Romanos 1

Tü nüchikimaajatkat Jesucristo (GUC) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Taya, wane chi nüchepchiakai Cristo Jesús, Pablokai anülia, wane chi Aluwataaushikai aneekajalaakai nütüma Maleiwa, tashajüin joolu'u jümüin jia anoujashii nünain Jesucristo kepiakana sulu'u tü pueulokat Roma. E'itaanüshi taya nütüma süpüla taküjainjachin sümüin wayuu tü nüchiki anasükat aapünakat wamüin nütüma Maleiwa.
1 Eu, Paulo, escravo de Cristo Jesus, chamado para ser apóstolo e enviado para anunciar as boas-novas de Deus, escrevo esta carta.
2 Saashin tü nashajakat na nünüikimaajanakana Maleiwa paala sümaiwa sulu'u tü karaloukta nüchikimaajatkat Maleiwa, pansaasü nünüiki sünain nu'tte'erüinjatüin wayuu nükajee chi Nüchonkai, chi Wasenyotsekai Jesucristo.
2 Deus prometeu as boas-novas muito tempo atrás nas Escrituras Sagradas, por meio de seus profetas.
3 Watüjaa aa'uchi Jesús sünain wayuuin nia, saa'u niain nuu'uliwo'uin David, chi sülaülashikai mma paala sümaiwa.
3 Elas se referem a seu Filho, que, como homem, nasceu da linhagem do rei Davi,
4 Maainjalasai Jesús. Je watüjaa aa'uchi sünain Nüchoin Maleiwa chi Pülashikai ma'i, süka süso'iraain naa'in nütüma süchikijee ouktaa.
4 e, quando o poder do Espírito Santo o ressuscitou dos mortos, foi demonstrado que ele era o Filho de Deus. Ele é Jesus Cristo, nosso Senhor.
5 Saa'ujee anamiain Cristo tamüin, nüneeküin taya süpüla ta'yataainjachin nümüin je süpüla kojutüinjachin nia tatüma. E'itaanüshi taya süpüla taküjainjatüin tü nüchikikat sainküin mma sümüin tü wayuukolüirua nnojotkat judíoin, tü “gentilekalüirua” maa aka jiakana, süpüla sünoujainjatüin nünain je süpüla soonooinjatüin sümaa nünüiki.
5 Por meio dele recebemos a graça e a autoridade, como apóstolos, de chamar os gentios em toda parte a crer nele e lhe obedecer, em honra de seu nome.
6 — ausente —
6 E vocês estão entre esses gentios chamados para pertencer a Jesus Cristo.
7 — ausente —
7 Escrevo a todos vocês que estão em Roma, amados por Deus e chamados para ser seu povo santo. Que Deus, nosso Pai, e o Senhor Jesus Cristo lhes deem graça e paz.
8 Je palajana, süka yootüin süchiki tü jünoulakat sainküin mmakat süpüshua, taapüin analu'ut nümüin Maleiwa saa'u tü kasa anasü naa'inrakat Jesucristo jümüin jiakana jüpüshua.
8 Antes de tudo, quero dizer que, por meio de Jesus Cristo, agradeço a meu Deus por todos vocês, pois sua fé nele é comentada em todo o mundo.
9 — ausente —
9 O Deus a quem sirvo em meu espírito, anunciando as boas-novas a respeito de seu Filho, sabe como nunca deixo de me lembrar de vocês
10 — ausente —
10 em minhas orações, sempre pedindo, se for da vontade de Deus, uma oportunidade de ir vê-los.
11 Cheeshi taya jümaa süpüla taküjainjatüin jümüin wane pütchi anasü aapünakat nütüma chi Naa'inkai Maleiwa tamüin süpüla katsüinjatüin jaa'in sütüma.
11 Desejo muito visitá-los, a fim de compartilhar com vocês alguma dádiva espiritual que os ajude a se fortalecerem.
12 Kee'ireesü taa'in wakaaliijiraain wayakana wapüshua sünain achecheraa waa'in sükajee tü wanoulakat. Wanaa sümaa katsüin jaa'in tatüma saa'u ji'rüin tü tanoulakat, katsüinjeerü taa'in jütümaya saa'u te'rüin tü jünoulakat.
12 Quando nos encontrarmos, quero encorajá-los na fé, e também quero ser encorajado por sua fé.
13 Jütüjaa aa'uchi taya, tawalayuwaa, sünain taküjain nüchiki chi O'tte'erüikai sümüin wayuu gentile sainküin mma, je takaaliijain naya süpüla anoujaa nünain Cristo. Aka'aya na manoujainsaliikana chakana Roma, kee'ireesü taa'in joolu'u takaaliijeein naya süpüla nanoujain nünain. Wainmatuaichi taya achuntüin shii'iree to'uneein jünainmüin. Isasü tachiki o'unaa. Müshi aka ta'alijinnakai aa'in.
