João 3
Dios pejumelivaisibaxuto pejanalivaisibaxuto (GUH) vs NTLH
1 Nicodemo fariseonë. Nexata catsitecaponapona fariseovi pijacuene. Nicodemo judíovi pevetsiviyajuvënënë.
1 Havia um fariseu chamado Nicodemos, que era líder dos judeus.
2 Nexata Nicodemo meravi pona Jesúsjavabelia. Nexata itsa pata, Jesúsjavabelia Nicodemo jumaitsi:|src="CN01670B.tif" size="span" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Jn 3.2"
2 Uma noite ele foi visitar Jesus e disse: — Rabi, nós sabemos que o senhor é um mestre que Deus enviou, pois ninguém pode fazer esses milagres se Deus não estiver com ele.
3 Nexata Jesús jumaitsi Nicodemojavabelia:
3 Jesus respondeu:
4 Nexata Nicodemo jumaitsi Jesúsjavabelia:
4 Nicodemos perguntou: — Como é que um homem velho pode nascer de novo? Será que ele pode voltar para a barriga da sua mãe e nascer outra vez?
5 — ausente —
5 Jesus disse:
6 — ausente —
6 Quem nasce de pais humanos é um ser de natureza humana; quem nasce do Espírito é um ser de natureza espiritual.
7 “Xamë ata baja cajena icatsia benaexaname bepejananaexanaejiviyocuenia,” tacajaijava yabara, pëtsa jamatabëcuenenabenajacame.
7 Por isso não fique admirado porque eu disse que todos vocês precisam nascer de novo.
8 Jovibo banajetaruca itsabelia jamatabënajetaruca. Jumetaneme saya ëpijume. Itsiata apo yapëtaemë itsaverena pona, itsabelia ata pona. Bajara pijinia pacuenia apo yapëtaemë pacuenia jivi Espíritu Santo pejamatabëcueneta naexanaeyaexanatsi bepejanaexanaejivicuenia, jai Jesús Nicodemojavabelia.
8 O vento sopra onde quer, e ouve-se o barulho que ele faz, mas não se sabe de onde ele vem, nem para onde vai. A mesma coisa acontece com todos os que nascem do Espírito.
9 Nexata icatsia Nicodemo jumaitsi Jesúsjavabelia:
9 — Como pode ser isso? — perguntou Nicodemos.
10 Jesús nexata jumaitsi:
10 Jesus respondeu:
11 Xaniajanë pacuenia catsipaebijitsiatsi. Juan jivibautisabinë. Bajaraponëbeje patayapëtaelivaisibeje, jivi patsipaebaponajëbeje. Xua pepacuene patanijibeje, bajaraxua ata jivijavabelia patsipaebaponajëbeje. Itsiata baitsi jane patatsipaebilivaisianëbeje, apo panejumecovënëtsimë.
11 Pois eu afirmo ao senhor que isto é verdade: nós falamos daquilo que sabemos e contamos o que temos visto, mas vocês não querem aceitar a nossa mensagem.
12 Catsipaebi atatsi xua Dioso exanapona mapanacuataje, itsiata apo nejumecovënëtsimë. ¿Detsa nexata pacuenia nejumecovënëtsianame itsa catsipaebianatsi xua Dioso exanapona athëbëtatsia? jai Jesús.
12 Se vocês não creem quando falo das coisas deste mundo, como vão crer se eu falar das coisas do céu?
13 Icatsia Jesús pijacuata nayabarajumaitsi Nicodemojavabelia:
13 Ninguém subiu ao céu, a não ser o
14 Bajayata petusato nacuata jivi ayaibitsaëto yatëpapona jomo pesinijavatsi. Nexata bajarapaepatota Moiséspijinë jomo jumapecataeya pexanaenë, naejavata athëbëyo ruta. Nexata jomo pesinivitsi peyatëpaeviminexa, itsa taepona bajaraponë, asaë tsaponae. Bajara pijinia pacuenia, Daxitajivi Pematapijinë ata, athëbëyo rutsianatsi cruzajavabelia. Bajarapacuenia rutsianatsi cruzata petëpaenexa.
