Romanos 7

Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Je joolu'u tawalayuwaa, jütüjaa aa'ulu tü nuluwataakat anain Maleiwa ashajünakat nütüma Moisés napüla na judíokana sünain sümüinjatüin wayuu süma'inru'u katüin so'u.
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 — ausente —
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 — ausente —
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Akaajaa jiakana tawalayuwaa, müshii aka ouktakai jia suulia tü nüshajakat Moisés sükajee ouktüin Cristo saa'u waainjala. Sükajee jutatüitpain wakuaippa suulia tü suluwataakat anain, a'aniraaitpa wakuaippa nümaa Cristo. Je sünainjee süso'iraain naa'in süchikijee ouktaa, wountüin joolu'u wa'yataain nümüin Maleiwa sümaa waa'inrüin tü anasükat nümüin waneepia.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Soto jaa'in tü wakuaippakat paalainka wanaa sümaa wale'eru'uin süchiki kaainjalaa maa aka wayuu süpüshua. Wanaa sümaa saapünüin wamüin tü nuluwataakat anain waya Moisés, müsü aka sootokai waya sünain aa'inraa tü kasa mojusü achiajaanakat oulia waya sulu'u. Je müleka mache'ere waya sünain aa'inraa waneepia kasa eekai müin aka tia, shiimüin sünain ouktajanain waya sümaa amüloulinjanain nuulia Maleiwa.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Mayaainje süchiajaain waya tü nuluwataakat anain Moisés, ayatshi'iya waya sünain süchepchiain waainjala. Alu'usa joolu'u, müshii aka ouktakai waya suulia tü nüshajalakat Moisés, süka jutatüitpain wakuaippa suulia tü suluwataakat anain. Nnojoliikalaka wa'yataain joo nümüin Maleiwa süka tü akuaippaa laülaasükat ee'iyatünakat wamüin sulu'u tü nüshajakat Moisés. A'yataainapa waya nümüin Maleiwa joolu'u süka wane jeket akuaippaa nütüma chi Naa'inkai.
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Eesüja'a süpüla sümüin wane wayuu: “Mojusüja'a mmata tü nüshajakat Moisés, naakaja müin aka sootokai waya sünain aa'inraa tü kasa mojusü achiajaanakat oulia sulu'u”. Nnojoluyaaje shiain tia. Nnojotsü mojuin, anasü. Sütüma tü nuluwataakat anain Moisés, tayaawata aa'u sünain kaainjaralin taya. Je taküjüin paala tachiki jümüin: Eesü müleka kee'ireere taa'in tü süma'anakat wane wayuu. Tüü, nnojotsü tayaawata aa'u sünain kaainjalaain shia. Tü tayaawatakat atüma saa'u, shia tü nuluwataakat anain, eere sümüin: “Nnojo kee'ireein paa'in naata kokoroloshi”.
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Je tatüjaapa saa'u sütüma tü nüshajakat Moisés sünain mojuin tü taa'inrakat, keejialeeitpa'aya tamüin suulia paalainka. Müleka nnojoruleje tachiajaanüin suulia aa'inraa tia, nnojotsüje alana'aleein ma'i keejiain tamüin.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Nnojolüiwa'aya tatüjaain saa'u tü nuluwataakat anain Moisés, nnojotsü ashapataain taa'in saa'u taainjala. Otta tatüjaapa saa'u, müshi aka sootokai taya sünain aa'inraa tü kasa mojusü achiajaanakat oulia sulu'u. Je müleka ayatüle taya sünain süchepchiain kaainjalaa, shiimüin sünain ouktajachin taya saaliijee sümaa amülouleechin nuulia Maleiwa.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Tü nuluwataakat anain Moisés, süpülajatüyaaje'e su'tte'erüinjachin taya suulia amüloulii nuulia Maleiwa. Akatsa e'itaain ouktaa tamüin süsala taainjala.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Tatüjaapa saa'u sütüma tü nüshajakat Moisés sünain mojuin tü taa'inrakat, ¿jamaka'a nnojotka'a too'ulaain suulia? Shia süka shiain toonooin amaa tü alawaakat sütüma süchepchiain taya taainjala. Je sükajee nnojolüin jüüjüüin taya sümüin tü nuluwataakat anain Moisés, e'itaasü ouktaa tamüin süsala taainjala.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Shia tamaka jümüin tia: Tü nüshajakat Moisés, aapünüsü wamüin nütüma chi Maleiwa Maainjalasaikai. Nnojotsü mojuin shia, anasü, süka shii'iyatüin wamüin tü kasa anakat süpüla waa'inrüinjatüin je tü kasa mojukat süpüla nnojolüin waa'inrüin.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Eesü süpüla sümüin wane wayuu: “Müleka anale tü nuluwataakat anain Moisés paajüin, ¿jamakalaka shi'itaaka'a ouktaa sümüin wayuu je amüloulii nuulia Maleiwa?”. Tamüshii paala jia: Nnojotsü shiain tia. Tü nüshajakat Moisés, nnojotsü ouktajatüin wayuu sütüma. Ouktajatü wayuu saaliijee nnojolüin suu'ulaain suulia kaainjalaa. Chi wayuu eekai ayatüin sünain süchepchiaa naainjala, müleka nnojorule kasalajanain nümüin naainjala, nnojoleerü niyaawatüin aa'u sünain mojushaatain ma'i tü kaainjalaakat. Tü nüshajakat Moisés, sükaaliijain waya sünain wayaawatüin saa'u tüü.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Watüjaa aa'ulu tü nuluwataakat anain Moisés sümaa saapünüin nütüma Maleiwa. Otta tayakai, maa aka wayuu süpüshua sünain ke'irukuin, süchepchiashi taya kaainjalaa.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 — ausente —
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 — ausente —
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 — ausente —
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 — ausente —
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Tamüshii paala jia: Tü taa'inrakat, nnojotsü shiain tü kasa anasü tachekakat taa'inreein, shia ne'e taa'inraka tü kasa mojusü nnojotkat tacheküin taa'inreein.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Je taa'inrüin tü mojusü nnojotkat tacheküin taa'inreein, süka jo'uutüjülin taya sümaa taainjala.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Müsü sukuaippa tü taküjaitpakat achiki jümüin: Mayaainje tacheküin taa'inreein kasa anasü, ayatsia ne'e taneeküin aa'inraa tü kasa mojusükat.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Tacheküin taa'inreein tü kasa anasü nuluwataakat anain Maleiwa, süka shii'iranajaaitpain takuaippa nütüma.
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Otta müleka shiimüinre tia, ¿jamaka'a taneekaka'a waneepia aa'inraa tü kasa mojusükat? Shia süka tale'eru'uin kaainjalaa. Je sükajee tüü, müsü aka eekai wane atkawaa sütüma tü takuaippa jeketkat. Je müshi aka kapükai taya, süka nnojolüin tountüin taa'inrüin tü anasükat.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 — ausente —
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 — ausente —
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.