13 Quero que saibam, irmãos, que muitas vezes planejei visitá-los, mas até agora fui impedido. Meu desejo é trabalhar entre vocês e ver frutos espirituais como tenho visto entre outros gentios,
14 E'itaanüshi taya süpüla aküjaa nüchiki chi O'tte'erüikai sainküin mmakat süpüshua, sümüin wayuu eekai kache'ein pütchi griego je sümüin wayuu eekai mache'ein griego, sümüin wayuu eekai sütüjain karaloukta je sümüin eekai matüjain.
14 pois sinto grande obrigação tanto para com os gregos como os bárbaros, tanto para com os instruídos como os não instruídos.
15 Je sükajee tia, yapashi taya süpüla taküjainjachin nüchiki sümüin tü wayuukolüirua chakat Roma.
15 Por isso, aguardo com expectativa para visitá-los, a fim de anunciar as boas-novas também a vocês, em Roma.
16 Nnojoishi taya japülin sünain aküjaa nüchiki chi O'tte'erüikai sümüin wayuu. Chi wayuu eekai naapüin tü nüchikikat Cristo sümaa nünoujain nünain, o'tte'enneechi nia nütüma chi Maleiwa Pülashikai. Na wayuu aküjünakana amüin tü nüchikikat palajana, naya na judíokana. Je na judío eekana nanoujain nünain, o'tte'ennüshii naya. Aka'aya na gentilekana, mayaasüje maküjuuin nüchiki namüin paala, aküjünüitpa namüin maa'ulu yaa süpüla no'tte'ennajanain na eekana nanoujain nünain.
16 Pois não me envergonho das boas-novas a respeito de Cristo, que são o poder de Deus em ação para salvar todos os que creem, primeiro os judeus, e também os gentios.
17 Je sütüma tü nüchikikat chi O'tte'erüikai, wayaawatüin saa'u sünain anajiraainapain waya nümaa Maleiwa sünainjee tü wanoulakat. Naa'inrüin chi Maleiwakai tü kasa anasükat wamüin saa'ujee wanoujain nünain Jesucristo. Shia tü ashajünakat paala sulu'u tü karaloukta nüchikimaajatkat chi Maleiwakai, sünain müin mayaa: “Chi wayuu eekai nünoujain nünain Maleiwa, anaawashi nümaa kataiwa'aya no'u. Je ouktapa nia, ayatshi anaawain nümaa”.
17 As boas-novas revelam como Deus nos declara justos diante dele, o que, do começo ao fim, é algo que se dá pela fé. Como dizem as Escrituras: “O justo viverá pela fé”.
18 Süka masütaajuin wayuu manoujainsat sünain kaainjalaa, shiyouktüin tü shiimüin nüchikikat chi Maleiwa iipünaajachikai. Je sükajee tia, jashichishi ma'i nia namüin. Süsaleena naya nütüma süka mojutüin nia natüma je süka ayatüin naya sünain kaainjalaa.
18 Assim, Deus mostra do céu sua ira contra todos que são pecadores e perversos, que por sua maldade impedem que a verdade seja conhecida.
19 Tü shiimüin nüchikikat chi Maleiwakai, nnojotsü nunujulüin suulia tü wayuukolüirua. Ja'yasü ma'i sümüin wayuu süpüshua nütüma
19 Sabem a verdade a respeito de Deus, pois ele a tornou evidente.
20 sünain niain Maleiwain je sünain niain pülashin, sükajee tü kasa nükumajakat paala sümaiwa. Nnojotsü wayuu matüjaainkat naa'u Maleiwa, süka shi'rüin wayuu süpüshua tü kasa nükumajakat. Je sükajee tia, nnojotsü jamüinjatüin nanüiki nümüin.
20 Por meio de tudo que ele fez desde a criação do mundo, podem perceber claramente seus atributos invisíveis: seu poder eterno e sua natureza divina. Portanto, não têm desculpa alguma.
21 Soo'opünaa natüjaain naa'u chi Maleiwakai, nnojoishi kojutüin natüma sümaa nnojolüin naapüin analu'ut nümüin. “Shiimüinshi sünain piain Maleiwain”, nnojoishii müin nümüin. Nnojotsü nayaawatüin aa'u tü shiimüinkat. Je tü jülüjakat naa'in, nnojotsü kasain anain apüla, süka nayouktüin tü shiimüinkat.
21 Sim, eles conheciam algo sobre Deus, mas não o adoraram nem lhe agradeceram. Em vez disso, começaram a inventar ideias tolas e, com isso, sua mente ficou obscurecida e confusa.
22 Ja'itaina kekiishiin naashin, maa'in aa'inchii ne'e naya.
22 Dizendo-se sábios, tornaram-se tolos.
23 Sünain nnojolin na'waajüin chi Maleiwakai Matüjainsaikai ouktaa, shia na'waajaka ne'e shiyaakua kasa wainma, tü namaleiwasekalüirua naajüin. Na'waajüin shiyaakua wayuu, tü ouktajatkat so'u wane ka'i. Je na'waajüin shiyaakua wuchii, shiyaakua mürüt, oo'ulaka shiyaakua tü kasa lemtüsükat mmolu'u.