14 — Assim como Moisés, no deserto, levantou a cobra de bronze numa estaca, assim também o Filho do Homem tem de ser levantado,
15 Nexata pajivi bajaraponëjavabelia sivanajamatabëcopata, apo naxuabi tsane. Bajarapajivi xainaena matacabi apo pevereverecaejava, nayabarajai Jesús pijacuata Nicodemojavabelia.
15 para que todos os que crerem nele tenham a vida eterna.
16 Icatsia Jesús pijacuata nayabarajumaitsi Nicodemojavabelia:
16 Porque Deus amou o mundo tanto, que deu o seu único Filho, para que todo aquele que nele crer não morra, mas tenha a vida eterna.
17 Dioso apo itorobitsica pexënato mapanacuayabetsicaje mapanacuapijivije pijaneconi yabara penaneconitsiaexanaenexa. Biji rajane Dioso itorobica pexënato, pejamatabëcueneta Dioso pecapanepaenexa mapanacuapijivije pibisiacuene pexanaeneconimivecua, nayabarajai Jesús pijacuata Nicodemojavabelia.
17 Pois Deus mandou o seu Filho para salvar o mundo e não para julgá-lo.
18 Icatsia Jesús pijacuata nayabarajumaitsi Nicodemojavabelia:
18 — Aquele que crê no Filho não é julgado; mas quem não crê já está julgado porque não crê no Filho único de Deus.
19 Ponë Daxitajivi Pematapijinë, bepecotia picani. Tsipaji jivi tsipaebapona pexaniajailivaisi jivi pejamatabëcueneitayotsinexa. Itsiata mapanacuapijivi apo jitsipae pejamatabëcueneitayotsinexatsi. Jitsipa saya piaitaquirijamatabëcuene. Tsipaji bajarapamonae pibisiacuene exanavanapa. Bajaraxuata bajarapamonae naneconitsiaexanaenatsi Dioso.
19 E é assim que o julgamento é feito: Deus mandou a luz ao mundo, mas as pessoas preferiram a escuridão porque fazem o que é mau.
20 Daxita pamonae pibisiacuene pexanavanapaevi, apo jitsipae Daxitajivi Pematapijinë pejamatabëcueneitayotsinexatsi. Bajaraxuata Daxitajivi Pematapijinëjavabelia apo patsi. Tsipaji cujunava peyapëtaeyaexanaeyanivatsi penaneconitsijava Diosojavabelia pibisiacuene pexanaeneconi yabara.
20 Pois todos os que fazem o mal odeiam a luz e fogem dela, para que ninguém veja as coisas más que eles fazem.
21 Pamonae jumecovënëta Dioso pexaniajailivaisi, bajarapamonae apo cujunavi. Bajarapamonae pata Daxitajivi Pematapijinëjavabelia pejamatabëcueneitayotsinexatsi. Bajarapamonae jitsipa daxitajivi peyapëtaenexatsi Dioso peyavenonaponaejavatsi xua exanavanapa, nayabarajai Jesús pijacuata Nicodemojavabelia.
21 Mas os que vivem de acordo com a verdade procuram a luz, a fim de que possa ser visto claramente que as suas ações são feitas de acordo com a vontade de Deus.
22 Jesúsbeje Nicodemobeje pecuaicuaijaicujinaebeje, Jesús baja, pijajivi yajava, pona Judea nacuayabelia. Nexata Judea nacuata bajayajebi Jesús pijajivi barëponapona. Bajarapamonae bautisabapona jivi.
22 Depois disso, Jesus e os seus discípulos foram para a região da Judeia. Ele ficou algum tempo com eles ali e batizava as pessoas.
23 Juan pijinia itsamonae bautisabaponapona Enón tomarata. Enóntomara eca Salimtomara imoxoyojavata. Bajarajota Juan jivi bautisabaponapona tsipaji ayaimera. Juan jivi topataponatsi pebautisabinexa. Nexata pepataponaevi, Juan bautisabapona.
23 João também estava batizando em Enom, perto de Salim, porque lá havia muita água.
24 Bajarapacuenia Juan jivi bautisabaponapona abaxë itsa apo etsitsi penaneconitsivi pejebabiabibota.
24 (João ainda não tinha sido preso.)
