana Galilea nacuata.
54 Este foi o segundo sinal que Jesus fez, depois de ir da Judeia para a Galileia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.