23 Trocaram a grandeza do Deus imortal por imagens de seres humanos mortais, bem como de aves, animais e répteis.
24 Je saa'ujee nnojolin kasajachin chi Maleiwakai namüin, ayüülajünüshii naya nütüma süpüla naa'inrüinjatüin tü kasa mojusü kee'ireekat ma'i naa'in. Mojulaajiraashii naya napüshua. Naa'inrüin tü kasa japüikat atüma wayuu, maa aka a'luwajirawaa akuaippaa sümaa wayuu jierü otta wane jierü nümaa wane toolo.
24 Por isso, Deus os entregou aos desejos pecaminosos de seu coração. Como resultado, praticaram entre si coisas desprezíveis e degradantes com o próprio corpo.
25 Nayouktüitpa tü shiimüinkat nüchikikat chi Maleiwakai süpüla shiain joolu'u nanoujainjatüin tü alawaakat. Chi Maleiwakai akumajakai kasa süpüshua, shiimüin sünain niainjachin wa'waajüin süpüla ka'i süpüshua. Alu'usa nayakana, nnojoishi niain na'waajüin. Shia na'waajaka ne'e tü kasa nükumajalakat.
25 Trocaram a verdade sobre Deus pela mentira. Desse modo, adoraram e serviram coisas que Deus criou, em lugar do Criador, que é digno de louvor eterno! Amém.
26 Je süka nayouktüitpain tü shiimüinkat, ayüülajünüshii naya nütüma Maleiwa süpüla naa'inrüinjatüin tü mojusü kee'ireekat ma'i naa'in. Oo'ulaashii na jieyuukana suulia atunkirawaa nümaa na'wayuuse süpüla nama'üjaainjanain namaa eekai jieyuujiraain wanaa namaa.
26 Por isso, Deus os entregou a desejos vergonhosos. Até as mulheres trocaram sua forma natural de ter relações sexuais por práticas não naturais.
27 Mataaja'a na tooloyuukana sünain noo'ulaain suulia atunkirawaa sümaa na'wayuuse, süka kee'ireein naa'in tü mojusükat namaa eekai toolojiraain wanaa namaa. Ama'üjiraashii na tooloyuukana. Je süsalashii naya tia nütüma Maleiwa.
27 E os homens, em vez de ter relações sexuais normais com mulheres, arderam de desejo uns pelos outros. Homens praticaram atos indecentes com outros homens e, em decorrência desse pecado, sofreram em si mesmos o castigo que mereciam.
28 Ja'itaina natüjaain aa'u chi Maleiwakai, motüsü naa'in tü nayaawatakat aa'u nünainjee, süka nnojolüin kasain saapüin namüin naajüin. Je sükajee tia, ayüülajünüshii naya nütüma süpüla ne'iküinjatüin naa'in sünain aa'inraa tü mojusü jülüjakat waneepia naa'in.
28 Uma vez que consideraram que conhecer a Deus era algo inútil, o próprio Deus os entregou a um inútil modo de pensar, deixando que fizessem coisas que jamais deveriam ser feitas.
29 Je saa'ujee tia, alana'aleesia saainjala wayuu maa'ulu yaa, sümaa mojulaain ma'i naya, maa aka kachiiruaa aa'in washirüü, je maa aka jülüjaa aa'in tü mojusükat waneepia. Achunjasü naa'in shii'iree o'utaa saa'in wayuu. Ashe'ejiraweeshii naya. Aküjashii naya alawaa. Kanainsü naa'in wayuu. Eperulajaashii naya.
29 A vida deles se encheu de toda espécie de perversidade, pecado, ganância, ódio, inveja, homicídio, discórdia, engano, malícia e fofocas.
30 Mojusü nanüiki sujuuna wayuu. A'ürülaashii ma'i nünain Maleiwa. E'rülii ma'i wayumüin naya sümüin wayuu. A'waataashii ma'i naya sulu'u nakuaippa sümaa pülain naa'in suulia wayuu. Jülüjasü naa'in waneepia tü kasa mojusü naa'inrüinjatkat. Nayouktüin süchiawaa nei je nüchiawaa nashi.
30 Espalham calúnias, odeiam a Deus, são insolentes, orgulhosos e arrogantes. Inventam novas maneiras de pecar e desobedecem a seus pais.
31 Nnojotsü mojuin naa'in saaliijee naainjala. Nnojotsü pansaain nanüiki. Nnojotsü namüliajüin wayuu eekai müliain ja'itasü nüpüshin naya.
31 Não têm entendimento, quebram suas promessas, não mostram afeição nem misericórdia.
32 Je ja'itasü natüjaain aa'u tü nümakat chi Maleiwakai sünain: “Kasalajaneerü sümüin wayuu süpüshua eekai saa'inrüin kasa eekai müin aka tia sümaa su'utinnaleein aa'in”, sünain nümüin sümüin wayuu, ayatshi'iya naya sünain kaainjalaa. Je nanüiki namüin na wayuu aa'inrakana kasa mojusü wanaa namaa: “Anasü tü jaa'inrakat”, müshii naya namüin.
32 Sabem que, de acordo com a justiça de Deus, quem pratica essas coisas merece morrer, mas ainda assim continuam a praticá-las. E, o que é pior, incentivam outros a também fazê-lo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.