25 Nexata Juan pijajiviyajuvënëvi anaeya najumenotsiaya cuaicuaijai judíonëjavabelia. Juan pijajivi jumaitsi:
25 Alguns discípulos de João tiveram uma discussão com um judeu sobre a cerimônia de purificação .
26 Nexata Juan pijajivi pona Juanjavabelia. Nexata bajarapamonae Juanjavabelia jumaitsi Jesús yabara:
26 Eles foram dizer a João: — Mestre, aquele homem que estava com o senhor no outro lado do rio Jordão está batizando as pessoas. O senhor falou sobre ele, lembra? E todos estão indo atrás dele.
27 Nexata Juan jumaitsi pijajivijavabelia:
27 João respondeu: — Ninguém pode ter alguma coisa se ela não for dada por Deus.
28 Pamatacabi jumaitsinë tsabiabi jivijavabelia: “Xanë raja apo Cristonë, ponë Dioso athëbëvetsica itorobijitsiatsica jivi pecapanepaenexa. Saya raja taneitorobinë Cristo pevajënaeya, talivaisipaebanajetarucaenënexa,” itsa janë, paxamë ata panejumetaeyabiabame.
28 Vocês são testemunhas de que eu disse: “Eu não sou o Messias , mas fui enviado adiante dele.”
29 Ponë pita petiriva pijavanexa, nacasaba. Nexata pejananacasabinë peyapëtaenëtsi, namuxunaevetanuca imoxoyo. Bajaraponë ata nabarëya itsa jumetane pejananacasabinë pebarëyajava. Bajara pijinia pacuenia xanë ata aeconoxae bitso jamatabëcuenebarëyanë, itsa vënëlivaisitaniji jivi peponaejava Jesúsjavabelia.
29 Num casamento, o noivo é aquele a quem a noiva pertence. O amigo do noivo está ali, e o escuta, e se alegra quando ouve a voz dele. Assim também o que está acontecendo com Jesus me faz ficar completamente alegre.
30 Pevajënaeyabelia jivi ayaibitsaëtoxaneto Jesús pënaponaenatsi. Xanë nexata tanepënaponaevi bevelia tsaponae tsane, jai Juan pijajivijavabelia.
30 Ele tem de ficar cada vez mais importante, e eu, menos importante.
31 Icatsia Juan jumaitsi pijajivijavabelia:
31 Aquele que vem de cima é o mais importante de todos, e quem vem da terra é da terra e fala das coisas terrenas. Quem vem do céu é o mais importante de todos.
32 Bajaraponë picani tsipaeba jivijavabelia pacuene tane athëbëtatsia. Tsipaebanua picani palivaisi ata jumetane athëbëtatsia. Itsiata baitsi jane daxitajivi jumeaebatsi petsipaebilivaisianë.
32 Ele fala daquilo que viu e ouviu, mas ninguém aceita a sua mensagem.
33 Pajivi jumecovënëta athëbëvetsica pepatsinë pepaebilivaisi, bajarapajivi Dioso ata yabara jamatabëjumaitsi: “Dioso cajena pexaniajailivaisi pepaebinë,” jamatabëjai.
33 Quem aceita a sua mensagem dá prova de que o que Deus diz é verdade.
34 Ponë Dioso itorobatsi, bajaraponë tsipaeba jivijavabelia Dioso pitorobilivaisi. Tsipaji Dioso rajutatsi Espíritu Santo. Yajavaponaponaeyaexanatsinua Espíritu Santo ayaicuenia.
34 Aquele que Deus enviou diz as palavras de Deus porque Deus dá do seu Espírito sem medida.
35 Dioso bitso asiva pexënato. Tocopata daxitacuene pevetsinexa, pitorobinexanua.
35 O Pai ama o Filho e pôs tudo nas mãos dele.
36 Pajivi najamatabëcopata Dioso pexënatojavabelia, xainaena matacabi apo pevereverecaejava. Pajivi apo najamatabëcopatsi Dioso pexënatojavabelia, matacabi apo pevereverecaejava apo xainae tsane. Bajarapajivi Dioso naneconitsiaexanaenatsi daxita matacabijavabelianexa, jai Juan pijajivijavabelia.
36 Por isso quem crê no Filho tem a vida eterna; porém quem desobedece ao Filho nunca terá a vida eterna, mas sofrerá para sempre o castigo de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.